Stogodišnjicu rođenja slikara Božidara Prodanovića Umetnička galerija „Nadežda Petrović“ obeležava izložbom ovog velikog slikara, čija dela je dobila na čuvanje
Umetnička galerija „Nadežda Petrović“ u Čačku od 17. decembra predstavlja izložbu „Božidar Prodanović: zagonetnost realnih prizora”, povodom stogodišnjice rođenja ovog velikog slikara. Autorka izložbe je Mirjana Racković, muzejski savetnik“.
Obeležavanje ovog jubileja Galerija je najavila prošle godine, kad je zapravo i bila stogodišnjica rođenja Božidara Prodanovića, „ali zbog obimnog programa tokom godine u kojoj je Čačak bio Prestonica kulture Srbije, nismo bili u mogućnosti da se tada posvetimo njegovom delu kako zaslužuje“, kaže za portal „Vremena“ Mirjana Racković.
Božidar Prodanović
Objašnjava da je porodica njima na staranje poklonila 446 umetnička dela Božidara Prodanovića – slike, crteže, akvarele, grafike, mozaike i skice za mozaike iz svih perioda umetnikovog stvaralaštva.
Pranjani
„Prodanović je rođen u Pranjanima – to je mesto koje je, istina, između Čačka i Gornjeg Milanovca ali čiji stanovnici više gravitiraju Čačku, išao je u čačansku Gimnaziju, aktivno je učestvovao u osnivanju likovne manifestacije Memorijal Nadežde Petrović a potom i Galerije, bio je član organizacionih odbora, izlagao je na nekoliko izložbi Memorijala i samostalno u Galeriji, a nakon njegove smrti nastavili smo prijateljstvo i sa njegovim sinom, takođe slikarom, Miletom Prodanovićem“, kaže Mirjana Racković.
Za ovu izložbu je izabrala 66 eksponata: izbor Prodanovićevih slika „iz svih perioda, znači od onih iz Drugog svetskog rata pa do 2002. godine. Među njima preovlađuju portreti i predeli, to su dve važne Prodanovićeve teme“.
Takođe, na izložbi su i „primeri iz drugih segmenata njegovog stvaralaštva“, objašnjava autorka izložbe, i najavljuje da će „svaki od njih imati studijsku analizu a zatim i predstavljanje. Počećemo od grafike“, navodi autorka.
Beograd
Mirjana Racković kaže da „naravno“, razmišljaju „i o gostovanju u Beogradu, tražimo pogodan prostor, jer Božidar Prodanović je ipak bio stanovnik Beograda.“
Na izložbi će biti promovisana i istoimena monografija koju je Galerija realizovala sa Muzejom rudničko-takovskog kraja koji je takođe baštinik Prodanovićevog legata. Monografija na 340 strana analizira umetnikov opus, i uz četiri teksta, objavljene su i reprodukcije slika iz porodične zbirke i obe legatske kolekcije.
Izložba je otvorena do kraja februara iduće godine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pripreme Oktobarskog salona teku po planu, kaže predsednik Odbora ove najstarije umetničke manifestacije, i smatra da je ruši grupa koja nema ličnog interesa da se Oktobarac realizuje
Umrla je Vedrana Rudan, jedna od najčitanijih i najkontroverznijih hrvatskih književnica, poznata po direktnom i beskompromisnom stilu. Za „Vreme“ je govorila o politici, ženama, odnosima Srba i Hrvata i književnosti
Nišvil džez festival je završen porukom „studenti pobeđuju“, u nadi da iduće godine neće biti realizovan samo zahvaljujući velikom razumevanju Grada Niša i entuzijazmu organizatora
Udruženje filmskih glumaca Srbije objavilo je program svog festivala, novog u Srbiji – Niškog filmskog festivala. Publiku očekuje 21 domaći film iz protekle dve sezone, na dve lokacije u gradu
Umetnički direktor Martovskog festivala Dejan Dabić podneo je ostavku. Razlog: Odbor namerava da usvoji program u njegovom odsustvu, a tu su i nesuglasice o filmovima koji kritički opisuju našu stvarnost
Ako se studentski pokret bude više bavio „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna
Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“
Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.