
Pozorišta u Srbiji
Kraljevačko pozorište ima sedam zaposlenih, u Pirotu ih je osam…
Od 2012. broj institucionalnih teatara ostao je isti ali je broj zaposlenih u njima prepolovljen, dok je broj premijera opao za 40 odsto
Foto: FoNet
Šapić nema ingerencije da zabranjuje festival. Mi verujemo u razgovor i saradnju, a ne u osvetu koju zastupa gospodin Šapić, kaže Sofija Todorović iz Inicijative mladih za ljudska prava povodom Šapićeve izjave da gradska uprava neće davati nijednu saglasnost za održavanje festivala „Mirdita, dobar dan“
„Aleksandar Šapić nema ingerencije da zabranjuje neki festival, to po zakonu može samo MUP ako proceni da to zahteva bezbednosna situacija“, kaže za „Vreme“ Sofija Todorović programska direktorka Inicijative za ljudska prava, organizatora festivala „Mirdita dobar dan“, a povodom današnje izjave predsednika Privremenog organa Beograda da gradska uprava neće davati nijednu vrstu saglasnosti za održavanje ovog festivala.
Sofija Todorović kaže da u izjavi Aleksandra Šapića ima niz neistina.
„Na primer, primedba o javnom prostoru – naš program je godinama u privatnim prostorima zato ni jedna institucija nije htela ili smela da nas primi iako naš festival skuplja ljude i propagira zajedništvo. Naš program je u duhu realnosti odnosa između Beograda i Prištine u kojoj sarađujemo ma kakva da je ta realnost. Mi verujemo u razgovor i saradnju, a ne u osvetu koju zastupa gospodin Šapić.“
Sofija Todorović kaže da je neverovatno da on „i debate koje organizujemo pominje u negativnom kontekstu, iako one vode ka saradnji i miru“ i podseća da je „Mirdita, dobar dan” jedinstvena platforma za kulturnu razmenu, kao i dijalog o važnim pitanjima koja se izbegavaju i zanemaruju.
„Kako se drugačije rešavaju sporovi i nesuglasice ako ne dijalogom? Zašto Šapić isto tako ne reaguje na razgovore koje vode vlasti Beograda i Prištine, da li zato što odnosi dve države mogu da budu samo onakvi kakve nam oni nude? Da li hoće da kaže da samo jedna vrsta ljudi može da garantuje mir?“
Pita „da li se Šapićeva izjava uklapa u slogane vlasti ’Beograd je svet’ i ’Beograd otvorenog srca’? Ili, ako je Kosovo Srbija, zašto bilo kome može da smeta da u Beogradu pričamo o Kosovu i da promovišemo kulturu tog područja?“
Jedna od najvećih Šapićevih argumenata protiv „Mirdite“ je termin, festival se održava od 27. do 29. juna, dakle na Vidovdan. Sofija Todorović kaže da se festival uvek održava u maju, ali da su ga sad „treći put pomerali i prilagođavali raznim datumima. Više ne možemo, zato što je izuzetno teško uskladiti termine 50 učesnika i svih saradnika i organizatora festivala.“
Sofija Todorović navodi i da ministarka porodice Milica Đurđević Stamenkovski takođe govori neistine „ili nije informisana, pa kaže da mi ne možemo u Prištini da organizujemo festival. To nije tačno, prošle godine bili smo u Prištini, a 3. maja tamo su ljudi palili sveće za ubijene u dva masakra. Ministarka porodice, umesto da spaja ljude, širi razdor i mržnju.“
„Mirdita je moćan alat za premošćivanje jaza između dveju kultura i pozivamo sve da nam se u tome pridruže“, kaže Sofija Todorović.
Festival „Mirdita, dobar dan“ se u Beogradu održava od 2014. godine. Tokom čitave decenije pratili su ga protesti desničarskih organizacija i partija u Srbiji koji su pokušavali da spreče njegovo održavanje i tražili od vlasti da zabrane ovu manifestaciju.
Organizatori festivala „Mirdita, dobar dan“ su nevladine organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava, Građanske Inicijative i Forum ZFD i organizacija Integra sa Kosova.
Kako kažu, Festival će i ove, kao i prethodnih godina, predstavljati spoj umetnosti, savremene kulturne scene, ali i pokretanja važnih pitanja koja se tiču prošlosti i budućnosti u vremenima koja predstavljaju veliki izazov za odnose Srbije i Kosova.
Ovo, 11. izdanje Festivala počeće 27. juna u 19:30 u „Dorćol Platzu” predstavom „Otac i otac“ kosovskog dramaturga Jetona Neziraja, u režiji Kuštrima Koljićija.

Od 2012. broj institucionalnih teatara ostao je isti ali je broj zaposlenih u njima prepolovljen, dok je broj premijera opao za 40 odsto

Ilustracije Jakše Lakićevića u romanu „Sto posto tuđa posla“ ne podilaze mladom čitaocu. To je razlog zašto ova knjiga, osim samog romana Olivere Zulović, nije samo za starije osnovce

Nedavno otvoren Muzej Viminacijum izuzetan je u državi jer se nalazi na samom lokalitetu. Arheologija i zaštita nepokretnog kulturnog nasleđa prioriteti su Ministarstva kulture, rekao je ministar Selaković. Međutim, za Belo brdo nema novca u ovogodišnjem budžetu, a Generalštabu je oduzet status kulturnog dobra

Zbog projekta Prestonica kulture, Leskovac će ove godine u svoju kulturu uložiti najviše do sad, a Ministarstvo kulture je osiguralo potpuno nova sredstva, od kojih će biti podignut i spomenik kralju Milanu

Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve