img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Branko Milisković: Mi smo za državu nepotreban sloj društva

27. април 2025, 16:56 Sonja Ćirić
Foto: Promo
Branko Milisković i Nela Tonković
Copied

“U državama koje imaju diktatore na čelu, kultura je svedena na propagandu. Sve što izlazi iz tog okvira, ili pokušava da kritikuje režim, smatra se nepoželjnim aktivizmom, intruzijom državnih neprijatelja, koje treba ugušiti i obeshabriti”

„Dijalozi o principima i društvenom ugovoru u umetnosti“ naslov je serije razgovora između Branka Miliskovića, performativnog umetnika, i njegovih sagovornika, a pred publikom u bioskopu „Balkan“.

Te publike je toliko, da su prošli „Dijalozi“, treći u seriji, premešteni iz sale u veći prostor „Balkana“.

U utorak u 19 časova će početi  četvrti „Dijalog“, a Branko Milisković i njegova sagovornica Nela Tonković kustoskinja Savremene galerije u Subotici, razgovaraće o otkupu savremenih umetničkih dela, odnosu države prema savremenom kulturnom nasleđu, odnosu javnih i privatnih kolekcija i sličnim važnim temama.

Progovoriti o problemima

Branko Milisković kaže za „Vreme“ da su „Dijalozi“ nastali iz “potrebe da se jasno i glasno ukaže na probleme i izazove sa kojima se suočavaju umetnici i kultura u Srbiji”, i navodi da su dosadašnje teme bile “status samostalnog umetnika, konkursi Ministarstva kulture i Sekretarijata za kulturu grada Beograda, i uticaj geo-politika na vidljivost umetnika/kustosa na međunarodnoj sceni”.

Najavljuje da će u utorak, osim već pomenutog, razgovarati i o načinima kako se “umetnička dela čuvaju, posebno ako su ona efemerne prirode, kao što su performans, zvuk, video, tekst, VR ili NFT. To su sve pitanja koja svakodnevno sam sebi postavljam i pokušavam da odgovorim na njih, ali velika je razlika da li odgovore tražite u svojoj glavi, ili se usudite da javno insistirate da dođete do njih.”

Sagovornike bira, kaže Milisković, “u odnosu na teme koje želim da obradim, ali i u odnosu na to da li sa njima mogu da uspostavim dijalog pred publikom. Postoje brojni umetnici i radnici u kulturi koji su veoma dobri u svom poslu, ali prosto nemaju harizmu, životno iskustvo, elokvenciju i integritet, kako bih mogao sa njima da se upustim u beskompromisan dijalog pred publikom”.

Objašnjava da glavnom bira samostalne umetnike kojima i sam pripada, zato što  je “naš status najugroženiji, a ekzistencija nesigurna” i navodi da  je ciklus “Dijaloga” počeo u “decembru prošle godine sa umetnikom Urošem Đurićem. Drugi sagovornik je bio istoričar umetnosti, profesor i politički aktivista Branislav Dimitrijević, a treći razgovor, krajem februara ove godine, bio je sa umetnikom Nemanjom Mate Đorđevićem”.

Da li je umetnik važan ovoj državi

Jedna od tema, razloga zašto su pokrenuti “Dijalozi”, je važnost umetnika I umetnosti u ovdašnjem društvu. Branko Milisković ocenjuje da je to “izuzetno važna tema, s obzirom na to da u ovoj zemlji kruži mit da su umetnici nekakav privilegovani sloj društva, koji se iz obesti bave umetnošću, i zbog čega bi država uopšte morala da im uplaćuje doprinose, jer zaboga, šta su to oni uopšte njoj doprineli. Ljudi ne shvataju da je samo jedan mali procenat umetnika dobrostojeći. Ostali doslovno žive na ivici siromaštva, bez prihoda, nekada i više od pola godine. Istovremeno, kultura i umetnost su od vitalnog značaja za sva društva, pa i za ovo naše –  i za civilizovana i za primitivna. Ako ne budemo ulagali u nju, (p)ostaćemo i slepi i gluvi i mutavi, a takvima se najbolje upravlja”.

Milisković kaže da “u državama koje imaju diktatore na čelu, kultura je svedena na propagandu. Sve što izlazi iz tog okvira, ili pokušava da kritikuje režim, smatra se nepoželjnim aktivizmom, intruzijom državnih neprijatelja, koje treba ugušiti i obeshabriti. Smatram da bi u jednom zdravom demokratskom društvu, a to je utopija, vlast morala da angažuje, sluša i konsultuje nezavisne mislioce i umetnike, kako ne bi zastranila i postala sama sebi dovoljna, odvojena od realnosti. Jer, diktatura se hrani jednoumljem.”

Jedna od tema koja se neminovno provlačila kroz sve razgovore je budžet za kulturu. Kao što je poznato, sramotno je mali, najniži u region.

Zlostavljanje umetnika

“Mene najviše uznemirava to konstantno i besramno smanjivanje budžeta za kulturu i zlostavljanje umetnika, sabotiranje umetničkog rada i ugrožavanje egzistencije konstantnim kašnjenjem rezultata konkursa i uplatama sredstava, koja neretko budu isplaćena u oktobru, a očekuje se da se projekti realizuju i ispostave finansijski izveštaji do kraja tekuće godine. Stiče se utisak da bi ovoj vlasti najviše odgovaralo da nas uopšte više ne bude i da smo nepotrebni trošak.”

Zato naglašava da bi “umetnici i radnici u kulturi trebalo konstantno da se bore za svoja prava i profesiju, i da svojim aktivizmom ukažu na probleme, kao i na nedostatak umetničkih prostora, korupciju, nepotizam, nestručnost i bahatost, sukob interesa… ima toga još”.

Rešenja

“Dijalozi” su, spontano, iskristalisali i rešenja nekih problema, a Milisković izdvaja “kako da se promeni zakon po kome su samostalni umetnici tretirani kao mali privrednici, što nije tačno, jer naš posao nije proizvodnja komercijalnog sadržaja i robe, već kulturnog dobra”, i kaže da  “u ULUS-u radimo na formiranju radnih tela i inicijativa koji bi se bavili poboljšanjem statusa samostalnih umetnika”.

“Cilj nam je da aktiviramo svest o važnosti umetničkog tržišta, jer ako bi sistem bio regulisan, umetnici ne bi zavisili samo od milostinje koju im udeli Ministarstvo kulture, niti od dobre volje kvazi kolekcionara koji traže popust. U narednim ‘Dijalozima’, pokrenućemo i pitanje mogućnosti publiciranja novog umetničkog magazina, i koji bi imao sadržaj i sa međunarodne scene. U Srbiji ne postoji takav magazin, i ja bih bio fasciniran da ga vidim, ne samo u muzejima, već i na kioscima, pored dnevne štampe.”

Teme kojima se bave “Dijalozi” su teme koje pristaju instituciji, a ne pojedincu. Za ovdašnje okolnosti, Miliskoviću to nije čudno. Kaže da “institucijama upravljaju pojedinci koji su plaćeni da je vode i da održavaju privid normalnosti. Kako očekujete od pojedinaca kojima teče plata i radni staž, a koji zavise od državne podrške, da istu kritikuju? Njih zanima sopstvena stabilnost, bez mnogo nepotrebnog talasanja, odrađivanje godišnjih programa u okviru budžeta koji im država dodeli, pa tako na kraju imamo za sve, samo nemamo ni dinara za umetnike i njihov angažman”.

“Kao samostalni umetnik, znam kako izgleda živeti poput divlje životinje, bez sigurne zarade, bez mogućnosti podizanja kredita, kupovine stana, plaćenog bolovanja, godišnjeg odmora i svih onih povlastica koje jedan činovnik uzima zdravo za gotovo.”

Nema nadležnih

Dosadašnji „Dijalozi“ su bili prepuni. Da li je u publici primetio i nekog od nadležnih?

“Ne! Nikada! Iako ih svaki put lično obavestim, nikada se niko do sada nije udostojio da dođe”, odgovara Milisković i konstatuje da bi “to za njih bilo vrlo neprijatno veče i suočavanje sa pitanjima na koja do sada vešto izbegavaju da odgovore. Institucija i politički imunitet ih štiti od odgovornosti, bar za sada.”

 

 

Tagovi:

Branko Milisković Dijalozi Nezavisni umetnik
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Novi Sad

21.јул 2025. S.Ć.

Vojnička pasuljijada i Beograđani dobili novac za kulturu Novog Sada

Veći deo novca iz budžeta predviđenog za kulturu Novog Sada dodeljen je projektima iz Beograda koji nemaju veze sa kulturom

Država i kultura

20.јул 2025. S.Ć.

Ministarstvo kulture: Svakog dana poklon za drugi grad

Ministarstvo kulture je u julu gotovo svakog dana doniralo novac jednom od gradova uključenih u projekat „Gradovi u fokusu“ s namerom da poseje kulturu van prestonice

Festival

19.јул 2025. S.Ć.

Počinje “Palić”: Tokom pet festivalskih dana biće 140 filmova

Iako kraći za dva dana nego inače, ovogodišnji Festival evropskog filma na Paliću imaće 140 filmova, a počeće dodelom nagrade “Lifka” Svetozaru Cvetkoviću I Sergeju Loznici

Kadrovi

19.јул 2025. S.Ć.

Ljubica Vraneš je novi SNS kadar na čelu Beogradske opere

Solistkinja Opere Ljubica Vraneš postala je direktorka umesto kolege Dragoljuba Bajića koji je avanzovao za v.d. upravnika Narodnog pozorišta. Krajem decembra odbila je da pruži ruku dirigentkinji zbog crvene rukavice

Kadrovi

19.јул 2025. S.Ć.

Na čelu Narodne biblioteke Srbije je Jasmina Ninkov

Zvanično je potvrđeno da je Jasmina Ninkov nova v.d. upravnica Narodne biblioteke Srbije, o čemu je „Vreme“ javilo pre dva dana. Prvi pokušaj da bude na čelu NBS, 2013, nije uspeo

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure