img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam

Martin Valzer (1927-2023): Velika svađalica nemačke književnosti

29. јул 2023, 19:20 Ivan Ivanji
Foto: Wikipedia.org
Copied

Spada u one nemačke autore, bez čijih dela nije do kraja moguće shvatiti Nemce i Nemačku. Svakako je jedan od četiri nemačka velikana druge polovine XX veka

Martin Valzer je preminuo 28. jula u devedeset i šestoj godini života. Uz Gintera Grasa, Hajnriha Bela i Zigfrida Lenca on je obeležio književnost na nemačkom govornom području druge polovine XX veka, bez njihovih romana, drama, eseja i političkog angažmana ne može da se do kraja razume ni nastanak Hitlerove zločinačke vladavine, a pogotovo razvoj poražene Nemačke podeljene u dve države sa suprotstavljenom ideologijom.

Ja mislim da dobri pisci plastičnije, svima razumljivije, često istinitije približavaju istorijsku stvarnost, nego što ju je moguće shvatiti na osnovu proučavanja dokumenata.

Zanimljivo je i karakteristično da su sva četvorica bili levičari, navijali za Vilija Branta i Socijaldemokratsku partiju Nemačke, a Valzer je čak bio blizak komunistima, iako nikada član te stranke. Bio je i najborbeniji među njima, nazivali su ga „svađalicom sklonom skandalima“, rado se suprotstavljao većini intelektualnog sveta.

Gras mi je bio prijatelj, Bela sam dobro poznavao. Sa Lencom i Valzerom se lično nikad nisam sreo, ali sam čitao njihove romane čim bi izašli, pratio njihove polemike, imam utisak kao da sam i njih poznavao. A intimno sam ponekad odobravao šta Valzer kaže, kada bi se većina u Zapadnoj Nemačkoj okomila na njega.

Aušvic – večna nemačka tema

Martin Valzer je 11. oktobra 1998. u katedrali Svetog Pavla u Frankfurtu na Majni primio Nagradu za mir nemačkih knjižara, jedno od najvećih priznanja za književnost te zemlje. U govoru tim povodom osvrnuo se na nacističke zločine, tvrdio da nema dana da ne misli o njima, ali da „Aušvic nije pogodan da se koristi kao moralna močuga!“ U vezi čestih televizijskih emisija na temu nemačkog nacional-socijalizma je tom prilikom rekao: „Ako mi svakoga dana mediji prikazuju prošlost, zapažam da se u meni nešto opire, pokušavam da shvatim motive…“, te da se radi o „instrumentalizaciji naše sramote u korist savremene svrhe.“

Svi su se nemački mediji, koliko ja znam bez izuzetka, tada okomili pisca da relativizuje zločine, da ide na ruku onima koji su šapatom tvrdili da Savezna Republika Nemačka isuviše novca svojih poreskih obveznika uplaćuje državi Izrael i preživelim žrtvama nacističkih zločina.

Ja sam mislio i mislim i danas da je način na koji se u Zapadnoj Nemačkoj prikazivao i prikazuje genocid nad Jevrejima ponekad kontraproduktivan, pogotovu jer se zanemaruju zločini nad Romima i slovenskim narodima. Tu sam na Valzerovoj sam strani, iako spadam u „preživele“ koji uživaju u nekim beneficijama zahvaljujući uplatama „nemačkih poreskih obveznika“.

Optužen za antisemitizam

Valzer je pokušao da odlomak svog autobiografskog romana sa neprevodivim naslovom Der springende Brunnen (Bunar koji skače) u kome opisuje atmosferu antisemitizma u kojoj je odrastao,  kao što je tada bilo uobičajeno, objavi u uticajnom dnevnom listu „Frankfurter algemajne cajtung“, ali je odbijen. I Valzerov matični izdavač Zurkamp u početku je odbijao da štampa taj roman, zahtevao je neke izmene. Zbog toga je Valzer prešao kod drugog moćnog izdavača Rovolta.

Jedan od sledećih njegovih skandala bio je roman Smrt jednog kritičara u kome napada i pokušava da ocrni decenijama najuticajnijeg književnog kritičara u Nemačkoj Marsela Rajh-Ranickog koji je negativno prikazao neke njegove knjige. Rajh-Ranicki je bio Jevrejin. Mnogi su tu knjigu smatrali antisemitskim delom. Jedan od odgovornih urednika „Frankurter algemajne“ Frank Širmaher pisao je čak da je taj roman zapravo „ubistvo“ jer opisuje „smrt jednog Jevrejina“. Valzer je pored ostalog braneći se pisao: „Gospodine Rajh-Ranicki, u našem međusobnom odnosu ja sam Jevrejin“.

Ja nisam voleo Rajh-Ranickog. Uspeo je da preživi rat krijući se kod nekih Poljaka, a posle nemačkog poraza radio kao cenzor za poljsku obaveštajnu službu. Valzer je to sigurno znao, ali nije koristio protiv njega. Ja idem tako daleko da mislim da je Rajh-Ranicki na Zapad poslat kao istočni obaveštajac, pa onda prešao na drugu stranu.

Ljubav pod stare dane

Nemačka kritika je jednoglasno „do nebesa“ hvalila Valzerov roman „Čovek koji voli“. U njemu opisuje ljubav možda najvećeg nemačkog pesnika Getea u 53 godine mlađu Ulriku fon Levecov koju je čak bio zaprosio. Ta se nemoguća ljubav odvija u banji Marijanske Laznje, u to vreme poznate kao Marienbad.

Valzer kao mladić nije voleo Getea jer mu nije bio dovoljno revolucionaran, kakav je bio Šiler, već odveć građanski odmeren. Ali pod starost ga je veoma zavoleo, kako je sam rekao, „svaku reč koju je velikan napisao“. Kad je Ulrikina porodica, da bi izbegla ruglo sa ćerkom, napustila banju Gete je napisao „Marijenbadsku elegiju“, jednu od svojih najlepših ljubavnih pesama. Iako je tada imao preko sedamdeset godina, u tim stihovima pucketa mladalačka žar.

Izdavačko preduzeće Lauguna je upravo pod naslovom „Geteova poslednja ljubav“ objavila taj Valzerov roman u prevodu Mirjane V. Popović. Koliko sam začuđeno mogao da ustanovim, na srpski jezik do sada nije prevedena ni jedna Valzerova knjige. Nadam se da će sada neki njegovi naslovi i kod nas biti zapaženi i ponuđeni ovdašnjoj čitalačkoj publici. To bi bilo uživanje za čitaoce, a svakako bi pridonelo razumevanju Nemaca i Nemačke.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Književnost martin valzer neemačka neemački pisac
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti

06.јун 2025. B. B. / T. S.

Slučaj napada na Pavlovića: Deo studenata pušten, za druge zakazano saslušanje

Zbog sumnje da su učestovovali u napadu na Miloša Pavlovića uhapšeno je 20 osoba. Studenti u blokadi saopštili su da su njihove kolege koje su privedene na osnovu prekršaja puštene na slobodu. Studenti koji se terete krivičnim delima i dalje se nalaze u pritvoru

Aleksandar Vučić i Vojislav Šešelj, 1998, Skupština Srbije

Hapšenje studenata

06.јун 2025. Davor Lukač

Vučić i policija: Povampirenje „laufera“

Da li je Aleksandar Vučić postrojio policijski vrh i naredio da se po hitnom postupku pohapse svi napadači na omiljenog režimskog studenta Miloša Pavlovića

Projekat „Jadar“ postao je jedan od strateških projekata EU

Rudarenje litijuma

06.јун 2025. M. S.

Podgrevanje projekta „Jadar“: Strategija EU i otpor u Srbiji

Evropska komisija donela je odluku da projekat „Jadar“ uvrsti u projekte od strateškog značaja. Kakve su reakcije stigle do sada? Šta kaže vlast, šta struka, a šta aktivisti? I koliko se građana Srbije protivi ovom projektu

Niš

Niš

06.јун 2025. M. S.

Uzavrela atmosfera u društvu: I za Nišlije besplatan javni prevoz

Beograd je besplatan javni prevoz dobio početkom godine kada su u jeku bili studentski protesti. Od jula besplatan javni prevoz dobiće i Niš, a šta će biti sa 24 miliona dinara za validatore koji su uvedeni pre samo nešto više od četiri meseca, nije poznato

Univerzitet u Beogradu

06.јун 2025. B. B.

Zasedaju nastavno-naučna veća: Univerzitet i dalje bez jedinstvenog odgovora

Na većini beogradskih fakulteta biće održana nastavno-naučna veća na kojima će se diskutovati o nekim vidovima početka nastave i nadoknade zimskog semestra

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Povezane vesti

Intervju – Ginter Gras

29.новембар Andrej Ivanji

Lekcije koje sam naučio

"Treći svetski rat uveliko traje. Lobističke grupe ubijaju demokratiju. Bez socijalizma nema demokratije. Književnost zastupa istinu poraženih. Ništa tako ne podstiče opsesiju kao gubitak. Tito je bio despot sa osobinama državnika. Danas bih bio protiv bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije. Kada sam saznao da sam dobio Nobelovu nagradu, otišao sam kod zubara kod koga sam ranije zakazao pregled. U SS se nisam dobrovoljno prijavio, regrutovali su me, posle pola godine pao sam u ratno zarobljeništvo, zločine nisam počinio. Ja sam demokratski socijalista, politički angažovan građanin, koji je po zanimanju pisac i grafičar, i mislim da sam shvatio lekcije koje su mi zadate", priča u razgovoru za "Vreme" Ginter Gras

In memoriam – Ginter Gras (1927–2015)

29.април Ivan Ivanji

Dobošar iz Gdanjska

Ginter Gras je, po meni, najznačajniji ne samo nemački nego i svetski pisac druge polovine prošlog stoleća. A bio je mnogo više od toga

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure