img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Fenomen Ang Li

Dodir zena

15. mart 2001, 15:56 Bogdan Tirnanić
Copied

Na ponovljeni zov svojih dečačkih maštarija jedan "veliki umetnik", cenjen i slavljen u celom svetu, postao je "autor" u starovremskom smislu tog pojma – neko ko pravi flmove od drugih flmova

Ako mene pitate, ne znam ko je Ang Li.

Ova tvrdnja se ne odnosi na građanina pomenutog imena i prezimena (jer, otkuda bih ja mogao poznavati nekoga ko se zove Ang Li!), već na reditelja koji je snimio toliko međusobno potpuno različitih flmova. Šta povezuje Razum i osećajnost i Svadbeni banket? Ništa. Ali je, svejedno, Ledena oluja remek-delo. Samo što je to lako mogao biti i flm Lorensa Kezdena. Od Kezdena (Silverado) do Istvuda (Neoprostivo) najkraći put se zove U sedlu sa đavolom. Putovanje je ispalo prilično smrtonosno.

Kao što ne biva vaskrsenja bez smrti. Tako se narečeni Ang Li sa onog sveta vratio flmom Pritajeni tigar, skriveni zmaj. Ovo nije rečeno tek napadne slikovitosti radi. Jer je, pre svega, to opet flm nekoga koji kao da nikada nije snimio neki drugi flm, mada postoje toliki flmovi koje je on ranije potpisao. Ang Li je prokleti umetnik. Ovog puta takvo saznanje nosi pozitivnu političku konotaciju.

S druge strane, opet, Pritajeni tigar, skriveni zmaj jeste na više načina onostrani flm, koji je teško smestiti u neku foku. Oko toga se već isplela čitava zbrka: novo delo Anga Lija pretenduje na ravno deset Oskara, od kojih je jedan namenjen najboljem flmu na jeziku koji nije engleski. Potencijalni američki flm godine jeste zapravo kineski flm, što ga čini još više holivudskim. Uz tek jedan izuzetak, glumci koji u flmu nastupaju bolje stoje sa engleskim nego sa mandarinskim kineskim. I za njih je, na izvestan način, Pritajeni tigar, skriveni zmaj flm na stranom jeziku koji bi trebalo da bude njihov maternji jezik – jer, nema sumnje, svi su oni Kinezi. Čak su to više od drugih: svaki od njih je, u svoje vreme, na svoj način, pronosio svetom slavu kineskog flma.

SLIKA DUŠE: Isto je tako težak posao žanrovske klasifkacije Lijevog flma. Takvo se pitanje ranije nije postavljalo. Ovog puta je ono neizbežno. Pritajeni tigar, skriveni zmaj je, uslovno rečeno, jedna fantazija – pa ma šta to značilo. Njegov predložak je nekakav kineski palp, to jest flm je snimljen na osnovu jednog od sedam (ili osam) romana Vanga Du Lua iz tridesetih godina, čija je radnja smeštena u Kinu XIX veka, kakva – kaže Ang Li – verovatno nikada nije postojala osim u mojim dečačkim fantazijama. Pritajeni tigar, skriveni zmaj je, dakle, otvoreni palp snimljen od strane pritajenog zavisnika palpa, koji se u visokom društvu lažno predstavljao kao fni umetnik. Analogno tome, ovo obavezno mora biti melodrama: flm, vaistinu, i govori o jednoj čežnji koja se neće ovaplotiti u sreću i o ostvarenoj sreći koja je izvor nove čežnje.

Priča je, u osnovi, jednostavna: jedan čuveni ratnik, posvećenik borilačke umetnosti kao stanja duha (Čou Jun Fat/Chow Yun-fat, ikona hongkonške kinematografje, ovde znan iz flma Rezervne ubice), zapavši u iskušenje sumnje, silazi sa svete planine u rodno selo, nameran da zauvek odbaci svoj legendarni mač zvani Zelena sudbina. On ga predaje svojoj pomalo već ocvaloj drugarici iz detinjstva, takođe znamenitom borcu, vestalki (Mišeli Jeoh/Michelle Yeoh, Bondova devojka iz Sutra ne umire nikad), koju očito voli, kao i ona njega, što oboje pomno skrivaju godinama. Lepo je negde rečeno: imali su hrabrosti za sve osim da se dodirnu. Fasbinder bi voleo ovaj flm.

No, u Pekingu, gde Ju Šao Lin (ime ratnice, veoma simbolično!) odnosi mač, on jedne noći biva ukraden i – eto peripetije. Mada se to tobože od nas skriva, gledalac iz prve zna da je lopov mlada devojka, gubernatorova kći pred udajom (Zang Zijui/Zhang Ziyi) no tajni proteže zle veštice Džede Foks (Čeng Pei Pei/Cheng Pei-pei), koja se, pod sjajem meseca, pretvara u maskiranog borca, neku vrstu kung-fu Zoroa. Je li ona na strani dobra? Teško je reći. Ne zato što je zaljubljena u svog davnašnjeg otmičara, pustinjskog razbojnika, već otud što sve junake Lijevog flma, osim pritajenih/skrivenih osećanja – što je, nema sumnje, patetično – odlikuje i moralna ambivalentnost, a ova je, pak, plod prvog zakona melodrame. Razum i osećajnost. S tim što je, kao u svakoj melodrami, razum izmešten iz ličnosti (on je zakon) kako bi se duša više zlopatila. Da može pročitati ovaj tekst, Daglas Sirk bi rekao: aha!

A njegov potpisnik, sklon inače patetici, priznaje da ga melodramatičnost Lijevog flma ostavlja bez daha. Jer je u osnovi čitave priče (metafora) jedna kineska legenda o čistoj duši. Kaže priča da je jednom postojao jedan dečak koji je skočio sa vrha svete planine verujući da će mu se, ako je čiste duše, ispuniti želja da mu otac ozdravi. Već pogađate: devojka – skriveni zmaj, pritajeni tigar – u poslednjem kadru skače sa planine da proveri svoju dušu. Najveličanstvenija lasta večnosti. I veoma razumna odluka. Blaženstvo bioskopa. Kraj.

BALET SUDBINE: Ali smo zapravo tek na početku. Ovaj je tekst delimično inspirisan i banalnostima o kojima bi valjalo ćutati. Mislim da se to zove recepcija. Ono što je profesionalne kritičare privuklo Lijevom flmu (osim overenog kultnog statusa tog reditelja) jeste njegova vizuelna lepota. Oko toga, u principu, ne može biti nikakvog spora. No, sagledan iz vizure žanrovske kanostike, kao forma, po pravilima kako je realizovan, Pritajeni tigar, skriveni zmaj je kung-fu flm (špagete istern) – dakle, on pripada jednoj (od kritičara) prezrenoj podžanrovskoj vrsti. Nije bio mnogo u krivu onaj koji zapisa da flm Anga Lija predstavlja svojevrsni kulturni šok. Da je to snimio neki drugi Kinez, recimo King Hu, ili Džon Vu, odnosno da je to snimio Robert Klouz, sasvim svejedno, bio bi zdušno popljuvan. Mnogi se otud pitaju šta prokleti veliki umetnik kao Ang Li, koji čita (ćuj, čita – snima!) engleske klasike, može imati sa kung-fu sagom na način kineskog petparačkog romana?

Recimo da je to, ovog puta, koreodramska suština žanrovske formule: više nego ikad ranije, kung-fu je kod Lija svojevrstan balet. Ali je, najpre baš u toj svojoj koreografskoj dimenziji, kung-fu flm oduvek bio i deo siromašne umetnosti. Znači sirov. To je, uzgred budi rečeno, uslovilo specifčnost podžanrovskog montažnog postupka, koji se bazira na ekonomici dinamičkog kontrapunktiranja kadrova od svega nekoliko frejmova (sličica). Lijev flm je, pak, prvorazredna (holivudska) produkcija – koštao je 16 miliona dolara. Danas takav budžet uslovljava – ako je termin makar delimično tačan – radikalnu digitalizaciju flmskog prostora. Kompjuter je akcija. Koristeći ovu tehnologiju u doradi, Ang Li je došao do samog kraja: junaci njegovog flma lete preko pekinških krovova (zato se u prikazima često pominje Petar Pan), penju se vertikalnim zidovima, dok vrhunac ove očaravajuće virtuelnosti predstavlja dvoboj slavnog ratnika i mlade devojke u krošnjama šume bambusa, koji je naprosto savršen u svim komponentama.

Ali je ta sekvenca prožeta i ironičnim otklonom, nekom vrstom ofene distance. Ang Li denuncira sopstveno preterivanje, on otkriva svesnu nameru tog gomilanja atrakcija. Tako se Pritajeni tigar, skriveni zmaj programski deklariše kao barokni flm, u kakvom nužno obitava i trunčica kempa. Kung-fu barok/barok kung-fua – zar je i to moguće?! Bilo kako bilo, a jeste onako kako je rečeno, u tome se sastoji onaj ranije pomenuti politički aspekt stvari: prokleti veliki umetnik + barokni flm = prelazak jednog (nekada) prezrenog žanra u kulturu (što je, kako god da se uzme, zbilja šokantno).

S tim što u Pritajenom tigru, skrivenom zmaju nema, u osnovi, ničeg čega već nije bilo u kung-fu flmovima sedamdesetih. To Anga Lija čini srodnim Polu Ferhufenu: Pritajeni tigar, skriveni zmaj je isto što i Zvezdani ratnici – sublimacija svog žanra. Takvu operaciju nemoguće je izvesti bez snažnog uporišta u tradiciji. Ang Li se otvoreno deklariše oko te stvari: njegov cast je all stars lista kung-fu glumačkih legendi. U pravu je Čak Stivens, kritičar Film comenta, kada kaže da je Lijev flm neka vrsta „Who’s Hu“. Dosetka u igri reči odnosi se na Kinga Hua, jednog od najvećih kineskih reditelja, s čijim opusom Li uspostavlja snažnu referentnu vezu. Ona se ogleda ne samo u činjenici da je Hu bio taj koji je svojevremeno u mitologiju kung-fua uveo lik žene-ratnika, koji je u njegovim flmovima tumačila Čang Pei Pei (ovde u ulozi Džede Foks), nego i rekonstrukcijom dveju među najčuvenijim borilačkim sekvencama od pre 30 godina, iz flmova Kinga Hua Dođi da pijemo zajedno i Dodir zena. Potonja je borba u krošnjama bambusa. Prokleti veliki umetnik je postao autor. Jedan se žanr nastavlja.

Otuda je jedno drugo srodstvo takođe neporecivo: flm Anga Lija deli sa Matriksom onaj majušni prostor na razmeđi epoha. Ako je ostvarenje braće Varsovski pokazalo da flmovi budućnosti neće biti snimani uz pomoć tehnologije, nego da će tehnologija biti njom uslovljen nov oblik pričanja priče, onda Pritajeni tigar, skriveni zmaj dokazuje da se na isti način, iz bića same izmenjene tehnologije snimanja flmova, mora preispitati – i ponovo otkriti – čitava prošlost pokretnih slika. Nije slučajno da ova dva flma imaju i taj zajednički imenitelj koji se zove Juen Vo Ping, koga neki smatraju genijem koreografje borilačkih sekvenci, drugi magom kaskaderstva, novim Joakimom Kanutom, Ang Li rediteljem boljim od sebe, no koji je samo majstor zena.

Ako mene pitate, znam ko je Ang Li!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Festival

02.novembar 2025. S. Ć.

Počinje Slobodna zona: O balerini, Gazi, snovima o promeni i …

U 37 filmova Festivala Slobodna zona istovremeno u deset bioskopa u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu biće priča o Gazi, o životu balerina, o emancijaciji...

68. Sajam knjiga

01.novembar 2025. S Ć.

Sajam knjiga u subotu: Retki posetioci, pokriveni štandovi, bez incidenata

Malobrojni posetioci Sajma knjiga odali su počast novosadskim žrtvama. Mnogi štandovi su zatvoreni i pokriveni crnim platnom. Incidenata nije bilo

68. Sajam knjiga

31.oktobar 2025. Sonja Ćirić

Izdavači naručili obezbeđenje za subotu zbog najave nasilja

Za subotu 1. novembra mnogi izdavači na Sajmu knjiga, iako neće raditi, iznajmili su obezbeđenje da im čuva štandove od eventualnog napada

Umetnost

31.oktobar 2025. S. Ć.

Jedina izložba originalnih ruskih klasika van Rusije

Izložba „Sazvežđe znamenitih ruskih umetnika 19-20. veka iz Zbirke Vladimira Pešića“ jedina je prilika da se originalna dela ruskih klasika vide van Rusije. Otvorena je u Salonu muzeja Grada Beograda

Sajam knjiga

29.oktobar 2025. S. Ć

Beogradski sajam ucenjuje izdavače zbog 1. novembra

Učesnici Sajma knjiga koji su najavili da neće raditi 1. novembra, dobili su nepotpisani dopis u kome se upozoravaju da će zbog toga biti kažnjeni

Komentar
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Studenti u mraku sa zastavama pešice na putu za Novi Sad

Komentar

Studentska epopeja

Junaci priče o oslobađanju Srbije od varvara već godinu dana su studenti. Oni su prozreli srpskog gospodara muva, isprečili se nekadašnjim gradorušiteljima na putu uništavanja civilizacijskih vrednosti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure