Deca, žiri na festivalu „Ringišpil“ ocenila su da je najbolja predstava „Pačija škola“ i nisu im smetali žuti prsluci, a u matičnom Lutkarskom pozorištu u Nišu je ne stavljaju na repertoar zato što kažu da nije za osnovce
U Lazarevcu, u „Puls teatru“ 6. novembra završen je 11. „Ringišpil“, festival o čijim nagradama odlučuju deca u publici.
Ove godine, odlučila su da je najbolja predstava „Pačija škola“ Lutkarskog pozorišta iz Niša, i dala su joj ocenu 4,74. Osim ove, „Ringišpil“ dodeljuje i nagradu pedagoškog žirija, koju je takođe dobila „Pačija škola“.
Iz „Pačije škole“
„Pačiju školu je napisala Jelena Paligorić Sinkević, a režirao ju je Marko Torlaković. Od kako je imala premijeru u septembru, ova predstava još uvek nije stigla na repertoar matičnog, Lutkarskog pozorišta u Nišu. Ekipi nije rečeno zašto.
Žuti prsluci
Kad je skinuta sa septembarskog repertoara odmah nakon premijere, po Nišu se pričalo da je neko u predstavi učitao nedolične elemente po sadašnju vlast – pištaljke, žute prsluke i palestinsku zastavu, skrenuo pažnju upravi pozorišta na to i uprava je „Pačiju školu“ odmah precrtala. Tim povodom, direktorka pozorišta Milica Radulović je objasnila da je jedini razlog „uzrasna pripadnost“, odnosno, da tema predstave nije za osnovce.
Međutim, publika festivala „Ringišpil“ u Lazarevcu su i predškolci i osnovci. I, kao što je rečeno, po njima, upravo „Pačija škola“ je najbolja predstava festivala.
„Ringišpil“
Ove godine festival je trajao četiri dana i svakog dana je prikazana po jedna predstava.
Ivana Nedeljković, direktorka pozorišta „Puls“ (javnost ju je upamtila nakon spontanog govora roditeljima koji dolaze sa decom u pozorišta da tokom predstave gledaju u glumce a ne u mobilni telefon) kaže za „Vreme“ da je „specifičnost festivala u tome što gledaoci, tj. deca, nakon svake pozorišne predstave glasačkim listićima ocenjuju odigrane predstave, pa se na kraju festivala proglašava najbolja.“
Cilj je, kaže Ivana Nedeljković „da se glasanjem za najbolju predstavu, samoj publici da na značaju time što će biti aktivno uključeni i tako razvijati kritički pristup za umetnost i slične sadržaje.“
„Ringišpil“ nastoji da „dodatno kod dece razvije osećaj za kulturne sadržaje kako bi im oni postali uobičajeni deo svakodnevnice“, kaže Ivana Nedeljković i navodi da prateći program festivala obuhvata sadržaje koji se odnose na dodatno upoznavanje i razumevanje pozorišne umetnosti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U projektu “Arheologija sećanja” fotografišem kuće u jednom kraju Beograda, potom ih monohromatski obrađujem, zatim štampam na glinenim pločicama i kasnije preko toga intervenišem crtežom. Proces izgradnje jednog sveta traje dugo, a mi smo skloni da ga u trenutku srušimo i zamenimo. Ja mislim da ima nešto u tome, u tim kućama... Opstati stotine godina, kao tajna. U tom urbanističkom vrtlogu susreću se razni paradoksi gradnje, kao i nemar u ophođenju prema prirodi koja je ranije tu bila dominantna
Za razliku od svoje supruge, nije potpisao glasovitu Havel-Patočkinu “Povelju 77”, zamjerajući joj da nije dovoljno oštra prema komunističkom režimu, što ga je izoliralo od disidentskih kružoka. Istovremeno se i on sve više udaljavao od kolega po peru, smatrajući kako nema smisla gubiti vrijeme na “jalove” političke akcije, već svoje nezadovoljstvo treba jasno kritički artikulirati u knjigama i drugim publicističkim tekstovima, jer im je doseg i veći i širi
Pisac i kustos svetskog glasa Nikola Burio (1965, Francuska) gostovao je u Beogradu povodom saradnje na katalogu srpskog paviljona na nedavno završenom Venecijanskom bijenalu arhitekture. Srpski paviljon u Veneciji je, pod nazivom Rasplitanje: Novi prostori, predstavio kolosalnu višeslojnu ispletenu površinu koja gotovo levitira u prostoru paviljona i koja se tokom trajanja Bijenala, parajući se, vraća u klupka pređe, kao odraz promišljanja odnosa rada ruke i postupka strukturisanja forme. Polazna tačka grupe autora – D. Ereš, J. Mitrović, I. Pantić, S. Krstć, I. Najdanović, P. Laušević – bila je Beogradska šaka (1963, B. Čolak-Antić), prva robotska bionička šaka na svetu koja je projektovana sa protetičkom namenom
Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom
Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!