img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige

BG pogledi

17. maj 2007, 09:28 Teofil Pančić
Copied

Barbi Marković: Izlaženje
Rende, Beograd 2006.

U svakom trenutku možemo da odemo predaleko u izlaženju.

Njih dve su, dakle, drugarice, i zajedno izlaze subotom i nedeljom, što u Bejsment („koji je fensi“), što u Idiot („koji je treš“). Za razliku od njih, Bojana, drugarica br. 3, malko je prsla od svega toga, i „zakovala se ispred tevea“. Ko zna da li će ikada još ustati odande. A sve to, dakako, ima veze i s njenim dečkom, takođe prilježnim klaberom, koji je nedavno izveo svoj gej kaming-aut. U čemu nikako nije usamljen. I što bi trebalo da je sasvim OK, ali izgleda da nekako nije. Baš kao i svi ti blazirani beeeogradski VIP-klaberi, kojima će jedna od drugarica, kad joj dojade, održati prigodnu javnu vakelu. A što će se na kraju samo odlično uklopiti u nastup znamenitog uvoznog DJ-a, kao ljutkasti začin za neko ukusno jelo… Eto, o tome se, manje-više, „radi“ u Izlaženju, kompaktnom debitantskom romančiću Barbare Barbi Marković.

Rekao bi čovek da takvih knjiga sigurno ima okolo koliko hoćeš, ali to je sasvim daleko od istine: nema ih uopšte. Zato je valjda i njena recepcija bila zapanjujuće sveobuhvatna: ni tanjeg knjižuljka, ni debljeg sloja prašine koja se digla oko nje! Te uži izbor za NIN-ovu, te brojni prikazi, te forumska razglabanja; čak je i u Betonu upriličen jedan zanimljiv imenjački „karaoke obračun“ glede vrednosnih dometa romanesknog prvenca mlade beogradsko-bečke germanistkinje. Pri svemu tome, ne primetih da je bilo ko od prikazopišućih „priznao“ da je čitao knjigu koju Barbi M. „remiksuje“: Hodanje Tomasa Bernharda. A bez toga, svi pomalo imamo problem, zar ne? Nisam je, da se razumemo, čitao ni ja: srpski prevod ne postoji tj. nije objavljen, na nemačkom ne čitam, a do engleskog prevoda nisam uspeo da dođem. Koliko sam razabrao, isto ili slično vredi i za druge koji su o ovoj knjizi pisali. I šta ćemo sad? Znamo li uopšte o čemu govorimo kada govorimo o Izlaženju? Možemo li razumeti pravu prirodu tog intertekstualnog prožimanja bez kompletnog uvida u Hodanje? Ako mene pitate, bolje bih se osećao da znam pouzdane odgovore na ovo pitanje. Ovako, ostaje da se oslonimo na reči same Barbi M. koja je, u intervjuu Plastelinu, na pitanje da objasni tajnu vezu sa Bernhardovom novelom, rekla da te veze ima „do te mere da ga je moguće okarakterisati kao čudan prevod. Oslanjajući se na strukturu Bernhardovih rečenica, prevodeći, menjala sam pojedine reči i delove rečenica tako da dobijem održivu priču o Beogradu i beogradskom klabingu“ (etc.).

Dobro, i šta sad da radimo? Ništa, da čekamo Hodanje… U međuvremenu, možemo pokušati da čitamo Izlaženje apstrahujući njegov austrijski predložak, pa šta nam Bog da. Naravno, ovo ne znači i ignorisanje Bernharda „kao takvog“, jer je to, uostalom, sasvim nemoguće: svakome ko je makar i zavirio u bernhardovski svet vrlo brzo će postati jasno da Barbi Marković u ovoj knjizi baštini nešto veoma važno od njegovog osećanja sveta, ali i osećanja proznog teksta kao gnevne koliko i lucidne litanije protiv Stanja Stvari u svetu koji je neprijateljski, poništiteljski okrutan prema svemu što preskače senku tupog „klajnbirgeraja“, protiv sveta koji neprestano povređuje, i kojem se možeš suprotstaviti još samo „hejterskim“ uzvikivanjem pogrda. Kao i brojni Bernhardovi prozni i dramski junaci, naratorka Izlaženja opsesivno varira svoje pažnje jedino dostojan Problem, u ovom slučaju čamotinju i nekim čemernim glamurčićem loše prikrivenu bedu famoznog beogradskog „noćnog života“, i to ne onog turbo-folkerskog – o kojem se u svetu Izlaženja naprosto-nema-šta-za-reći, kao da i ne postoji – nego upravo onog „hiperurbanog“, dakle klabinga. E sad, teško je osuditi onoga ko na ovo odreaguje odmahivanjem ruke: e, baš me nešto briga za nekakav „beogradski klabing“ i sve u vezi s njim… Potpisniku ovih redova takva je rečenica načelno vrlo bliska. Baš kao i (post)tinejdžerska smaranja. Pitanje je, dakle: ima li tu nešto drugo… Pa ako nema, da se razilazimo!

Bilo bi odviše lako/sumnjivo lako dati negativan odgovor: Barbi Marković, naime, jedva da za koji trenutak izvodi Izlaženje iz zadimljenih klubova u kojima se skače i gutaju se šarene pilulilule. Pa ipak, držeći se dosledno jednog naizgled krajnje suženog – otuda i „autsajderima“ pretpostavljeno nerazumljivog i nezanimljivog – sociokulturnog serkla, sve sa njegovim autističnim slengom, Barbi uspeva da monolog svoje junakinje, koji je, pak, prepričavanje monologa druge njene junakinje (što je caka koja je, osim kod Bernharda, sjajno izvedena i kod Orasia Kasteljanosa Moje, u izvanrednom romančiću Gađenje), ipak nekako „poopšti“ tako da od Izlaženja na koncu napravi jednu odlično izvedenu – doduše, i starim majstorom poštapanu – priču, povremeno čak vrlo duhovitu (traktat o „beogradskim pogledima“, o mladim BG snopčićima kao o „seoskoj deci bez naglaska“, ili pak o reči eekstra…) kroz koju se „providi“ posve „realni“ Beograd ovog doba, onaj prozaični jutarnji Beograd koji te na kraju uvek dočeka, tamo negde oko Zelenog venca, dok se – baš kao junakinja Izlaženja – vraćaš kući prvim autobusom.

Biće da se stari austrijski namćor ne bi mnogo ljutio na mladu srpsku spisateljicu koja je njegovo Hodanje upotrebila kao štake za uspravljanje jednog književnog teksta koji uspeva da, kroz svu svoju „izvedenost“, bude na koncu osebujniji i izvorniji od koječega drugog u mediokritetskoj nam „aktuelnoj književnoj produkciji“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure