Bez obzira na društvene okolnosti, uloga festivala je da nas uvede u neki drugi svet - smatra Aja Jung, direktorka Beogradskog festivala igre koji je održan u vreme bučnih i burnih protesta
Večeras, 15. aprila, završava se 22. Beogradski festival igre. Od 7. marta, u Beogradu, Subotici i Novom Sadu, 17 kompanija iz 13 zemalja predstavilo je 28 novih koreografskih postavki u okolnostima koje su bile sve samo ne pogodne za igru.
Od prve večeri, od komada „Bejtna“ kompanije Omara Ražiha „Maqamat“ iz Bejruta koji je odigran u bioskopu “Balkan“ dok je nadaleko odatle na Trgu Republike bio mnogoljudni, veoma bučni protest, pa do večerašnjeg zatvaranja, BFI se odvijao uz pištaljke i vuvuzele. Direktorka Festivala Aja Jung smatra da društvene okolnosti ne utiču na Festival:
„Ma kakva bila situacija napolju, globalna, lokalna ili naša lična, uloga pozorišta jeste da nas uvede u neki drugi svet, da ponudi različite ideje i utiske. Kao i pozorište, tako i ovaj Festival mora da ispuni svoju ulogu ma kako vreme bilo komplikovano, teško ili drugačije od onog o kakvom maštamo“, rekla je Aja Jung medijima, najavljujući završnu predstavu.
A to je solo predstava „Pospanost“ francuskog koreografa i izvođača Borisa Šarmaca, svojevrsna meditacija o stanju „među javom i međ’ snom“.
Foto: PromoŠarmac i Aja Jung
Šarmac, direktor Teatra igre Pine bauš u Vupertalu, je ispričao da je ovo njegov prvi solo, naglasivši da „solo za sebe obično kreiraju mladi koreografi, dok su u fazi istraživanja“, a ne na pragu pedesetih koliko je imao u vreme kovida kad je nastala „Pospanost“.
Kako je rekao, nije koristio snimljenu muziku nego je samo zviždukao one melodije koje su mu spontano dolazile – od filmske muzike Enija Morikonea, preko klasike Baha i Vivaldija, džeza, do hitova Bili Ajliš, koju vole njegova deca. Tako je ostalo i u predstavi, a uključio je i zviždanje kakvo se čuje na ulici ili tokom demonstracija.
Rezultati ovogodišnjeg Beogradskog festivala igre izraženi brojem gledalaca uskoro će biti objavljeni. Koliko je poznato, gotovo sve predstave bile su rasprodate još pre početka BFI.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova
I kakve veze sve ovo ima sa Srbijom? Zapravo, mnogo više nego što bismo, na prvi pogled, mogli da pretpostavimo. Umesto da podgreva mržnju prema Nemcima i Rusima – a imala bi sve pravo ovoga sveta da to radi – ili da zapomaže nad zlehudom sudbinom Poljske koja se nije prvi put u istoriji našla između ruskog čekića i nemačkog nakovnja (ili obratno), poljska Kultura promišlja budućnost Poljske pre svega u odnosima s “arhineprijateljima” i najvećim zlotvorima. Iskustvo, dakle, koje Srbiji očajnički nedostaje. Časopis Kultura i poljski Književni institut u Parizu ne nude samo putokaze za dezorijentisanu Srbiju, već i alate kojima se politička sloboda može instalirati
Miodrag Raičević je rođen u Kišmali u Titogradu. Tamo su nekad bili dućani u kojima su se prodavali ljekarije i voće. Na Selmanovoj tezgi, s lubenicama, dječak M.R. pojeo je osmijeh i ispljunuo mliječne zube
Fest remake u februaru, uvođenje umetničkih direktora festivala, pravednija raspodela budžeta, neke su od najava za 2026. sekretarke za kulturu Beograda Jelene Medaković
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!