Američka carina je zaplenila pošiljku slovenačkog časopisa "Stripburger" zbog stripova Bojana Redžića Redže i Pitera Kupera, objavljenih u ovoj reviji
NEPOŽELJNI U SAD: Iz stripa „Richie Bush“ Pitera Kupera…
Nedavno je američka carina obavestila izdavačku kuću Top Shelf (inače jednog od vodećih izdavača i distributera alternativnog stripa) da je došlo do zaplene poštanske pošiljke u kojoj su se nalazili primerci slovenačkog časopisa „Stripburger“. Zaplena je obrazložena činjenicom da su u dva primerka ovog lista pronađeni stripovi koji, prema proceni carinskog službenika, predstavljaju „očigledno piratizovanje materijala koji je podložan zakonu o autorskim pravima“. Prva sporna strip storija pod nazivom Mojstub, objavljena je na srpskom jeziku, i delo je beogradskog strip crtača Bojana Redžića Redže. Na svega nekoliko sličica, u okviru priče koja zauzima osam stranica lista, pojavljuju se likovi iz popularnog stripa Peanuts (Čarli Braun), među kojima i Snupi, kojeg je autor prikazao kako, baš u skladu sa svojom psećom prirodom, urinira na stub od dalekovoda oko kojeg se priča vrti. U pitanju je izdanje „Stripburgera“ iz 1994. godine, a koje je bilo poslato kao poklon američkom izdavaču, zajedno sa primercima seta od dvanaest mini stripova „Miniburger“, koji nije bio sporan (a u kojem su, slučajno, takođe bili zastupljeni neki od strip crtača iz Srbije i Crne Gore, što nije čudno s obzirom na to da ovdašnji crtači već godinama uspešno sarađuju sa ljubljanskim izdavačem). Inače, Bojan Redžić je objavio nekoliko albuma u našoj zemlji – šira publika ga možda zna i po šaljivim dopisnicama koje je dizajnirao, a koje su bile distribuirane na poštanskim šalterima – a strip storija Mojstub objavljena je i u autorovoj kolekciji stripova Antikviteti. Inače, Redžić je u međuvremenu napustio strip, i trenutno živi i radi u Kanadi.
Ilija Čvorović na američkoj carini…i iz storije „Moj stub“ Bojana Redžića
Druga storija koja je u američkoj zapleni označena kao problematična delo je poznatog američkog strip crtača Pitera Kupera, objavljeno u „Stripburgeru“ br. 37, u aprilu 2004. U priči naslovljenoj RichieBush, Kuper je satirički prikazao članove američkog kabineta (uključujući i samog predsednika Buša, razume se) kao izvitoperenu verziju junaka iz dečijeg stripa RichieRich (prema strip serijalu izdavačke kuće Harvey Comics, proslavljene stripovima i animiranim filmovima o Kasperu, dobrom duhu). Priča je prvobitno bila objavljena u obliku mini stripa, koji je moguće nabaviti u bolje opremljenim strip prodavnicama u Americi, kao i u njujorškom strip časopisu „World War 3 Illustrated“ ( Treći svetski rat u slikama), čiji je Kuper urednik, i nijedno od ova dva izdanja nije naišlo na reakciju državnih službi. Reprint ovog stripa, objavljen u ljubljanskom časopisu, međutim, očito je zapao za oko „Ilije Čvorovića“ sa američke carine, tako da je Top Shelf bio prisiljen da pokrene pravni postupak po ovom pitanju. Slučaj je dobio na publicitetu već i zbog toga što je o čitavoj stvari Piter Kuper (inače poznat po svojim politički angažovanim radovima) diskutovao na radio-emisiji „Deadline Live“, koju prenose radio-stanice na čitavom području SAD.
Ovo, razume se, nije prvi put da američki (kao i jednako „ozloglašeni“ kanadski carinici) zaplenjuju pošiljke sa stripovima koje procene „nedoličnim“, „pornografskim“, ili, kao u ovom slučaju, „spornim po zakonu o autorskim pravima“. Postoji čak i organizacija Fond za pravnu zaštitu strip produkcije (CBLDF), koja se već godinama bavi ovakvim pitanjima, i oni su se oglasili povodom „slučaja ‘Stripburger’“, izjavivši da je“ carinska služba prekoračila svoja ovlašćenja“. Takođe, istaknuto je da „navedeni stripovi ne izlaze iz prihvatljivih granica parodije, tako da nije verovatno da bi čitaoci mogli taj sadržaj zabunom da prepoznaju kao delo koje je zaštićeno zakonom o autorskim pravima“.
Nakon svega, čitav slučaj je bez sumnje doprineo da se o časopisu „Stripburger“ još više čuje u Americi – oni su, pre neku godinu, na najznačajnijem evropskom strip festivalu u francuskom gradu Angulemu već poneli laskavu titulu „najboljeg fanzina“.
Što se birokratije na američkoj carini tiče, kao što reče jedan od prekobarskih strip poslenika, “ dobro je da su naučili da prepoznaju strip junake, ali možda bi bilo previše da još znaju da raspoznaju parodiju“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Baletska predstava „Karmen svita i Bolero“ nagrađena je višeminutnim aplauzom na Ohridskom letu, na kome je učestvovala zahvaljujući Madleni Zepter a ne Ministarstvu kulture
Povorka brodova koja se od Perasta do Gospe od Škrpjela 22. jula svake godine organizuje od 1452. nije prekidana ni za vreme ratova i pandemija što je čini najdugovečnijom manifestacijom u Evropi
Nastavljeni su radovi na adaptaciji Kolarčeve zadužbine započeti prošlog leta, kad je proširena Likovna galerija. Sad se radi prizemlje, a idućeg leta će početi adaptacija Velike koncertne dvorane
Žiri 33. Festivala evropskog filma Palić smatra da je najbolji film „Nino u raju“ , dok je publika glasala za nemački film „Ah, ta praznina, ta strašna praznina“
“Bolje vreme će doći i to je naša izabrana odluka, ali mi nemamo luksuz da to vreme čekamo. Moramo neprekidno da ga pozivamo i to je Reflektor u Srboleku. Adresa na koju pozivamo bolje vreme da dođe, da se upoznamo. Ako mu se dopadnemo, možda i ostane”
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.