img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećam se

Naivne iluzije: Daleko je bio socijalizam

09. јун 2023, 14:15 Ivan Ivanji
Foto: Wikipedia.org
Maršali Žukov i Rokosovski i feldmaršal Mongomeri ispred Brandenburške kapije
Copied

Iluzija Volfganga Leonharda o komunizmu kao usrećitelju proletera svih zemalja nije bila dugog veka. Kao direktor visoke političke škole Nemačke Demokratske Republike imao je pristup svetskim medijima, znao je šta se događa, shvatio da od ostvarivanja njegovih ideala pod Staljinom nema ništa. Prebegao je u Jugoslaviju, pa otišao u Zapadnu Nemačku

Pre tačno 80 godina, 9. juna 1945, naredbom maršala Žukova uvedena je vojna administracija za deo poražene Nemačke koji je na osnovu dogovora pobedničkih saveznika pripao SSSR. Oslobođen iz logora, ja sam se u to vreme obreo u Magdeburgu koji je bio pod sovjetskom upravom, ali nisam znao za tu odluku. Hteo sam samo da što pre stignem kući da vidim da li je neko od mojih ostao živ, ali sam stigao tek tri meseca kasnije.

Daleko više od mene znala su dvojica mladića koja će postati moji prijatelji, a koji su na uticajnim mestima učestvovali u sovjetskom oslobodilačkom poduhvatu u Nemačkoj – Volfgang Leonhard zvani Volođa i Konrad Volf zvani Koni. Iako su znali za užase staljinističkog terora mislili su, nadali su se, verovali da će posle velike pobede sve doći na svoje mesto, sve biti dobro, da će svi ljudi biti bezbedni i srećni. Pokazalo se da su to bile naivne iluzije.

Pročitajte još Revolucija otpušta svoju decu

Volfgang Leonhard imao je tada 24 godine. Kao dete komunistčkih roditelja od 1935. bio je išao u školu u Sovjetskom Savezu, od 1942. studirao u „Međunarodnoj Lenjinovoj školi“ u mestu Kušnarenkovo u Baškiriji, tada republici unutar Sovjetskog Saveza. Ta škola sa lepim, neutralnim imenom zapravo je bio tajni univerzitet za obuku vrhunskih obaveštajaca i tu se sreo sa svojim starim prijateljem Markusom Volfom. U školi su dobijali pseudonime, morali su da se prave da se ne poznaju. Istu školu pohađali su i Titov sin Žarko i ćerka velike španske revolucionarke Dolores Ibaruri zvane La Pasionarija.

Konrad Volf je postao je filmski reditelj, a njegov stariji brat Markus šef istočnonemačke Obaveštjne službe. Nazivali su ga najboljim špijunom druge polovine XX. veka.

Ukratko, sudbinu dvojice mojih prijatelja, baš onih koji su mi pričali o sovjetskoj vojnoj upravi u istočnom delu Nemačke, povezuje špijunska škola u Baškiriji.

Korčulanska letnja škola

Volođa, Volfgang Leonhard, itekako je znao šta je staljinizam. Njegova majka je pod lažnom optužbom već 1936. bila uhapšena i 12 godina provela u logoru Vorkuta u Sibiru. Sin je morao da je se odrekne.

Godine 1945. bio je član takozvane „Grupe Ulbriht“  koju su činila desetorica nemačkih komunista koji su specijalnim avionom odmah po oslobođenju Nemačke prebačeni u Berlin da pod kontrolom ruske vojske i obaveštajaca izgrade socijalizam. Volođina iluzija o komunizmu kao usrećitelju proletera svih zemalja nije bila dugog veka. Kao direktor visoke političke škole NDR – Nemačke Demokratske Republike – imao je pristup svetskim medijima, znao je šta se događa, shvatio da od ostvarivanja njegovih ideala pod Staljinom nema ništa. Povezao se sa jugoslovenskom vojnom misijom i na gotovo filmski način prebegao u Beograd. Tada smo se upoznali i drugovali celog života.

Pročitajte još Iz istočne Nemačke s ljubavlju

Preselio se u Nemačku, postao profesor na univerzitetu Jejl u SAD gde je predavao o „istoriji i delovanju komunističkog pokreta“. Rado je dolazio u Jugoslaviju, učestvovao u Korčulanskoj letnjoj školi koja će postati sastajalište slavnih levih naučnika, filozofa i publicista, jedan od centara širenja „evrokomunizma“, sprovođenja ideja Marksa i Engelsa van uticaja staljinističke Moskve. Optimizam posetioca te letnje škole se, takođe, pokazao naivnim, Titova vlast ju je zabranile.

Daleko je socijalizam

Jedan od prvih filmova Konrada Volfa „Imao sam 19 godina“ je autobiografskog karaktera. Njegov junak kao potporučnik propagandnog odeljenja Crvene armije učestvuje u završnim borbama u Nemačkoj, iznenada ga postavljaju za gradonačelnika grada Bernau. U filmu se oprezno kritikuje nepripremljenost sovjetske vojne komande koja ne uspeva da spreči vojnike da siluju i pljačkaju, pominje kako oslobođeni logoraši iz osvete ubijaju nemačke civile. Mene je po intonaciji podsećao na prvi roman Dobrice Ćosića „Daleko je sunce“.

Pročitajte još Kraj Drugog svetskog rata: Moj Dan pobede nije bio 9. maj

U  filmu „Goja“, koji se većim delom snimao u Dubrovniku, veliki španski slikar je strašno razočaran u inkviziciju, mučenje i pogubljenje ljudi koji nisu po volji Crkve jer ne pokazuju iskrenu veru. Spasava ga lično veliki inkvizitor koji mu objašnjava da u interesu lepe budućnosti sada mora da se postupa surovo. Aluzija je jasna. Vrh istočnonemačke Komunističke partije, koja se sad zvala Jedinstvena socijalistička partija Nemačke, skraćeno SED, verovatno je tako ubeđivala Konija da se smiri.

Sa njim sam bio veoma blizak. Tvrdio je da fizički ličim na velikog sovjetskog reditelja Sergeja Ajzenštajna, da želi da snimi film o njemu, a ja da igram glavnu ulogu. Ne znam da li bi se ta zamisao ostvarila da ga rak usred naše korespondencije nije odneo sa ovog sveta marta 1982. u 56. godini života.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Drugi svetski rat grupa ulbriht istočna nemačka Konrad Volf korčulanska letnja škola NDR socijalizam SSSR staljinizam volfgang leonhard
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Politika i pravosuđe

02.јун 2025. M.N.

Vučićevi “junaci” na slobodi: Studenti pozivaju na protest

Mlatili su studente palicama, studentkinji su polomili vilicu, za predsednika Srbije Aleksandra Vučića su “junaci”, a za sud su od ponedeljka momci kojima nije mesto u zatvoru

Na licu mesta

02.јун 2025. Nemanja Rujević

Prodor u Ćacilend: „A ko vam je koordinator?“

Ako ćaci-vratare uhvatite učmale, možete se ušetati u zabranjeni kamp u Pionirskom parku. Ako vas upozore da ne smete biti tu, prosto ih oterate dođavola

Vučić i ćaci

02.јун 2025. B. B.

Ćaci mnogo poštuju Vučića, a on je mnogo zabrinut za njih

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zamolio je „Studente koji žele da uče“ da ne započinju najavljeni štrajk glađu. Oni su ga, gle čuda, poslušali

Vučić o izborima

02.јун 2025. M. L. J.

Vučić: I policija učestvovala u „državnom udaru“

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da bi i izbori 2026. ili 2027. godine bili neizvesni zbog navodnog istinskog državnog udara

Hronika

02.јун 2025. B. B.

Izgoreo autobus đaka iz Prokuplja koji su krenuli na ekskurziju – nema povrđenih

Đaci su iz Prokuplja krenuli su na ekskurziju u Sokobanju, ali su stigli samo do Krivog Vira pošto im se autobus zapalio i pretvorio se u izgorelu olupinu

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Povezane vesti

Kultura sećanja – Volfgang Leonhard (16. april 1921 – 17. avgust 2014)

09.септембар Ivan Ivanji

Revolucija otpušta svoju decu

Otac mu je bio Lenjinov prijatelj, majka se družila sa Rozom Luksemburg. Bio je među prvih deset Nemaca koje je Staljin poslao u Istočnu Nemačku da grade socijalizam. Posle Rezolucije informbiroa prebegao je u Jugoslaviju. Sa parama i instrukcijama Udbe osnovao je Nezavisnu radničku partiju Nemačke. Verovao je u san o svetom trojstvu socijalizma, samoupravljanja i nesvrstanosti

Kultura sećanja – Markus Volf, najbolji špijun na svetu

09.октобар Ivan Ivanji

Iz istočne Nemačke s ljubavlju

"Metode obaveštajnih službi nigde na svetu ne mogu da se ocenjuju merilima građanskog morala", rekao je svojevremeno bivši višedecenijski šef istočnonemačke obaveštajne službe Markus Volf. Čoveka koji je jednom politički spasao, a potom nenamerno srušio sa vlasti kancelara Vilija Branta, koji je za vreme Hladnog rata izgradio jednu od najboljih špijunskih mreža na svetu, nemački sudovi su nakon ujedinjenja zapadnog i istočnog dela posle višegodišnjeg procesa morali da oslobode zbog nedostatka dokaza da je radio išta nezakonito, a kamoli da je izdavao naređenja za ubistva

Sećam se

09.мај Ivan Ivanji

Kraj Drugog svetskog rata: Moj Dan pobede nije bio 9. maj

Pred zoru 10. maja 1945. su me sirene trgle iz sna. Prvo na engleskom, pa onda na nemačkom je objavljeno da je Nemačka potpisala kapitulaciju, da je rat završen. Lepo, pomislio sam, okrenuo se na drugu stranu i ponovo zaspao. Za mene je rat bio završen još 13. aprila kada sam izašao iz logora i shvatio da sam ostao živ. Ja savezničkoj pobedi nimalo nisam doprineo, ali sam se osećao kao pobednik

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure