img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Govor Vladimira Putina: Objava rata Zapadu

30. septembar 2022, 16:39 Andrej Ivanji
Foto: Grigory Sysoyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Stvaranje "velike, istorijske Rusije": Vladimir Putin
Copied

U Moskvi je brzometno sprovedena anekesija Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona. Iz zapadnih država poručuju da nikada neće prihvatiti rusko otimanje teritorija susedne države. Sukob između Rusije i Zapada dosegao je novi vrhunac. Nema ni naznaka nikakve deeskalacije

Sukob između Rusije i Zapada danas je ušao u novu fazu. U Moskvi je na svečanoj ceremoniji potpisana aneksija četiri ukrajinske oblasti: samoproglašenih narodnih republika Donjeck i Lugansk, Zaporožja i Hersona. U borbenom govoru u kome je optužio Zapad za hegominju i nametanje novog svetskog poretka, predsednik Rusije Vladimir Putin je rekao da su te teritorije sada deo Rusije i da će ih „otadžbina braniti svim sredstvima“.

Stanovnici tih oblasti „svojom voljom su za sva vremena postali naši građani“, rekao je Putin i pozvao „režim u Kijevu da obustavi borbe, da prekine sa neprijateljstvima i da se vrati za pregovarački sto“. Ali, „Rusija više neće raspravljati o odluci ljudi iz Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona, ona je doneta i Rusija ih neće izdati“.

Prethodno su u ovim ukrajinskim oblastima, u delovima pod ruskom kontrolom, održani referndumi o priključenju Rusiji. Evropska unija, Sjedinjenje Američke Države, Ujedinjene nacije, ali i Kina, Turska pa i Srbija ne priznaju legitimetet tih referenduma. U zapdnim državama često je upotrebljavan izraz „farsa“.

Neprekidni niz eskalacija

Posle Krima, ovaj novi čin anaksije briše svaku nadu da bi rat u Ukrajini i sukob između Rusije i Zapada mogao da se okonča u skorije vreme. Moskva, Kijev, Vašington i većina zapadnih država pokazuju spremnost da idu do kraja, samo što je nemoguće sagledati kakav bi to kraj mogao da bude: Putin neće dozvoliti da izgubi teritorije koje tek što je pripojio Rusiji; Ukrajina i Zapad se neće pomiriti sa time da je Rusija susednoj zemlji otela teritorije; Zapad nade polaže u to da će Putina srušiti iznutra pa da će onda snage koje preuzmu vlast narediti povlačenje Rusije iz Ukrajine; Putin igra na energetsku krizu, strahovit rast cena, inflaciju, recesiju, pad životnog standarda na Zapadu; EU i SAD nižu obruč za obručem sankcije oko Rusije ne bi li je ekonomski iscrpele… Ali sve je to na dugom štapu.

U međuvremenu Moskva, za ukus prosečnog građanina zapadne hemisfere isuviše često, zvecka nuklearnim oružjem.

Predsednik SAD Džo Bajden je izjavio da Amerika „nikada, nikada, nikada“ neće priznati ruske pretenzije na ukrajinske teritorije. Kijev izjavljuje da će učiniti sve da povrati okupirane teritorije i to dokazuje kontra-ofanzivom sa kojom je uspela na delovima fronta da potisne ruske snage. Putin odgovara mobilizaciojom 300.000 regruta. Zapad najavljuje nove pošiljke savremenog naoružanja za ukrajinsku vojsku…

Opasnost po svetsku bezbednost nakon ove nove eskalacija sukoba ne može da se preceni.

Sada, kada su sa stanovišta Kremlja teritorije na kojima se vode borbe sastavni deo Rusije „za sva vremena“, napad na te teritorije će se u Moskvi tretirati kao napad na Rusiju i „objava rata“ – za razliku od „specijalne vojne operacije“. Kao odgovor na to, i vojne neuspehe na frontu, Putin bi mogao da naredi da se supersoničnim raketama, koje radari ne mogu da uhvate, direktno gađaju ciljevi u Kijevu – glavnom gradu „strane države koja napada Rusiju“. Kao odgovor na to Zapad bi mogao da dostavi Ukrajini i rakete dugog dometa da gađa ciljeve duboko u Rusiji… Šta sledi posle toga?

Od 24. februara, kada je Rusija napala Ulrajinu, nije povučen ni jedan jedini korak ka deeskalaciji sukoba.

Taj bolesni, hegemonistički Zapad

Putinov govor ne nagoveštava ništa dobro. Bio je pun uobičajnih optužbi na račun Zapada predvođenog Amerikom: da hoće da uspostave hegemoniju, da SAD vode zločinačku politiku (Vijetnam, itd.), da Zapad hoće da uspostavi svetski sistem u kome žive robovi, a ne slobodni ljudi, da su prekršili sve dogovore sa Rusijom (proširivanje NATO-a), da lažu i ucenjuju svet, da vode „hibridni“ rat protiv Rusije, da žele da unište Rusiju…

Optužio je Putin Zapad da ukrajinsko žito koje se opet izvozi preko Crnog mora završava u zapadnim zemljama koje se na njemu bogate, a ne u Africi; da su neke zapadne sile izvršile diverziju na gasovodima Severni tok 1 i 2, da su „poptpuno poludeli“…

Imao je Putin i tiradu o tradicionalnoj porodici – mama (žensko), tata (muško) i deca – i da se Rusija neće povinoviti tim zapadnim boleštinama koje porodične vrednosti obrću naopačke, to jest: neće Rusijom vršljati LGBT+ ljudi, niti će se ta degeneracija provlačiti kroz ruske školske programe.

Poručio je Putin Zapadu, da mu neće poći za rukom da „obogalji ruski dušu“.

Stvaranje velike, istorijske Rusije

Međutim, između svih tih uobičajnih fraza, koje su uz sovjetsku scenogafiju i disciplovane nalete aplauza za sluh nekoga ko je privržen zapadnim vrednostima delovale prilično groteskno, provejavao je zlokoban ton čoveka koji kao da zaista veruje da on lično, sada, ispisuje ispravne stranice istorije i koji je zarad ostvarenja tih ciljeva spreman da ide do kraja. Mogao se steći utisak da za Vladimira Putina stvaranje „velike, istorijske Rusije“ nije fraza, već dogma.

Njegov ton je ugavnom bio hladan, monoton, bez suvišnog pokazivanja emocija.

Za nekoga ko zaključke izvodi samo iz informacija koje prenose mediji – pa makar ih i ukrštao i grozničavo čitao i slušao sve moguće – nemoguće je da proceni do koje mere Putinov rat nailazi, ili ne nailazi, na podršku u narodu i njegovom okruženju.

Možda zapadne tajne službe imaju drugačije informacije, ali uprkos begu nemalog broja pre svega mladih Rusa – a opet, u odnosu na gotovo 150 miliona stanovnika taj procenat nije velik -, sporadičnim demonstracijama protiv rata i vlasti i neuspeha ruskih trupa na liniji fronta, nema ozbiljnih naznaka da je Putinova vlast ugrožena.

A on je danas objavio rat Zapadu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

aneksija donjecka rat rusija zapad putinov rat vladimir putin govor putin rat zapad aneksija luganska anksija hersona Vladimir Putin ankesija zaporožje Kremlj vladimir putin istorijska rusija Treći svetski rat Vladimir putin moskva Rat u Ukrajini zapadna heggemonija putin govor vladimir Putin sukob rusija zapada
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
KFOR na mostu u Kosovskoj Mitrovici

Kosovo

15.avgust 2026. Iva Manojlović (DW)

Šta očekuje Kosovsku Mitrovicu nakon povlačenja KFOR-a sa mosta na Ibru

Da li je u Kosovskoj Mitrovici zaista „poboljšana bezbednosna situacija“ zbog koje se KFOR se povlači sa glavnog mosta u tom gradu

Student Jovan Milovac ispred kamiona sa natpisom

Studenti

15.avgust 2026. B. B.

Policija i tužilaštvo i dalje ćute o čoveku koji se kamionom zaleteo na studente

Muškarac koji je upravljao kamionom predstavio se kao vlasnik firme „Žabac“

Milo Lompar

Studentska lista

15.avgust 2026. B. B.

Profesor Lompar: Režim favorizuje opoziciju nauštrb studentske liste

Opozicione stranke su svojim delovanjem tokom prošle godine u izvesnom smislu sačuvale režim, smatra profesor Milo Lompar

Vladan Đokić

Univerzitet u Beogradu

15.avgust 2026. B. B.

Vlada Srbije smenila tri univerzitetska profesora iz upravnih odbora, među njima i Vladan Đokić

Rešenja o razrešenju dužnosti potpisao je Siniša Mali, kao prvi potpredsednik Vlade

Protest u Valjevu 14. avgusta 2026.

Studentski protest

15.avgust 2026. B. B.

Veliki protest u Valjevu: Tražimo odgovornost za one koji su digli pendrek protiv naroda

Na protestu u Valjevu povodom godišnjice policijske brutalnosti, studenti i građani su podsetili nadležne da za to nasilje niko nije odgovarao. MUP je objavio da je priveo 11 učesnika protesta

Komentar

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure