Prvi dan Sajma knjiga prošao je uz nelagodnost da li će doći neki ljudi i polupati štandove onih koji 1. novembra ne budu radili, dok je Alternativni sajam u Četrnaestoj gimnaziji prošao uz dobre i prave reči i slobodne poglede
Otvoren je 68. Međunarodni sajam knjiga u Beogradu, o kome se više pričalo zbog dvadesetak izdavača koji su odbili da na njemu učestvuju, nego zbog onih 400 koji su pristali i zbog njihovih novih knjiga.
Prvi posetioci su ga posetili danas (25. oktobar) pre podne, a zvanično otvaranje je bilo u 18 časova.
Doći će neki momci
Ovog prvog dana Sajma knjiga, osim zvanica, izlagača i publike, prisutna je bila i nelagodnost zbog vesti koja se proširila sajamskim halama da će izložbeni prostori onih izdavača koji ne budu radili i subotu 1. novembra, biti uništeni. Čulo se da će doći neki momci i polupati štandove koji će povodom godišnjice pogibije 16 žrtava nadstrešnice u Novom Sadu biti zatvoreni. Naime, njihov gest se tumači kao podrška studentima i svim onim ljudima koji smatraju da je 1. novembra Srbiji mesto u Novom Sadu a ne na Sajmu knjiga.
Za sad je nekoliko izdavača najavilo da tog dana neće raditi, a među njima su pre svih „Laguna“ i „Kreativni centar“.
Poruka Čedomira Antića
Ovogodišnji sajam nije otvorio pisac, već istoričar – upućeni se kunu da se to nikad nije desilo, a da će to biti Čedomir Antić obnarodovano je gotovo neposredno pre početka Sajma.
Antić je poželeo da srpski narod živi dok je sveta i veka, kao i njegovi bliži i dalji susedi, dodavši da su ta dugovečnost i značaj nemogući bez knjige. Govorio je stihove pesnika Ljubivoja Ršumovića „Domovina se brani knjigom i pesmom o nebu“ i dodao da je knjiga vrhunac lepote kulture.
„Sajam knjiga naša je tradicija, mesto svega što imamo, pa i politike, mi smo narod čije su knjige gorele“, rekao je.
U ime Kipra, zemlje koja je ove godine počasni gost Sajma knjiga, na otvaranju je govorio pisac Kirjakos Haralambidis.
Alternativni sajam
A za to vreme, u Četrnaestoj beogradskoj gimnaziji, održavao se drugi, Alternativni sajam knjiga, koji je otvorila velika književnica ove države, Vida Ognjenović.
Sajam u Četrnaestoj
To je humanitarni sajam na koji je parlament učenika XIV gimnazije pozvao 17 izlagača, onih koji nisu pristali da izlaži po uslovima Beogradskog sajma. Nazvali su ga „Knjige, braćo, knjige“. Sajam je otvoren ovog vikenda, 25. i 26. oktobra.
Poruka Vide Ognjenović
Vida Ognjenović im je u svom govoru, poručila i ovo:
„Ini su nas naučili da je knjiga otporna na nevolje. Ni vatra knjigu nije mogla da natera na vazalnu poslušnost. Kad je gorela, čitali smo njen pepeo. A šta joj tek može nepismeno nasilje, zabrane i brutalnost čizme taman toliko opasne da rastera bubašvabe koje se hrane papirom. Nije knjiga lak teren za osvajanje kao što nedovoljno upućeni pogrešno misle. Shvatiće to tek kad pročitaju i neke druge knjige, a ne samo one koje jedino finansiraju, jer ih pišu njihovi istomišljenici. Neka požure sa čitanjem, to im je poruka sa ovog Učeničkog Sajma knjiga, a odbrojavanje počinje upravo sada, na ovom Sajmu u Četrnaestoj beogradskoj gimnaziji, sigurnom okrilju dobre knjige. Hvale je vredna škola u kojoj profesori i na ovaj način uče đake da se iz knjiga najbolje saznaje šta su prave vrednosti i šta su čovekoljublje i humanitarni projekti.“
Vida Ognjenović u Četrnaestoj
Ovaj prvi dan Alternativnog sajma prošao je kako mu i dolikuje: i uzvišeno i prisno, uz dobre i prave reči, i poglede bez straha.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Bolje vreme će doći i to je naša izabrana odluka, ali mi nemamo luksuz da to vreme čekamo. Moramo neprekidno da ga pozivamo i to je Reflektor u Srboleku. Adresa na koju pozivamo bolje vreme da dođe, da se upoznamo. Ako mu se dopadnemo, možda i ostane”
Umetnost ne može da postoji bez konteksta, ona mora da komunicira sa vremenom u kome nastaje. Odavno nije dovoljno da umetnik sedi u nekom ateljeu, u kuli od slonovače i pravi nekakve forme, već je potrebno da umetnik ipak bude javni govornik, da promoviše izvesne vrednosti, vrednosni sistem koji je vezan za humanizam. Kroz umetnički jezik, naravno – mi nismo političari, ali umetnost svakako nikad nije bila apolitična, ona je oduvek imala svoj politički aspekt
Za mene je najbitnije da se uvek bavim stvarima koje volim, koje me zanimaju. Mislim da je to jako velika privilegija, naročito ako tome dodam i stalna putovanja, turneje i zanimljive ljude koje srećem. Naravno, sve to ima svoju cenu. Živim skromno, ali slobodno
Minja Bogavac, direktorka „Reflektor teatra“, za novi broj „Vremena“ priča o progonu tog angažovanog pozorišta i kako su rešili da naprave svoj prostor
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.