Nekoliko sati pre proglašenja pobednika, Filmski festival u Kanu je ostao bez elektrikčne energije. Organizatori su najavili da to neće uticati na ceremoniju
Međutim, organizatori Filmskog festivala saopštili su da je zbog nestanka struje današnji program pretrpeo izmene. Neke filmske projekcije su prekinute, ali će se ceremonija zatvaranja večeras održati po planu i „u normalnim uslovima“, jer dvorana ima svoje generatore.
Dakle, večeras će se znati ko je pobednik ovogodišnjeg Filmskog festivala u Kanu. Srbija se nije takmičila, ali je bila prisutna.
Budući da velike svetske produkcije, prostor bivše Jugoslavije posmatraju kao jedinstveno tržište, Srbija, Crna Gora, Hrvatska i Bosna i Hercegovina se zajednički predstavljaju u Paviljonu Jugoistočne Evrope.
Ponuda Srbije
Filmski centar Srbije na ovom štandu ponudio je digitalni katalog „Films and film projects – Cannes 2025“ u kome su predstavljeni dugometražni filmovi premijerno prikazani u 2024. godini i novi projekti u fazi produkcije i postprodukcije, čija je premijera planirana do kraja 2025.godine ili početkom naredne, kao i brošuru „Serbian Film Industry in 2024“, u kojoj je data statistika proizvodnje filmova, gledanosti, broja bioskopa i drugih validnih informacija vezanih za srpsku filmsku industriju.
Foto: APMargaret Qualley, Aubrey Plaza na crvenom tepihu
Ivan Karl, v.d. direktor Filmskog centra Srbije posebno ističe prezentaciju u elektronskoj formi na USB-u, „elektronskoj ličnoj karti“, kako ju je medijima opisao Ivan Karl direktor Filmskog centra Srbije. „Tu je sve što je snimljeno, sve što je prikazano, rezultati na blagajnama…“, objasnio je za Euronews.
Zajednički paviljon je po Karlu dobro rešenje i zato što „te kinematografije međusobno sarađuju, razmenjuju, tržišno su povezane, a istovremeno se dobro kotiraju i u ovim drugim zemljama. I onda je praktično i korisno da smo svi na istom paviljonu, jer neko ko dolazi na ove prostore, želi da bude u toku sa svim što se snima, a korisno je i da razmenjujemo informacije i da na taj način sarađujemo“.
Balkanski filmski fond
Nijedna od nabrojanih zemalja nema predstavnika u selekciji Kanskog filmskog festivala, s tim što u filmu „Nestanak Jozefa Mengela“ reditelja Kirila Serebrenjikova učestvuje „Red production“ iz Beograda kao jedan od producenata, ali se ne tretira kao srpska koprodukcija jer film nije dobitnik sredstava na konkursu za manjinske koprodukcije Filmskog centra, što je preduslov da bi se označio kao koprodukcija sa Srbijom.
Foto: APEkipa filma „Mastermajnd“
Ivan Karl smatra da bi trebalo razmišljati „u pravcu jedne vrste posebnog, balkanskog filmskog fonda, gde bi, recimo, osam zemalja učestvovalo ravnopravno svake godine, uplaćivalo neka sredstva, ali da jednom u osam godina, sredstva uvek dobije jedna od zemalja učesnica. Na taj način isto pomažemo naše kinematografije i podstičemo njihov plasman u svetu“.
Predstavnici Filmskog centra Srbije i ostalih srodnih institucija u regionu razgovarali su ove godine u Kanu sa direktorom Netflix-a za ovaj deo Evrope, koji je, kako Karl objašnjava, već boravio u Beogradu i upoznat je sa tim šta se i u kojoj meri snima.
„Kada bi Netflix snimao neki od svojih sadržaja u Srbiji, to bila odlična promocija i win-win za sve“, ocenio je Karl dodavši da „Srbija dobro zarađuje od snimanja stranih filmova na njenoj teritoriji, ali može još više“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Iako mandat Svetislava Goncića na čelu nacionalnog teatra traje do decembra 2026, upravnik Narodnog pozorišta je iz ličnih i porodičnih razloga odlučio da se povuče i 5. jula ode u penziju
U 76. godini života, na nepodnošljivih 36 stepeni, puna tri sata je The Boss do poslednjeg atoma snage isterivao svoje. Kao i uvek, publici je dao baš sve - litre znoja, 28 pesama, nekoliko važnih poruka, podsticaj, ohrabrenje i veče za pamćenje
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“
I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer
Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!