

Pregled nedelje
Portparoli razočaranih birača
Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija




Kada kupujete računar i kad niste baš načisto kakva vam konfiguracija treba, prodavac vas obično pita za šta vam je računar potreban. Onda doda potpitanje, da li ćete ga koristiti prevashodno za internet i za pisanje tekstova (Word), možda neka prezentacija (Power Point), eventualno za neke tabele (Excell). Prodavcu je, zapravo, lako. Većina ljudi kompjuter i koristi samo u ove svrhe i takvi su obično najnesigurniji kada ih zapitate za šta im sprava još treba (namerno preskačem igrice, igrači imaju precizne zahteve).
Oni koji računar koriste na gore navedeni način, bez neke veće muke mogli bi da promene i operativni sistem na kome rade, odnosno da sa Vindouza pređu na nešto drugo. Linuks se neko vreme nudio kao rešenje, pre svega zato što je besplatan, ali se ispostavilo da je za potpunog kompjuterskog amatera neupravljiv. Sada se pojavljuje novi konkurent u vidu Guglovog operativnog sistema Hrom (Chrome OS) nazvanog po već postojećem i sve popularnijem veb-brauzeru.
Hrom je baziran na Linuksu i trebalo bi da se pojavi u drugoj polovini ove godine. Prvenstveno je namenjen netbukovima, odnosno onim malim i naizgled vrlo jeftinim prenosnim računarima kojih je sve više u radnjama. Za razliku od klasičnog laptopa, koji je često jedini računar koji neko ima, netbuk se tretira kao drugi, odnosno pomoćni računar uz onaj stoni. Za pretpostaviti je da će mnogi od nas u narednih nekoliko godina kupiti netbuk nezavisno od računara koji već imamo. Dakle, potencijal tržišta je ogroman, a jedina prepreka je što i na netbukovima caruje Majkrosoft.
Gugl je sada ušao u pregovore sa proizvođačima i moglo bi se desiti da već za godinu dana na ovoj platformi bude lider. Netbukovi se, rekoh, uglavnom koriste kada ste u pokretu i uglavnom za pristup internetu. U tom slučaju palio bi vam se Gugl Hrom i sav vaš rad na računaru izgledao bi kao da ste onlajn, zapravo kao da radite sa Guglovim Dokumentima.
Ali, nemojte trčati u kladionicu da stavite sve pare na to da će Majkrosoft sada propasti, a Gugl zavladati. Za početak, Majkrosoft je vodio već slične bitke i protivnike bi obično ugazio kada je u pitanju operativni sistem. Potom, u ovih tridesetak godina koliko se Vindouz koristi, brojne aplikacije su mu prilagođene i pisane za njega i to nije lako prebrisati. Dobar primer je Eplov Ajtjuns. Mnogi korisnici računara tu drže svu svoju muziku i filmove i ako Epl ne napravi dogovor sa Guglom (ima šanse, mada im je Majkrosoft i dalje glavni partner), većina ljudi neće uzeti operativni sistem koji ne čita njihove najvažnije fajlove.
Da se vratimo na početak i na suštinsko pitanje, da li treba da pređete na Hrom kada se konačno pojavi? To zapravo i nije neka dilema. Baš kao i kada kupujete računar, to će umesto vas odlučiti prodavac koji će vam preporučiti netbuk sa ugrađenim operativnim sistemom. Jer koji god da uzmete, on mora da bude prilagođen internetu, odnosno vi ne smete da vidite razliku kada ste na mreži. Vindouz ili Hrom? Svejedno, samo da bude crven.


Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija


Vučićev Igrokaz na Grzi, kada je zloupotrebio nesreću jedne građanke i njene porodice, bio je, naravno, jeftin medijski trik, ali to ne umenjuje njegovu skandaloznost. Naprotiv. Bila je to demonstracija moći čoveka lišenog emocija i civilizacijskih ograda koji pred kamerama gazi zakon


Ako se studentski pokret bude više bavio „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna


Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“


Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve