img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Afera u Zagrebu

Da li je bivši potpredsednik hrvatskog Sabora plagirao Gordana Mihića

28. februar 2026, 18:25 Sonja Ćirić
Foto: Gavela/Sven Mrkonjić
Bogdan Diklić u predstavi "Samci"
Copied

Na nedavnoj premijeri predstave „Samci“ u "Gaveli" u Zagrebu, koju su po jednočinkama Gordana Mihića postavili Bogdan Diklić i Nina Kleflin, otkriveno je da u "Kerempuhu" već 28 godina igraju predstavu po istim tim Mihićevim jednočinkama, samo se zove "Pljuska" i potpisao ju je Nenad Stazić bivši potpredsednik Sabora

Da nije bilo premijere predstave Samci u zagrebačkom  kazalištu „Gavela“, ne bi se otkrilo da Pljusku, koju u „Kerempuhu“ igraju već 28 godina, nije napisao Nenad Stazić bivši potpredsednik hrvatskog Sabora kao što piše na sajtu ovog Satiričnog kazališta, već Gordan Mihić, jedan od najvećih srpskih i jugoslovenskih scenarista i dramskih pisaca.

Ovako je to bilo.

Veliki regionalni i beogradski glumac Bogdan Diklić i rediteljka Nina Kleflin postavili su krajem januara u „Gaveli“ Samce, predstavu spojenu od jednočinki Siroti mali hrčki i Gospodin Foka Gordana Mihića. Na premijeri je bio pozorišni kritičar „Jutarnjeg lista“ Tomislav Čadež i, kako je predstava tekla, tako se njemu činilo da je sve to već negde video.

Čadež: Stazić plagirao Mihića

Zbog toga je 16. februara u tom istom listu objavio tekst u kome izražava sumnju da je Nenad Stazić, 1998. godine „prisvojio scenarij/dramu iz 1967. pokojnog srpskog klasika Gordana Mihića Siroti mali hrčki, dopisao ga, nazvao Pljuska i plasirao u zagrebačkom Satiričkom kazalištu Kerempuh kao vlastito djelo. Predstava je zaigrala u Kerempuhu 26. rujna 1998. u režiji Vinka Brešana i doživjela je 125 izvedbi u sljedećih nekoliko sezona. Obnovljena i ponovno se prikazuje, u režiji i dodatnoj obradi Željka Königsknechta, od 7. travnja 2024. i otad je igrala oko 25 puta te igra i dalje, uključujući redovita gostovanja u hrvatskim gradovima, ukupno 150 izvedbi.“

Foto: Gavela
Iz predstave „Samci“

Dva dana nakon ovog teksta Tomislava Čadeža, na sajtu „Kerempuha“ dopisano je uz Pljusku „po motivma drame Gordana Mihića Siroti mali hrčki. Bilo je to prvi put za 28 godina kako se izvodi ova predstava da je kao njen autor spomenut Gordan Mihić.

Kao jaje jajetu

Čadež konstatuje da „radnja sliči Mihićevoj kao jaje jajetu“ i pita se „kako je to moguće“.

Ističe da u oba ova dela radnja počinje sukobom dvojice nižih činovnika u kancelariji, koji se prepiru oko izgovora i značenja „učenih“ pojmova, a zatim dolazi do fizičkog sukoba kada jedan drugog ošamari, a drugi uzvrati stolicom.

Sukob se potom prenosi kroz hijerarhiju – od šefa ministarstva, preko ministra, do premijera, pri čemu svaki od nadređenih reaguje nasiljem prema podređenom.

Poredeći Samce i Pljusku, „Jutarnji“ navodi da su likovi u ove dve predstave gotovo identični.

U Mihićevoj jednočinki likovi su Prvi službenik, Drugi službenik, Šef (načelnik ministarstva), Ministar, Premijer, Prodavac novina, dok su Stazićevi likovi Prvi činovnik, Drugi činovnik, Šef, Ministar, Premijer.

Po „Jutarnjem listu“, preuzet je i osnovni komični mehanizam, a sukobi su završeni informacijom o padu vlade.

Stazić negira plagijat

Stazić je na optužbe o plagijatu rekao da se njegov komad razlikuje jer je on “satira, a Mihićev nije”, dok je direktorka pozorišta „Kerempuh“ Sonja Kovačić rekla da će proveriti Mihićev tekst i doneti odluku o sudbini Stazićeve predstave.

U Zagrebu je otkriće o ovom navodnom plagijatu izazvalo burne reakcije javnosti, potkrepljene činjenicom da Nenada Stazića prate dugogodišnje kontroverze zbog njegovih objava na društvenim mrežama, izjava u Saboru, pa do navodnog izbacivanja iz SDP-a zbog neplaćene članarine.

Slobodan Šnajder: Veliki skandal

Slobodan Šnajder, veliki hrvatski i jugoslovenski dramski pisac o plagijatu kaže da se  „u istomu našemu belemu Zagreb-gradu ovaj čas igraju dvije predstave nastale na istom predlošku koji imaju dva različita književnika u potpisu“, i ocenjuje da je to „velik skandal, bez premca, što ne smije proći samo tako“.

Zatim, navodi:

„Pokušavam dokontati motive.

Tomislav Čadež ima pravo ustvrdivši da su Ljuština i Stazić bili čvrsto uvjereni kako nitko nikada neće otkriti ovu krađu jer će naprosto prestati bilo kakvi kulturni dodiri Srba i Hrvata. Dosta dugo to je uvjerenje bilo validno. Čak iako je autor, u doba Kerempuhove premijere (jesu li je vodili kao praizvedbu, u ovom trenutku ne mogu provjeriti), bio živ. Ne samo da je bio živ. Taj je čovjek jedan od najuspješnijih srpskih dramatičara novijeg doba. Uz to je ispisao barem polovicu scenarija za jugoslavenske filmske uspješnice. Ali naš autor i naš direktor za sve to ni po brige.

Dakle pitajmo: koji su motivi doveli do ove krađe jednog autorstva? Politički oportunizam najjadnije vrste? Želja da se ugodi javnom mišljenju? Želja da se pogodi što želi Vlast?

Recimo ovako: u sovjetskoj Rusiji ne bi se igrao njemački komad u doba otadžbinskog rata. Pa je onda on, mislim srpski komad, ipak odigran. Našao se način: komad naprijed, autor stoj! Jer ti, autore, ne postojiš!

A možda se radi o vrhunskoj lukavosti koju ja ne želim razumjeti?“

Dušan ili Duško

Slobodan Šnajder kaže da se Ljuštine seća iz vremena kad se zvao Dušan.

„Jednako se tako zove sada kao ponosni nositelj titule doktora znanosti. Ali kao što je de facto zabranio da se spomene ime srpskoga pisca, pa je tom jednostavnom operacijom uklonio i njega samoga iz Knjige života, kojega se potom ništa ne treba pitati jerbo njega nema, zamračio je naš direktor i svoje vlastito ime. To ga donekle ekskulpira. On se, naime, od nekog vremena stao potpisivati kao Duško.“

„Gavela“ o predstavi

Kazalište „Gavela“ o Samcima kaže  da je to predstava Gordana Mihića u režiji Nine Kleflin i Bogdana Diklića i da je nastala u saradnji sa Gradskom kazališnom kućom Bjelovar, i objašnjava da predstava spaja i isprepliće dva pomenuta dramska naslova Gordana Mihića.

Podsećaju da je „Mihić bio srpski dramski pisac, redatelj i scenarist, profesor na beogradskom Fakultetu dramskih umjetnosti; autor je scenarija za neke od najomiljenijih jugoslavenskih serija, poput Kamiondžija ili Povratka otpisanih, te niza nezaobilaznih filmskih naslova, kao što su Čuvar plaže u zimskom periodu i Pas koji je voleo vozove, Kad budem mrtav i beo, ili Dom za vešanje i Crna mačka, beli mačor, a najveći uspjeh vjerojatno je postigao ratnom komedijom Balkan ekspres.“

U „Gaveli“ ističu da „Foka i Hrčki kod nas nisu igrali na pozornicama, a riječ je o izuzetno zanimljivim, glumstvenim komadima, gdje se teatar apsurda susreće s prepoznatljivim duhom srpske komediografije“, što navodi na misao da nisu znali za Pljusku.

U predstavi igraju: Bogdan Diklić, Bojan Navojec, Domagoj Janković, Andrej Dojkić, Ranko Zidarić, Natalija Đorđević i Jelena Miholjević.

Tagovi:

Bogdan Diklić Gordan Mihić Zagreb
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure