S obzirom na to da je Skupština grada odbila predlog Odbora Bitefa da Andraš Urban sačini program ovogodišnjeg festivala, da li to znači da Odbor zapravo nije na čelu Bitefa kao što piše u odluci te iste Skupštine grada
Oktobra prošle godine tri od pet članova Odbora Bitefa podneli su ostavke, pa je na sednici 22. decembra Skupština grada imenovala novi Odbor.
Njihovi članovi su: dramaturg i doskorašnji direktor Narodnog pozorišta u Nišu Spasoje Ž. Milovanović koji je izabran za predsednika Odbora Bitefa umesto Svetozara Cvetkovića koji je podneo ostavku, Uroš Mijatović i direktor Bitef teatra Miloš Latinović koji su zamenili Borku Golubović i Đorđa Kosića koji su takođe dali ostavke na mesto članova prošlog Odbora, dok su Ana Veljković i Srđan Obrenović ostali iz prošlog saziva.
Saradnik umetnički direktor
Oni su od imenovanja do sad već imali pet sednica, pokušavajući da u skladu sa promenom Odluke o stalnim manifestacijama i najnovijim Pravilima Bitefa, kreiraju program ovogodišnjeg Bitefa.
Naime, prema Odluci o Izmenama i dopunama odluke o stalnim manifestacijama u oblasti kulture od značaja za grad Beograd koja je doneta maja prošle godine, te manifestacije više nemaju umetničke direktore. Program manifestacije utvrđuje Odbor, s tim što, po potrebi, može da predloži saradnike koji će Odboru predložiti program. Manifestacija, znači, ne može da ima umetničkog direktora, ali može da ima saradnika koji će da radi isto ono što bi radio umetnički direktor.
Izglasana Odluka je u prvom momentu u javnosti pozitivno protumačena, kao davanje autonomije Odboru.
Medaković se zalaže za povratak umetničkog direktora
Poštujući dakle sve to, novi Odbor Bitefa počeo je da radi na najzahtevnijem delu organizovanja međunarodnog festivala – kreiranju programa.
Foto: Privatna arhivaJelena Medaković
Na ovom mestu potrebna je napomena: Jelena Medaković, sekretarka za kulturu Grada Beograda, se od početka svog mandata zalaže za povratak umetničkog direktora.
„Potrudiću se da se ta neophodna institucija vrati. Svi svetski festivali, izložbe i manifestacije imaju umetničke direktore, kustose, selektore, glavne urednike“, rekla je portalu „Vremena“ 6. januara, a o tome govori verovatno u svakom medijskom nastupu.
S obzirom na to da je nemoguće znati kada će, i da li će ovaj predlog sekretarke kulture biti realizovan, Odbor je nastavio da po sada važećim zakonima priprema program.
Kome smeta Andraš Urban
Posle izvesnog vremena odlučeno je da se izabere saradnik koji će uraditi taj posao, a na predlog Spasoja Milovanovića, jednoglasno je odlučeno da to bude Andraš Urban.
Andraš Urban je jedan od najboljih ovdašnjih reditelja, upravnik je pozorišta “Újvidéki Szinház” u Novom Sadu i osnivač internacionalnog pozorišnog festivala „Desile Central station“ koji se smatra drugim Bitefom. Odluka da se pozove Andraš Urban bila je dobra odluka novog Odbora Bitefa.
Odluku su prosledili Sekretarijatu za kulturu grada Beograda, i bili odbijeni. Još uvek nije objavljeno zašto, samo se zna da jeste. Kao ni ko je odlučio da Andraš Urban ne treba da sarađuje sa Bitefom.
Čemu služe Odbori
Ovaj najnoviji skandal u vezi Bitefa je pokazatelj da Odbori u praksi zapravo nemaju nikakvu autonomiju iako im je Odluka o stalnim manifestacijama kulture omogućava. Podsetimo, to je Odluka koju je formirala i izglasala Skupština Beograda, a koja je evo sada krši.
Zato je Odbor Bitefa opet na početku – selekcija programa nije ni počela, a vreme prolazi. Nezvanično čujemo da se razmišlja i o ostavkama među članovima Odbora. Neće ljudi da im se jednog dana zameri da nisu napravili Bitef kad im se onemogućava da ga prave.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nastavljeni su radovi na adaptaciji Kolarčeve zadužbine započeti prošlog leta, kad je proširena Likovna galerija. Sad se radi prizemlje, a idućeg leta će početi adaptacija Velike koncertne dvorane
Žiri 33. Festivala evropskog filma Palić smatra da je najbolji film „Nino u raju“ , dok je publika glasala za nemački film „Ah, ta praznina, ta strašna praznina“
“Bolje vreme će doći i to je naša izabrana odluka, ali mi nemamo luksuz da to vreme čekamo. Moramo neprekidno da ga pozivamo i to je Reflektor u Srboleku. Adresa na koju pozivamo bolje vreme da dođe, da se upoznamo. Ako mu se dopadnemo, možda i ostane”
Umetnost ne može da postoji bez konteksta, ona mora da komunicira sa vremenom u kome nastaje. Odavno nije dovoljno da umetnik sedi u nekom ateljeu, u kuli od slonovače i pravi nekakve forme, već je potrebno da umetnik ipak bude javni govornik, da promoviše izvesne vrednosti, vrednosni sistem koji je vezan za humanizam. Kroz umetnički jezik, naravno – mi nismo političari, ali umetnost svakako nikad nije bila apolitična, ona je oduvek imala svoj politički aspekt
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.