Secesijsku vilu Šmit pod zaštitom zakona srušio je njen novi vlasnik Dušan Vajagić kako bi izgradio stanove. Pitanje je za koga je trebalo srušiti kulturno nasleđe, ako se zna da je Vrbas između dva popisa izgubio 13% stanovnika
Kako su mi javili meštani Vrbasa i petak je i pored apela i protesta građana, intervencija Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i Pokrajinske vlade Vojvodine, srušena Vila Šmit u tom bačkom gradiću.
Ruševina
U januaru ove godine kada je skinut crep sa vile, Siniša Obradović rukovodilac Odeljenja za inspekcijske poslove Opštine Vrbas. izjavo je da nije reč o rušenju već o zameni crepa, jer je dotrajao, te da se javio vlasnik Dušan Vajagić koji je vlasnik i susedne parcele a rekao je da ima podstanarku i da je nebezbedno za nju pa zato menjaju crep.
Tada je, naime, predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković naložila direktoru Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Vladimiru Kubetu da ispita slučaj. Predsednik Opštine Vrbas Milan Glušac je zbog toga pozvan na hitan sastanak u Pokrajinski zavod, i nakon toga, učinilo se da se stalo sa rušenjem vile.
Gazdarica
Moj prvi susret sa Vilom Šmit bio je u martu 2021. kada sam za „Dnevnik“ radio reportažu iz Vrbasa za serijal „Kulturna baština Vojvodine“. Jedna od najlepših vila u gradu nalazila se u Ulici Maršala Tita na broju 140. Stigli smo pred kapiju već tada zapuštene ali, videlo se, nekada raskošne vile i čim sam izvadio telefon da je fotografišem, na tremu se već pojavila „gazdarica“ sa metlom u ruci i počela da viče na nas.
Scena kao iz „Ivice i Marice“. Par lepih reči i smirila se, ispričala nam je da je vilu dobila od opštine na korišćenje (!) jer je socijalni slučaj i pošto su joj „dva muža ubijena“. „Zanimljiv izbor opštinara za namenu ovako reprezentativne vile ali bolje je i tako nego da je neki novopečeni tajkun sruši ili preuredi po svom ukusu, što je usled pomanjkanja adekvatne zaštite od strane države, na žalost, čest slučaj“, napisao sam tada.
Vilu su projektovala braća Šmit krajem 19. veka kada se u Vrbasu javljaju novi tipovi i stilovi izgradnje stambenih objekata.
Zlatna dekoracija
Turistička organizacija Vrbas u publikaciji „Kulturno nasleđe Vrbasa“ navodi da je ulazni portal nekada raskošne vile Šmit, naglašen masivnim lukom unutar koga je smešten trem.
„Portal, zajedno sa zabatom, ukrašeni su zlatno obojenom dekoracijom sličnom tkanju koje asocira na narodni vez. Izvori pominju da su kuće braće Šmit u glavnoj ulici sa raskošnim stilom gradnje bile jednako egzotične kao i njihova unutrašnjost, sa nameštajem od mahagonija, ebonovog drveta i slonovače, i enterijerom ispunjenim primercima raznovrsnih predmeta zapadnoafričkih plemena“, navodi se u publikaciji.
Braća Šmit bili su građevinski majstori iz Novog Vrbasa, koji su izgradili karijere u tadašnjim nemačkim kolonijama u Africi.
„Nakon angažovanja na izgradnji železnice u Togou, braća se nastanjuju u Duali, primorskom gradu Kameruna, gde podižu zgrade za činovnike gubernatorstva i trguju mahagonijem sa Liverpulom. Zbog klime, naizmenično su provodili pola godine u zavičaju, a pola u Togou“, ističe se u publikaciji.
Lokalni izvori navode da se braća Šmit nisu ženila pa kuća nije ostala naslednicima nego je prodata, proteklih sto i više godina često je menjala vlasnike da bi njena poslednja stanarka pred rušenje bila žena sa početka priče, čije ime je, kako sam posle saznao Ivanka Šabić.
Ni zakon je nije sačuvao
To što je bila pod zaštitom države nije je sačuvalo od rušenja. Kako je moguće da je od brojnih praznih kuća u ovom mestu – investitoru trebalo da se sruši baš ova vila kako bi na njenim temeljima nikla zgrada. Vrbas je, naime između popisa 2011. kada je imao 24.112 stanovnika i poslednjeg popisa iz 2022. kada su izbrojana 20.892 žitelja izgubio 13% populacije.
Za koga se onda grade ti stanovi koji su vredni rušenja ovakvog bisera arhitektonske baštine, možda ćemo jednog dana dobiti odgovor.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sloboda je za nas san, nova izložba Muzeja Jugoslavije, poručuje da je otpor uvek i svuda moguć pa i u logoru, a eksponate čine prisutnijim u stvarnosti zvučna instalacija, savremene fotografije i crteži
Svake godine sa umetničkih akademija izađe generacija mladih koji ulaze u pozorišni život tražeći svoje mesto. Ako ga ne nađu u roku od četiri godine, život će ih oduvati i biće zauvek izgubljeni za pozorište - smatra Marina Mađarev
Kratki filmovi "Niko ništa nije rekao" rediteljke Tamare Todorović i "Preko praga" Tare Gajović, i dugometražni film Ivana Markovića "Obećani prostori" deo su ovogodišnjeg Filmskog festivala u Kanu, što je retka i dobra vest
Glumac Narodnog pozorišta u Nišu kaže da ima neoboriv dokaz da mu je v.d. direktorka Snežana Radović ponudila 10.000 dinara mesečno ili otkaz, što je on odbio
Izložbom crteža Milana Milovanovića, Koste Miličevića i Mališe Glišića Narodni muzej nastavlja temu nacionalnog slikarstva. Nova izložba će biti o opusu slika Milana Milovanovića
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!