

Festival
Beogradski festival igre počeo predstavom Akrama Kana
Do 8. aprila u Beogradu, Novom Sadu i Subotici biće 25 predstava Beogradskog festivala igre pod sloganom Budi igra koja želiš da budeš




ULUS nije zadovoljan predlogom rešenja imovinsko-pravnog statusa Umetničkog paviljona koji je predložilo Ministarstvo kulture. Zanima ga i šta se desilo sa zajmom Evropske banke
Nije izvesno da će se u dogledno vreme dogoditi rekonstrukcija Umetničkog paviljona „Cvijeta Zuzorić“ na Kalemegdanu, iako je već mnogo godina unazad i neophodna i hitna.
Paviljon “Cvijeta Zuzorić” u parku na Kalemegdanskoj tvrđavi prvi je galerijski prostor u Beogradu. Od 1945. godine „Cvijetom“ rukovodi ULUS kao korisnik prostora s tim što ga, deceniju unazad, koristi bez ugovora.
Najnoviji pokušaj da sa Ministarstvom kulture reše imovinsko-pravni status Umetničkog paviljona „Cvijeta Zuzorić“, završio se dogovorom kojim ULUS nije zadovoljan iako ga je načelno prihvatio: da se umesto ULUS-u, Paviljon dodeli Ministarstvu kulture, a za potrebe korišćenja ULUS-a.
Ministarsvo će sa ovakav predlogom izaći pred Vladu. Kad će to biti, ne zna se.
U ULUS-u kažu da im takvo rešenje na odgovara, ali je povoljnije od onog po kome je trebalo da plaćaju zakup. ULUS je neprofitna organizacija, i „Cvijetu“ su po prethodnim ugovorima koristili bez nadoknade.
Umetnica Vahida Ramujkić, članica Upravnog odbora ULUS-a kaže za “Vreme“ da bi im takvo rešenje odgovaralo da su „u dobrim odnosima sa Ministarstvom i d imamo potpuno poverenje da u nekom momentu neće promeniti svoju odluku i dati pravo na korišćenje nekom drugom“.
Zato su tražili od Ministarstva dodatna pojašnjenja tog njihovog predloga, odgovor još nisu dobili.
U ULUS-u smatraju da odugovlačenje rešavanja imovinsko-pravnog odnosa „Cvijete Zuzorić“ ima za posledicu odugovlačenje rekonstrucije Paviljona čiji krov prokišnjava, instalacije su neispravne, i sve ostalo zahteva temeljnu popravku.
Čuli su i da je kredit koji je dobijen od Banke za razvoj Saveta Evrope marta 2021. godine propao zato što sredstva nisu utrošena do određenog roka.
„Zbog problema sa ugovorom, ULUS nije titular ’Cvijete Zuzorić’ i pravno mi nismo nadležni da se bavimo rekonstrukcijom paviljona. To znači da nemamo prava da tražimo neke druge fondove, iako ih ima i iako su dostupni. Mi i dalje možemo samo kao i do sad: da kad padne kiša podmećemo kofe, da krpimo krov i farbamo zidove“, kaže Vahida Ramujkić.
ULUS je dobio na korišćenje „Cvijetu Zuzorić“ 1945. godine kad je osnovan, od uprave Grada. Zalaganjem ministarke kulture Nade Popović Perišić, 1998. godine, Republička direkcija za imovinu donela je rešenje po kojem ULUS ima neograničeno korišćenje „Cvijete“.
Godinu dana potom, potpisan je novi ugovor, ovog puta između Grada i ULUS-a. Zatim je, 2014. godine vlasništvo nad Paviljonom opet prebačeno na Republiku. Od tad se kao držalac prava nad „Cvijetom“ pojavljuju i Grad Beograd i Republika Srbija.
Još uvek nije jasno čija je „Cvijeta“, niti zbog čijih interesa je taj problem uopšte nastao.
Od sedamdesetih, ULUS nije imao mogućnosti da uloži veća sredstva u obnovu Paviljona i, 2017. Ministarstvo kulture na čijem čelu je tada bio Vladan Vukosavljević, iniciralo je obnovu. Ugovor je potpisan između Ministarstva kulture, Grada i Zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda, koji je potom izradio plan za rekonstrukciju Paviljona. Za realizaciju projekta su odobrena sredstva iz Razvojnog fonda Evropske banke.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Do 8. aprila u Beogradu, Novom Sadu i Subotici biće 25 predstava Beogradskog festivala igre pod sloganom Budi igra koja želiš da budeš


Unesko je potvrdio da su najmanje četiri kulturne i istorijske znamenitosti oštećene u napadima na Iran. U Ukrajini je oštećeno više od 500 znamenitosti


U novoj knjizi Svetislava Basare „Đinđić: memoari s onu stranu groba“, ubijeni premijer iznosi anatomiju uzroka i posledica čina koji mu je došao glave, ali i njegovih istorijski utemeljenih inspiratora


Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast


Najteži mi je bez dileme bio intervju sa Džonijem Štulićem. Tu je ona njegova valjda hiljadama puta citirana izjava da smo prethodnih 40 godina slušali zavijanje vukova, a da ćemo zato narednih 40 slušati blejanje ovaca. Bilo je teško ne zato što je on bio neprijatan ili problematičan sagovornik, naprotiv, već zbog toga što se svojski trudio da sve svoje stavove što preciznije objasni. Tako da je umeo i da zakomplikuje odgovore, a ja sam se trudio da što bolje razumem šta želi da kaže
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve