Bad Išl u Austriji, Tartu u Estoniji i Bodo u Norveškoj – to su kulturne prestonice Evrope ove godine. Tamo spremaju kulturne spektakle
Bad Išl je poznato turističko odredište u Austriji, pitoreskni alpski gradić u blizini Salcburga kuda je na odmor odlazilo i nekadašnje austrijsko plemstvo, poše Dojče vele.
Turizam – i današnja poplava turista je i jedan od motiva mnogih od 300 kulturnih projekata koje priređuje Bad Išl zajedno s 22 okolna mestašca koja su još 1997. uvrštena u Svetsku kulturnu baštinu.
Kako objašnjava kuratorka tamošnjeg programa Elizabet Šveger, cilj je „osvetliti pozitivne i negativne strane čitavog regiona, a ne tek od toga prirediti vatromet ili nekakav festival“.
No spektakla ipak mora biti: na otvaranju 20. januara nastupa Tom Nojvirt – mnogo poznatiji kao pobednik(ca) Pesme Evrovizije Končita Vurst koji potiče iz te regije, i to zajedno s reperima i horom jodlera sa hiljadu učesnika.
Drugi važni motiv kulturnih manifestacija je, osim prekrasnog krajolika, bio i razlog i bogatstva tog područja i poplave turista, a po tome je i Salcburg dobio ime – po nalazištima soli.
„Iznikli smo iz soli, od soli postali bogati, a sa njom idemo u budućnost“, sažima Šveger. „Sad je vreme dodati još jedan element kao neophodan: kultura, ona je motor za suživot.“
Svoje viđenje eksploatacije soli tog područja će prikazati i kineski umetnik Ai Vejvej, a priređuje se i posebna manifestacija o zloupotrebi tamošnjih rudnika soli u nacističko doba – tamo su pokušali da sakriju umetnine koje su poharali širom Evrope.
Kolevka Estonije
Makar daleko veći, Tartu na istoku Estonije nije tako poznat. Zapravo je sa svojih sto hiljada stanovnika drugi po veličini grad zemlje. Tartu je prastari univerzitetski grad koji je pripadao udruženju hanzeatskih trgovačkih gradova još u ranom srednjem veku.
„Tartu je oduvek bio centar nauke, obrazovanja i kulture u Estoniji“, hvali se gradonačelnik Urmar Klas.
To je jedan od najstarijih gradova čitavog Baltika, a tamo je bila i kolevka nacionalne svesti Estonaca, rodno mesto festivala estonskih pesama, kolevka estonskog pozorišta i zapravo čitave države.
Upravo tamo je u februaru 1920. potpisan mirovni sporazum sa Sovjetskim Savezom – u kojem su komunisti iz Moskve priznali suverenost Estonije koja je i stvorena tek 1918.
No i kao u mnogim drugim sporazumima s Kremljom, tada ta nezavisnost nije dugo trajala tako da je, sasvim primereno toj baltičkoj zemlji, glavni motiv manifestacija „umetnost preživljavanja“.
Otvaranje će biti 26. januara posebno komponovanom himnom Tartua kao „grada mlade krvi“.
Ipak, u „umetnosti preživljavanja“ je i tamo bilo najvažnije biti duhovit: tako će se u leto održati manifestacija masovnog ljubljenja „Kissing Tartu“, priređuje se i „Naked Truth“ – festival polemika u sauni, a premijerno će se prikazati i predstava „Business as usual“ o skandalu s pranjem novca Danske Bank u Estoniji.
U avgustu će biti održan i Tartu Pride – od ove nove godine je i u Estoniji zakonom dozvoljen istopolni brak.
Polarna Evropa
Treća kulturna prestonica Evrope, norveški Bodo, poseban je barem iz dva razloga: on leži sasvim na severu uz zapadnu obalu Norveške i time će biti prva prestonica koja se nalazi iznad Polarnog kruga.
Druga je osobitost prostora u kojem će se biti održano više od hiljadu manifestacija: one će biti širom goleme regije Nordlanda koja se prostire na oko 800 kilometara.
I tamo je zadivljujuća lepota arktičke prirode jedna od glavnih atrakcija kojom se organizatori nadaju da će u 2024. privući pola miliona posetilaca. Zato je i odnos prema prirodi i održivost jedan od glavnih motiva i Bodo želi da bude „najodrživija“ kulturna prestonica ikada.
„Bodø2024“ je najveća kulturna manifestacija koja je ikad priređena u tom delu Norveške. Tako će posebno mesto imati kultura Sama, indigenog stanovništva tog područja, ali isto tako je to i kultura današnjice.
Tako će već na otvaranju 3. februara biti priređen spektakl na plivajućoj pozornici u luci Bodoa, a posebna manifestacija će biti održana i 22. juna, na dan koji tako severno nema noć.
Posebne manifestacije svetla će pak biti priređene sledećeg novembra i decembra kad Sunce jedva uopšte izlazi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
In memoriam: Zdena Salivarová-Škvorecká (1933–2025)
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!