img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Štrajk prosvetnih radnika: Razjedinjeni ustanak prezrenih u Srbiji

01. decembar 2022, 17:43 Jelena Jorgačević
Foto: Marko Dragoslavić/FoNet
Degradirana profesija: Protestni skup nastavnica i nastavnika u Beogradu
Copied

Tačno na današnji dan pre tri godine okončan je štrajk prosvetnih radnika u Hrvatskoj kada su ispunjeni svi njihovi zahtevi vezani za povećanje plata i plana protiv nasilja u školama. Kako? Tako što su ujedinjeni protestovali ravno 36 dana. Naši degradirani prosvetni radnici imaju svo pravo ovog sveta da štrajkuju, ali to čine razjedinjeni uz vidan manjak solidarnosti – i unutar profesije i u društvu

Imaju razloga naši prosvetni radnici da budu danas na ulicama. Mogu da biraju zbog čega jer je lista duga: male plate, nasilje u školama, manjak zaštite i podrške… Nedavno sam negde pročitala dobru dijagnozu stanja u prosveti – oduzeli  smo nastavnicima sva prava, a ostavili smo im svu odgovornost.

Međutim, i pored svega ovoga, ni oni sami ne govore jednim glasom. Naprotiv. Neki sindikati štrajkuju, neki ne, a i zahtevi im se razlikuju. Ministar prosvete Branko Ružić je onima koji su odlučili da štrajkuju poručio da dobro paze šta rade da vlast ne bi morala da ih kažnjava. I šta ćemo sad?

Tačno na današnji dan pre tri godine okončan je štrajk prosvetnih radnika u Hrvatskoj i ispunjeni su njihovi zahtevi vezani za povećanje plate. Kako? Tako što su ujedinjeni protestovali ravno 36 dana, što su svaki dan, po utvrđenom dogovoru, neke škole u zemlji bile zatvorene, neke su radile, pa se to menjalo, tako što su se okupljali na trgovima i poručivali premijeru Andreju Plenkoviću – „Nemojte dovoditi u pitanje budućnost“, a i nešto poput – ne možete vi toliko da nas ignorišete, koliko mi svi zajedno možemo da štrajkujemo. I popustio je Plenković.

Zašto je to važno za nas? Zato što govori o solidarnosti.

U nedavnom razgovoru koji sam vodila za „Vreme“ sa psihoanalitičarkom Biljanom Slavković ona je kazala kako je imala iskustva da u pojedinim školama psiholozi i pedagozi budu veoma spremni da reaguju i vrlo dobro znaju koje obaveze imaju kada vide da je dete žrtva porodičnog nasilja, ali da su direktori škola ti koji izbegavaju da se krene sa koracima koje škola kao institucija mora da učini. Osim čuvenog argumenta da neće da se mešaju, neki direktori, postavljeni po političkoj liniji, neće da stvaraju buku i „prave probleme“.

I nije to jedini slučaj u obrazovanom sistemu da partijski vojnici ne bi da talasaju.

I ovo je priča o solidarnosti, ali ovog puta o odsustvu iste sa svojim kolegama i većinom đaka zarad ličnih interesa.

U prvim rečenicama Vitezovićeve knjige o Kosti Vujiću, profesoru Prve beogradske gimnazije, profesor Vujić, izlazi ispred svoje kuće sa šeširom i filcanom krpom u džepu i ne može da stigne da čestito namesti šešir na glavu, već mora neprestano da ga skida i stavlja, jer ga jedan za drugim prolaznici pozdravljaju:  „Zdravo uranili, gospodine profesore Vujiću“. Setila sam se te scene dubokog poštovanja prema profesoru kada su svi počeli da dele snimak izmicanja stolice profesorki iz Trstenika.

Naravno, ne treba lamentirati nad onim što je bilo, složena je priča o obrazovnom sistemu nekada i sada i ne treba upadati u zamke takvog poređenja, pogotovo što je i to nekad imalo mnogo mana. Ali i nečeg dobrog što govori o – dostojanstvu profesije.

Svojevremeno sam provela mesec dana u Finskoj i tada sam razgovarala o njihovom obrazovnom sistemu sa tamošnjim profesorima, predstavnicima Ministarstva i učenicima. Interesovanje za upis na Učiteljski fakultet u Helsinkiju bilo je slična kao u Beogradu za Akademiju dramskih umetnosti. Manje od deset posto prijavljenih je prolazilo. Nije retkost da neko ko ne uspe iz prve, studira nešto drugo, pa onda iz godine u godinu pokušava sve dok konačno ne upiše – Učiteljski fakultet.

Plata je niža od državnog proseka, ali kako mi je više njih kazalo, taj posao ima razne pogodnosti i najpre – poštovanje koje zanimanje sa sobom nosi. Pitala sam tada tamošnjeg dekana za neku smernicu, kazao je: „Ima zahteva za našom ekspertizom u Evropi, pošto smo uspešni u obrazovanju, ali to je veoma teško sprovesti. Ne možete da dobijete finski sistem tako što ćete preslikati programe i knjige. Mislim da je najvažnije da imate dobre učitelje.“

A deluje da naša država čini upravo suprotno – dolazili su stručnjaci iz drugih zemalja, sprovodili reforme po copy-paste sistemu, a o nastavnicima se nije vodilo računa. Pa tako čitamo u novinama: „Na Učiteljskom fakultetu, koji je svojevremeno bio vrlo tražen, prijavilo se samo 305 kandidata – i to ako se računaju i odeljenja u Novom Pazaru i Vršcu“; ili, „Na Matematičkom fakultetu, na smeru koji školuje profesore matematike i računarstva, prijavilo se samo osam kandidata.“

Na kraju, plate će im biti u najboljem slučaju šezdesetak, možda sedamdeset hiljada dinara, neki bez stranačke knjižice teško da će moći da se zaposle pa će raditi u kol-centrima. Neki će uspeti, ali će im se početni entuzijazam u dobroj meri krunjiti, a kad im se sve smuči – šta će u Nemačkoj da rade sa tom diplomom?

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Branko Ružić Prosveta sindikati Protest prosvetara protest prosvetnih radnika protest učitelja protesta nastavnika protestni skup prosvetnih radnika Štrajk prosvetnih radnika štrajk škola učiteljski fakultet
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropska unija

23.jun 2025. B. B.

Bojan Klačar: Građani ne prepoznaju ličnu korist od pristupanja Srbije Evropskoj uniji

„Više od 60 odsto građana vidi korist države od pristupanja EU, ali manje od 50 odsto građana shvata ličnu korist koju bi imali“, rekao je direktor CESID-a Bojan Klačar

Silovanje

23.jun 2025. Jelena Zorić, Gordana Andrić/BIRN

Istraživanje BIRN-a: Dvostruka trauma silovanja

U Srbiji samo polovina prijava za silovanje dovede do optužnice. 
Put do optužnice, a kasnije suđenja i presude, za žrtve je dug i težak, često gotovo traumatičan kao sam seksualni napad

Rat u Ukrajini

Ukrajina, Rusija i Srbija

23.jun 2025. K. S.

Moskva: Srbi su svesni da prave oružje koje ubija Ruse

Posle informacije da srpska preduzeća snabdevaju Ukrajince municijom na frontu, ruska obaveštajna služba sada javlja da su Ukrajinci veoma zahvalni na tome

Opozicija

23.jun 2025. B. B.

Krivični postupak protiv tri opozicione poslanice zbog napada na policiju

Tokom blokade Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu u novembru 2024. godine opozicione poslanice Dragana Rakić, Danijela Nestorović i Jelena Milošević su otimale štit policajcu. Tokom guranja građana sa policijom jednom policajcu ispao pištolj

Aleksadar Arsenijević

KiM

23.jun 2025. K. S.

Svečlja: Arsenijević će biti uhapšen čim kroči na teritoriju Kosova

Posle pretresa imanja u vlasništvu lidera Srpske demokratije Aleksandra Arsenijevića na kome je pronađeno naoružanje, kosovski ministar unutrašnjih poslova najavljuje hapšenje

Komentar

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Povezane vesti

Prosveta

01.decembar M.N.

Štrajk prosvetnih radnika: Razjedinjeni protest u 47 gradova

Unija prosvetnih radnika obustaviće danas rad, a protestna okupljanja najavljena su u podne u 47 gradova i opština u Srbiji. Sindikati su, međutim, razjedinjeni, neke nastavnice i nastavnici će stupiti u štrajk, neki ne, neki su članovi sindikata, neki nisu, direktori pojedinih škola prete kaznama, a to čini i ministar prosvete Branko Ružić

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure