
In memoriam
Zorka Cerović (1947–2024): Život posvećen umetnosti
Umetnički svet ostao je bez jedne od svojih prepoznatljivih figura – Zorka Cerović, slikarka jedinstvenog izraza, preminula je u Beogradu
Umro je Milorad Komrakov, nekadašnji novinar i urednik na Televiziji Beograd (RTS). Ostao je upamćen kao jedan od glavnih medijskih kopljanika Miloševićevog režima, a stigao je i da medijski služi ovom tekućem
Milorad Komrakov je umro u kliničkom centru „Dedinje“, potvrdila je porodica njegovom poslodavcu Tanjugu, gde je Komrakov poslednjih godina vodio jutarnji program.
Komrakov je rođen je 7. juna 1955. godine u Vršcu.
Zvanična biografija dalje kaže da je objavljivao u Politikologu, Studentu, Indeksu 202, Radio TV reviji, NIN-u, Programu 202 Radio Beograda, a od 1979. do 2002. godine bio je zaposlen u Informativnoj redakciji Televizije Beograd – odnosno RTS-u.
Te da je tamo bio sve, od malog od palube do glavnog i odgovornog urednika informativnog programa i da je uredio i vodio najviše TV dnevnika u poluvekovnoj istoriji TV Beograd.
Dalje da je dobio silne neke nagrade, recimo od Udruženja novinara Srbije čiji je i predsednik bio do svrgavanja Slobodana Miloševića kojem je Komrakov verno služio.
Napisao je više knjiga-tužbalica u kojima prenosi svoje verzije događaja: „Moj šesti oktobar“, „Peti oktobar u RTS-u“, „Bombardovanje RTS – moja istina“, „Lov na peti oktobar“…
Posebno je negirao da je znao da će zgrada RTS-a biti bombardovana 1999. kada je onde pobijeno 16 zaposlenih. Zbog toga je inače na zatvor osuđen direktor Dragoljub Milanović.
„Ja vas preklinjem…“
U vrtlogu dešavanja oko Petog oktobra, Komrakov je brutalno pretučen i jedva je izvukao živu glavu.
Uteran u studio, rekao je u programu: „Ja vas preklinjem, u ime časti srpskog naroda, da se prizna pobeda ovog naroda, da se prekinu ovi neredi, da nikad niko više ne pogine, da nikad Srbin na Srbina ne udari, i da živimo kao sav normalan svet. Preklinjem vas svojom čašću i svojim poštenjem. Želim da kažem da televizija dalje nije u stanju da dalje emituje program, narod je došao u svoju televiziju.“
O tome je pokojni kolumnista „Vremena“ Teofil Pančić godinu dana kasnije napisao: „Kad je ono onomad, Petog oktobra, onako svojski izbubecalo Milorada Komrakova, Dragoljuba Milanovića i ekipu, bilo mi ih je nekako žao, pa sam ‘ustao’ u njihovu odbranu. Ma jok, ‘ajmo iz početka: đavola mi ih je bilo žao – bio sam isuviše svestan njihovih zasluga; ali, ubeđen sam da čovek ne sme da dobije baš sve što zasluži: izvesne forme ‘naplate’ srozavaju poverioca, a ne dužnika.“
Samostalni referent
Ti redovi su nastali kad je najavljeno da se Komrakov vraća sa bolovanja. A vraćen je, 2001. godine, na radno mesto u Zvečkoj kod Obrenovca gde se nekada nalazio predajnik RTS-a srušen tokom bombardovanja. Radio je kao „samostalni referent za opšte poslove“ u zaboravljenoj portirnici…
Komrakov je napadnut i 2015. godine na Banovom brdu.
Kada se pojavio na TV Tanjug 2022. godine, to je opet izazvalo malu buru.
Sada je otišao. RTS je objavio zvaničnu biografiju, bez slovca o Komrakovljevim zaslugama iz devedesetih.
Nikad nije krivično gonjen. I bio je jedan od simbola „glatke tranzicije“ posle Petog oktobra kada je mnogima sve zaboravljeno.
Umetnički svet ostao je bez jedne od svojih prepoznatljivih figura – Zorka Cerović, slikarka jedinstvenog izraza, preminula je u Beogradu
„Snaga tvoje ubojite kritičke reči nije izvirala iz netrpeljivosti prema onima o kojima si kritički pisao, već iz duboke naklonosti i odanosti prema onima kojima si se obraćao, prema idealima koje si negovao i nepokolebljivo čuvao, katkad i po cenu razbijene glave“
Teofil Pančić pružao je smislenu alternativu svakom vladajućem poretku, bednim državama nastalim na ruševinama Jugoslavije i osiromašenoj kulturi iza koje ne stoji ništa “osim mržnje, sujete i vlasti”
Bio je vrstan komičar basterkitonovskog tipa, podjednako izražajan i u dramskim ulogama. I Dejan Matić odigrao je više od pedeset uloga u teatrima, a epizode koje je ostvario na filmu i televiziji obeležio je nezaboravni šarm
Jedan od naših najznačajnijih kompozitora 20. i 21. veka preminuo u 95. godini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve