Ekonomija
Veliki pad dobiti većinskog vlasnika fabrike automobila u Kragujevcu
Neto dobit Stelantisa je prepolovljena u prvom polugodištu ove godine uglavnom zbog slabije prodaje i troškova restrukturiranja, piše agencija AP
Sve više građana Srbije podiže kredit zbog stomatoloških usluga
„Komšija nam je zubar, pa nam je dao da račun (za zube i proteze) otplaćujemo deset meseci“.
Tanja Stanković iz Kragujevca, u centralnoj Srbiji, na ovaj način je, kako kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), početkom godine rešila problem troškova popravke zuba za sebe i supruga.
„Stomatološke usluge nisu baš povoljne, pogotovo što oboje radimo za minimalac“, dodaje ona.
Minimalna neto zarada u Srbiji iznosi oko 425 evra, a prosečna oko 800 evra. Medijalna zarada, odnosno zarada koju je primila polovina zaposlenih u Srbiji, manja je od proseka – oko 620 evra.
U sličnoj situaciji kao Tanja našla se i Mirjana Đurić, bankarska službenica iz Kraljeva, u centralnoj Srbiji, koja je morala da podigne kredit za popravku svih zuba.
„To me je koštalo oko 1.650 evra“, kaže ona za RSE.
Poslednje objavljeno istraživanje Instituta za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut“ pokazalo je da zbog nedostatka novca oko 14 odsto ljudi u Srbiji nije otišlo kod zubara iako je imalo potrebu za tom vrstom usluge.
Više od 700.000 građana nema nijedan zub, što je više od deset odsto ukupne populacije, pokazalo je istraživanje.
U Srbiji se stomatološke usluge pružaju u državnim i privatnim ordinacijama. Međutim, zakon od 2006. dozvoljava samo određenim kategorijama stanovništva (mladi, trudnice, penzioneri i drugi) da u državnim klinikama mogu kod stomatologa da popravljaju zube o trošku obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Ostali tu uslugu moraju da plate.
„Visoke cene i liste čekanja“
Mirjana Đurić iz Kraljeva za RSE kaže da su cene stomatoloških usluga visoke imajući u vidu prosečne plate u Srbiji.
„Sa ovakvim primanjima, mnogima je nedostupna i ta najosnovnija stomatološka zaštita, a poznata je i naša navika da se kod zubara ide samo kada se mora“, kaže ona.
Đurić kaže da u njenom mestu postoji mogućnost i popravke zuba u državnoj ordinaciji gde su cene nešto niže nego u privatnim ordinacijama, ali su, prema njenim rečima, velike gužve.
„Ja sam zaposlena i mogu samo uveče da idem kod zubara, a nemam vremena da čekam u redovima“, kaže ona.
Tanja Stanković iz Kragujevca, koja otplaćuje rate za popravku zuba, kaže da nije ni pokušavala da popravlja zube u državnoj ambulanti jer su liste čekanja preduge.
„Kragujevac je veliki grad sa mnogo ljudi starijih od 65 godina, kojima su stomatološke usluge potpuno besplatne (u državnim ordinacijama), pa je i razumljivo što su i liste čekanja, na primer, za proteze duže od godinu dana“, kaže Stanković.
Prema sadašnjem zakonu koji se odnosi na zdravstveno osiguranje u Srbiji, besplatne stomatološke usluge u državnim domovima zdravlja mogu da koriste mladi do 26 godina, trudnice i ranjive kategorije stanovništva (osobe sa invaliditetom, nezaposleni i drugi), a omogućena je izrada proteze za starije od 65 godina.
Državni stomatolozi obavljaju i hitne intervencije.
Ove stomatološke usluge se ne plaćaju, već su pokrivene obaveznim državnim zdravstvenim osiguranjem za koje se od zarade izdvaja više od 10 odsto mesečno.
Šta još pokazuju podaci „Batuta“?
Prema poslednjim podacima Instituta „Milan Jovanović Batut“ oko 16,5 odsto stаnоvnikа uzrаstа starijeg od 25 gоdinа imа svе svоје zubе.
Takođe, rezultati govore da je svaki treći stanovnik prethodne godine otišao kod stomatologa.
Ispitanici koji navode da su izgubili svoje zube i imaju generalno loše oralno zdravlje, najčešće su u grupi građana lošijeg materijalnog stanja.
„U populaciji starijih, zabeležen je nizak stepen korišćenja stomatološke zdravstvene zaštite“, jedan je od zaključaka istraživanju „Batuta“.
Neto dobit Stelantisa je prepolovljena u prvom polugodištu ove godine uglavnom zbog slabije prodaje i troškova restrukturiranja, piše agencija AP
Projekat modernizacije merne infrastrukture odrazumeva nabavku i zamenu klasičnih brojila savremenim elektronskim brojilima koja imaju mogućnost komunikacije (pametna brojila)
Direktor Centra za lokalnu samoupravu Nikola Jovanović upozorava da se na prostoru nekadašnje fabrike IMT predviđa „gusta gradnja" od 600.000 kvadratnih metara koja će dovesti do nehumanog stanovanja u novobeogradskim blokovima
Iako se predsednik Srbije Aleksandar Vučić hvali prosečnom platom od preko 100.000 dinara, u Srbiji 800.000 ljudi živi u apsolutnom siromaštvu, a 60 odsto jedva sastavlja kraj sa krajem. Prosek „izvlači“ nekoliko gradova, dok se u drugim mestima životari
Kao i svaki veliki sportski događaj i Olimpijada u Parizu je mogućnost za veliku zaradu. Lavovski deo prihoda od ovog događaja dolazi od sponzora, privatnih kompanija, prodaje ulaznica i prava za emitovanje širom sveta
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve