Na Zlatiboru je otvoren prvi NAFFIT, kao odgovor države na stihijski razvoj kulture – najavio je ministar Selaković. Zato na njemu nema glumaca, reditelja i ostalih koji stvaraju srpski film
Medijima kao da ovaj istorijski događaj nije privukao pažnju, pa ili prenose delove Tanjugovog izveštaja, ili ga ni ne pominju, ili, poput nekoliko režimskih citiraju govornike i ponavljaju da je Zlatibor postao ono što su Pula i Herceg Novi. Podsetimo, do skora je NAFFIT upoređivan sa Kanom.
Zvezde, gde ste
„Mnoge zvezde iz sveta filma i televizije su se okupile da prisustvuju ovom događaju“, tvrdi Informer, ali ne navodi njihova imena.
Na nekoliko jedinih fotografija koje je moguće videti u medijima nalaze se uvek samo ministar kulture Nikola Selaković koji je otvorio festival, sekretar u Ministarstvu kulture Lav Pajkić koji je bio prisutan verovatno po službenoj dužnosti, glumac Lazar Ristovski kao zvezda SNS-a, glumac i scenarista Nikola Pejaković je član žirija, režiser Predrag Gaga Antonijević je inicijator festivala, producent Maksa Ćatović je njegov (Gagin) glavni saradnik, reditelj Milutin Petrović je član žirija kao i Danka Milošević producent, i Milan Stamatović predsednik Opštine Čajetina.
Foto: Tanjug/Branko LukićDanka Milošević i Milutin Petrović
Osim pomenutih zvanica sa fotografija, navode se i reditelj Miloš Radunović, producent Vladan Anđelković, glumac Branislav Lečić i scenaristkinja Nataša Drakulić.
Nema dokaza da je bilo poznatih glumaca i glumica, reditelja, producenata, što bi bilo normalno na festivalu osnovanom da promoviše nacionalnu kinematografiju.
Bojkot je
Podsetimo: bojkot je. Sva filmska esnafska udruženja bojkotuju NAFFIT zato što ne žele da učestvuju u nečem što je organizovano kao da je privatni projekat a ne svih njih, i u nečem što je država rado finansirala a nije imala novac ni za jedan od tri obavezna filmska konkursa ove godine. Između ostalog.
Zato je otvaranje prošlo bez glamura: crvenog tepiha, haljina i štikli, bliceva, vrištanja publike pri pojavi nekog popularnog lica i sličnih detalja uobičajenih na otvaranju svakog velikog a pogotovo nacionalnog festivala. Šteta što se barem prisutni, makar zbog slikanja, nisu svečanije obukli.
Predrag Gaga Antonijević
Nekoliko sati pre otvaranja, na konferenciji za medije Gaga Antonijević je rekao da su se „odjednom pojavile političke interesne grupe iz blokaderskog miljea koje su odlučile da bojkotuju festival.“
Poručio je i da je „krenula vrsta hajke, negira se ne samo mesto održavanja, nego i uopšte festival i njegov koncept. Znam da bi mnogim kolegama bilo draže da se festival dešava u Zagrebu ili nekom drugom gradu, a ne ovde na Zlatiboru“.
Poruka ministra Selakovića
Festival je otvorio ministar Nikola Selaković govorom koji nije bio istorijski, kakav bi se očekivao povodom otvaranja prvog nacionalnog festivala filma i televizije, već običan, govor-k’o-govor što bi rekli klinci.
„Velika je radost što sam danas sa vama ovde, što smo se svi sabrali oko jednog po svemu veoma važnog događaja za našu nacionalnu kulturu“, rekao je Selaković i prisutne podsetio na istorijske korene srpske kinematografije.
Informisao ih je i da „Republika Srbija nikada nije ulagala više novca u film i filmske stvaraoce nego što to čini danas. Glumci i filmski radnici danas su više nego ikada angažovani na projektima i snimaju uz podršku države kakva nije postojala prethodnih decenija.“
Zaključio je da „Srbija vapi za nacionalnom kulturnom politikom. I neka ovaj festival bude naš odgovor na stihijski razvoj kulture. Srpska kultura jeste deo južnoslovenskog prostora, ali je pre svega srpska.“
Na prvom izdanju NAFFIT-a biće prikazano sedam domaćih filmova i 14 televizijskih serija, i tri mađarska filma. Nije potvrđeno da li je otvaranju prisustvovao neko iz Mađarske. Nagradni fond NAFFIT-a od 15 miliona dinara biće razdeljen na 16 kategorija.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Živimo u periodu institucionalizovanog ćutanja, gde se pravila i uredbe ne donose da bi uredili rad, već da bi stvorili zvanični jezik tišine. Najnoviji primer je Narodno pozorište u Beogradu
Narodno pozorište ima nov Pravilnik o radnoj disciplini koji se od prethodnog razlikuje samo po članu kojim se definiše kazna zbog javnog izražavanja političke opredeljenosti. Kazna je otkaz
Jelena Gvozdenac Martinov direktorka Narodnog muzeja u Zrenjaninu, odlučila je da likovnim umetnicima oduzme prostor Galerije. Bez objašnjenja. I to u vreme dok je Zrenjanin prestonica kulture
“Samo u završnoj fazi ‘trke za Trst’, od 1. ožujka 1945. do završetka operacija, Jugoslaveni su imali oko 2000 mrtvih i ranjenih. Impresivna je i količina naoružanja: 366 topova, 622 minobacača, 80 tenkova, haubica i oklopnih vozila, te 4184 mitraljeza i puškomitraljeza. Četvrtom armijom zapovijedao je general Peko Dapčević, a među vojnicima su bili i oni koji će kasnije ostvariti važne karijere, poput Milke Planinc i Većeslava Holjevca”
Upravo stoga što je bio, ili se znao nametnuti, kao odjek zajedničke ideologije (kako u “karađorđevićevskoj”, tako i u Titovoj Jugoslaviji), Andriću je bilo “dozvoljeno” odabrati kome i kako pripada. Jednostavno je bio osoba takva kova i stoga mu je kao “zajedničkom jugoslavenskom duhovnom blagu” uspje(va)lo biti “i njihov i naš”, što Desnici, također klasiku hrvatske i srpske, dakle jugoslavenske, ali nedvojbeno i svjetske književnosti, nije bilo dozvoljeno
To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena
Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!