

Nagrada
Nagradu „Pavle Vasić“ dobila je Una Popović za tekst o Goranki Matić
Nagradu „Pavle Vasić“ dobila je Una Popović za tekst u monografiji „Goranka Matić“




ULUS nije zadovoljan predlogom rešenja imovinsko-pravnog statusa Umetničkog paviljona koji je predložilo Ministarstvo kulture. Zanima ga i šta se desilo sa zajmom Evropske banke
Nije izvesno da će se u dogledno vreme dogoditi rekonstrukcija Umetničkog paviljona „Cvijeta Zuzorić“ na Kalemegdanu, iako je već mnogo godina unazad i neophodna i hitna.
Paviljon “Cvijeta Zuzorić” u parku na Kalemegdanskoj tvrđavi prvi je galerijski prostor u Beogradu. Od 1945. godine „Cvijetom“ rukovodi ULUS kao korisnik prostora s tim što ga, deceniju unazad, koristi bez ugovora.
Najnoviji pokušaj da sa Ministarstvom kulture reše imovinsko-pravni status Umetničkog paviljona „Cvijeta Zuzorić“, završio se dogovorom kojim ULUS nije zadovoljan iako ga je načelno prihvatio: da se umesto ULUS-u, Paviljon dodeli Ministarstvu kulture, a za potrebe korišćenja ULUS-a.
Ministarsvo će sa ovakav predlogom izaći pred Vladu. Kad će to biti, ne zna se.
U ULUS-u kažu da im takvo rešenje na odgovara, ali je povoljnije od onog po kome je trebalo da plaćaju zakup. ULUS je neprofitna organizacija, i „Cvijetu“ su po prethodnim ugovorima koristili bez nadoknade.
Umetnica Vahida Ramujkić, članica Upravnog odbora ULUS-a kaže za “Vreme“ da bi im takvo rešenje odgovaralo da su „u dobrim odnosima sa Ministarstvom i d imamo potpuno poverenje da u nekom momentu neće promeniti svoju odluku i dati pravo na korišćenje nekom drugom“.
Zato su tražili od Ministarstva dodatna pojašnjenja tog njihovog predloga, odgovor još nisu dobili.
U ULUS-u smatraju da odugovlačenje rešavanja imovinsko-pravnog odnosa „Cvijete Zuzorić“ ima za posledicu odugovlačenje rekonstrucije Paviljona čiji krov prokišnjava, instalacije su neispravne, i sve ostalo zahteva temeljnu popravku.
Čuli su i da je kredit koji je dobijen od Banke za razvoj Saveta Evrope marta 2021. godine propao zato što sredstva nisu utrošena do određenog roka.
„Zbog problema sa ugovorom, ULUS nije titular ’Cvijete Zuzorić’ i pravno mi nismo nadležni da se bavimo rekonstrukcijom paviljona. To znači da nemamo prava da tražimo neke druge fondove, iako ih ima i iako su dostupni. Mi i dalje možemo samo kao i do sad: da kad padne kiša podmećemo kofe, da krpimo krov i farbamo zidove“, kaže Vahida Ramujkić.
ULUS je dobio na korišćenje „Cvijetu Zuzorić“ 1945. godine kad je osnovan, od uprave Grada. Zalaganjem ministarke kulture Nade Popović Perišić, 1998. godine, Republička direkcija za imovinu donela je rešenje po kojem ULUS ima neograničeno korišćenje „Cvijete“.
Godinu dana potom, potpisan je novi ugovor, ovog puta između Grada i ULUS-a. Zatim je, 2014. godine vlasništvo nad Paviljonom opet prebačeno na Republiku. Od tad se kao držalac prava nad „Cvijetom“ pojavljuju i Grad Beograd i Republika Srbija.
Još uvek nije jasno čija je „Cvijeta“, niti zbog čijih interesa je taj problem uopšte nastao.
Od sedamdesetih, ULUS nije imao mogućnosti da uloži veća sredstva u obnovu Paviljona i, 2017. Ministarstvo kulture na čijem čelu je tada bio Vladan Vukosavljević, iniciralo je obnovu. Ugovor je potpisan između Ministarstva kulture, Grada i Zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda, koji je potom izradio plan za rekonstrukciju Paviljona. Za realizaciju projekta su odobrena sredstva iz Razvojnog fonda Evropske banke.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Nagradu „Pavle Vasić“ dobila je Una Popović za tekst u monografiji „Goranka Matić“


Do kraja marta a od početka godine, biće deset jubilarnih izvođenja pozorišnih predstava. Od toga u dve glumi Voja Brajović, a tri su u „Zvezdara teatru“


Skupština grada Beograda je odlučila da u novom Odboru Sajma knjiga ne budu izdavači, kao što je to bilo do sad. Jelena Medaković, sekretarka za kulturu grada, kaže da je samo smanjen broj članova radi boljeg funkcionisanja. Udruženje izdavača i knjižara Srbije traži nov izbor Odbora


“Gara je postala Prometej u borbi sa silama i ona je to prepoznala kad je rekla da je srećna što njena priča priziva priče mnogih žena kroz vjekove. Meni je posebno bilo značajno to što iz kulture junaka i ratnika iz koje dolazim donosimo priču o ženama, koje istorija po pravilu zaboravlja”


Mačji krik, režija Sanja Živković, scenario Goran Paskaljević i Đorđe D. Sibinović, igraju Jasmin Geljo, Andrijana Đorđević, Sanja Mikitišin, Denis Murić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve