img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuspojave

Pravda za datume

20. jul 2022, 23:21 Teofil Pančić
Copied

Možda bi bilo bolje da pustimo sve datume na slobodu? Da ni jedan i nigde ne bude zabranjen za pesmu, za pozorište, za proslavu sportske pobede ili bilo šta drugo? U (kakvom-takvom, bolji nemamo) slobodnom svetu se baš tako živi

Stvarno, da li je sramota što je Novak Đoković slavio pobedu na Vimbldonu baš 11. jula kada se obeležava godišnjica genocida u Srebrenici? Reditelj Kokan Mladenović misli da jeste. Otprilike dvadeset i šest miliona drugih Srba misli da nije. Ali, Srba nema dvadeset i šest miliona?! Nema, ali su nadigli toliku dreku kao da ih ima.

Pa dobro, ko je u pravu? Jedan Kokan ili dvadeset i šest miliona iznenađenih i uvređenih Srba i Parasrba? Teško je dobro odgovoriti na ovo pitanje, jer postoje pitanja koja su prosto pogrešno postavljena i otuda neodgovoriva.

Mladenović je u pravu utoliko što, na vrlo zaoštren način, postavlja pitanje odgovornosti, empatije, sećanja. Sve je to ovde veoma deficitarno; da nije, ne bi ratkomladići i Z krasili svaki drugi gradski zid, ne bi ovom državom suvereno vladali oni koji su u svakoj kritičnoj situaciji za tu istu državu i narod čijom se maticom rado smatra bili na pogrešnoj strani, na pogrešan način, iz pogrešnih razloga, sa tragičnim ishodom. Mladenović je u pravu i zato što je načelno dobar svaki povod da se nekako prodrma i zaljulja – ako je to ikako moguće – ta tvrđava ravnodušnosti i odviše temeljitog (da bi bio autentičan) zaborava u koji se “tiha većina” duboko ukopala, a ašov joj je dodavala tzv. nacionalna elita, sve vreme odlučna da spreči svaku mogućnost da se o bilo čemu uistinu važnom i bolnom, pa tako i o Srebrenici, govori odgovorno i ozbiljno, bez unapred pripremljenih pilatovskih mantri.

Ali, ima nešto što (mi) tu smeta i bez čega ova priča ne bi bila potpuna. Da bismo što neposrednije dočarali tu zanimljivu distrakciju, malo ćemo gostovati u Hrvatskoj (pošto nismo Vučić i pošto dolazimo u miru i dobroj volji, nama se to može).

Elem, ima u Hrvatskoj jedan važan komemorativni datum: 18. novembar (1991), dan kada je odbrana Vukovara položila oružje, a razoreni grad bio definitivno prepušten na nemilost onima koji su prethodno morali da sa šoferšajbne razgrnu cveće kojim su ga sa nadvožnjaka i trotoara zasipale histerične beogradske bundeskare.

Od tada, evo već trideset i jednu godinu, taj se datum smatra danom pijeteta za Vukovar i prema Vukovaru – što je sasvim u redu. Međutim, uvek se nađe neko da kidnapuje i monopolizuje pijetet, da ga upotrebi kao batinu za one koji mu nisu po volji.

Zapravo, nije kidnapovan ni pijetet, ni jedan neopisivo postradali grad, nego je kidnapovan jedan datum: mala, ali glasna sekta “branitelja 18. studenog” od tada svake jeseni nastoji da spreči bilo kakav čin normalnog života koji bi se slučajno, i bez bilo kakve veze s Vukovarom, nego prosto zbog činjenice da i 18. dana meseca novembra ljudi žive svoje normalne živote, odigrao u vidu koncerta, pozorišne predstave ili bilo čega sličnog. Vrlo površno guglovanje daće vam niz bizarnih primera, od “skidanja” koncerta TBF-a u Splitu, do pomeranja Noći kazališta u Sinju. Ili do otkazivanja nastupa Radeta Šerbedžije u Vinkovcima, zakazanog za 15. novembar. Kakve sad ima veze petnaesti?! Eh, kakve: on je u “tjednu pijeteta”… Gde je dan, tu je i tjedan, a što ne onda i mesec? Ili je najbolje odmah vukovarizovati celu godinu, pa da pogasimo sva svetla?

Naravno, primer iz Hrvatske je iz žanra žrtvoslavlja iliti autoviktimizacije. Zato su tamošnji moralni paničari oko “nedodirljivog” datuma nacionalisti. Sa godišnjicom srebreničkog genocida u Srbiji druga je rabota, obrnuta, tu se govori o odgovornosti “svojih” (što je uvek neuporedivo plemenitije), pa su i stražari nad tim datumom iz sasvim druge, antinacionalističke paradigme.

Možda bi, međutim, ipak bilo bolje da pustimo sve datume na slobodu? Da ni jedan i nigde ne bude zabranjen za pesmu, za pozorište, za proslavu sportske pobede ili bilo šta drugo? U (kakvom-takvom, bolji nemamo) slobodnom svetu se baš tako živi: niko vas ne bi uopšte razumeo da pokušate da monopolizujete bilo koji od 365 dana u godini (plus onaj prestupni) i na ulaz u njega postavite stražu koja kontroliše da li ste dovoljno mrgodni i tužni (Vukovar) ili skrušeni (Srebrenica).

Drugim rečima, imaju “Srbi” dovoljno putra na glavi, ne treba im dodavati još i užegli margarin zbog toga što nisu pogledali u kalendar pre nego što su krenuli da pozdrave Đokovića i proslave još jedan “naš uspeh”.

Sasvim je, pak, drugi par rukava to što u samom tom činu ima nečega krajnje problematičnog i šupljeg, nezavisno od kalendara. Problem je u tome što tzv. prosečni Srbin misli da nije učestvovao u genocidu u Srebrenici (a obaška da to ionako nije genocid) pa da stoga to nije njegova stvar, ali da je zato učestvovao u pobedi Novaka Đokovića u Vimbldonu, pa je zato deli s Đokovićem na ravne časti (ko da su, bokte, igrali dubl). To je, međutim, ozbiljna metodološka greška: prijaško, ako si učestvovao u Novakovoj pobedi, onda si isto tako i isto toliko učestvovao i u Mladićevim streljačkim vodovima. Ne mogu slava i zasluge da budu svačiji, a krivica i sramota ničiji. U stvarnosti, i jedno i drugo je individualno i našeg “malog čoveka” tu nema nigde u blizini, pošto niti je Đokoviću pridržavao reket, niti Ratkovim egzekutorima kalašnjikov. Ali na to će moći da se vadi tek kad i sam u to poveruje i počne da po tome i živi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure