
Komentar
Nasilje je počelo u 21:42 – pre trinaest godina
Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote
Ovo će biti neobična i teška godina za IT industriju. Većina kompanija u poslednjem kvartalu 2008. beleži gubitke, neke po prvi put posle gotovo dvadeset godina (Soni). Majkrosoft je najavio otpuštanje pet hiljada zaposlenih, čemu kompanija nije pribegavala ni početkom dvehiljadite kada je informatička industrija u SAD prolazila kroz najveću krizu od nastanka.
Tu nije kraj paradoksima. Gugl je u svoj toj fertutmi zabeležio pozitivne rezultate, a Epl ostvario svoj rekordan profit u poslednjem kvartalu, iako je cena Eplovih akcija posrnula zbog objave da je šef kompanije Stiv Džobs ozbiljno bolestan.
Objašnjenja su relativno jednostavna, ukazuju na trendove, ali od tog znanja će malo ko imati koristi.
Informatička industrija prati realni i finansijski sektor. Banke i finansijske institucije su veliki kupci hardvera i softvera, baš kao i fabrike. U ovom trenutku niko ne kupuje, troškovi su smanjeni, svi nastoje da prežive sa onim što imaju. Računari koji su dospeli za zamenu koristiće se barem još jednu godinu, možda i duže. Ako uopšte bude posla.
Dobar rezultat Gugla posledica je okretanju internetu kao mediju sa niskim radnim troškovima. Iz te firme stiže vest o projektu koji bi mogao mnoge da „oduva“ sa scene.
Gugl će ponuditi korisnicima mogućnost da sve svoje fajlove čuvaju na Guglovim diskovima, na mreži. Dakle, nema straha od gubitka podataka zbog eventualne krađe ili gubitka računara, i svom „desktopu“ možete pristupiti sa bilo kog kompjutera povezanog na internet. Industrijski analitičari već su se uzjogunili i upozoravaju da bi u slučaju da ovo uspe koncentracija internet moći u Guglu mogla biti prevelika što ne bi bilo dobro za internet. Projekat se radno zove Google Drive ili GDrive (dži-drajv). Upamtite to ime, verovatno će biti popularno koliko i dži-mejl za koju godinu.
S druge strane, Epl profitira od svoje prodavnice audio i video fajlova Ajtjuns i odlične prodaje mobilnih telefona. Problem je što se uspeh kompanije strogo vezuje uz genijalnost njenog lidera, tako da Džobsova bolest može teško da uzdrma imidž. A kod Epla je imidž skoro sve.
Analizirajući razloge zašto kriza toliko pogađa industriju koja je bila poznata po prilagodljivosti, direktor Majkrosofta Stiv Balmer zaključio je da su velike IT kompanije poput njegove izgubile sposobnost za nagle skokove. On je, kompjuterskim jezikom, objasnio da se sistem zaledio i da sada treba čekati da se resetuje.
Ono od čega firme poput Majkrosofta i Epla strahuju jeste da će se zbog besparice mnogi korisnici okrenuti besplatnim operativnim sistemima poput Linuxa i jeftinim računarima, netbukovima, koji mogu samo da pristupaju internetu. A tamo ih čeka Gugl sa svojim dži-drajvovima, dži-mejlovima i ostalim džirlo programima za pisanje i knjigovodstvo kojima se pristupa onlajn i besplatno. Što znači da resetovanje 2009. mnoge poznate firme neće preživeti.
Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote
Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu
U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve