

Ekspo 2027
Na svaki dinar uložen u Ekspo država će navodno dobiti 1,91 dinar
Procenjuje se da će ulaganja države od dve milijardi evra u Ekspo privući i privatne investicije u približno istom iznosu – tačnije 1,83 milijarde evra




Institut Torlak, na čijem je čelu odnedavno bivša ministarka za brigu o porodici i demografiju Darija Kisić, neće više dostavljati finansijske izveštaje Agenciji za privredne registre, saznaje Forbes Srbija
Bivša ministarka za brigu o porodici i demografiju Darija Kisić nedavno je postala vršiteljka dužnosti direktora Instituta za virusologiju, vakcine i serume Torlak. Forbes Srbija je, istražujući kako posluje ova državna zdravstvena ustanova, odnosno šta joj je prethodnik na mestu direktora Luka Dragačević ostavio u „amanet“, otkrio da finansijskih rezultata Torlaka za 2023. godinu nema na sajtu Agencije za privredne registre.
Ni u registru privrednih društava, ali ni u onom gde su registrovane zdravstvene ustanove.
Razlog je sledeći, kažu u APR-u za Forbes Srbija:
„Članom 4. stav 5. Zakona o računovodstvu propisano je da se odredbe ovog zakona ne odnose na budžete i korisnike budžetskih sredstava, a članom 144. stav 8. i 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da je zdravstvena ustanova u javnoj svojini dužna da organizaciji obaveznog zdravstvenog osiguranja dostavi završni račun radi sačivanjavanja konsolidovanog izveštaja organizacija obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i druge izveštaje u skladu sa propisima kojima se uređuje budžetski sistem“, odgovaraju u APR-u navodeći dalje da je Institut Torlak obavestio APR da „počev od 01. januara 2023. godine isključivo primenjuje propise kojima se uređuje budžetski sistem“.
U skladu sa tim, izvršeno je ažuriranje Evidencije obveznika i od navedenog datuma Torlak nije obveznik primene Zakona o računovodstvu, a time ni obveznik dostavljanja finansijskih izveštaja Agenciji za privredne registre.
Drugim rečima, Institut Torlak, pozivajući se na gore pomenute propise, odlučio je da više ne predaje finansijske izveštaje APR-u, pa su njegovi poslovni rezultati za prošlu godinu, za razliku od prethodnih godina, nedostupni javnosti.
Na sajtu Republičkog Fonda za zdravstveno osiguranje ih nema, a ne mogu se naći ni na sajtu samog Instituta Torlak.
Kako je ranije poslovao Torlak
Prema podacima iz finansijskog izveštaja za 2022. godinu, Torlak je zapošljavao 224 radnika. Te godine njegovi poslovni prihodi bili su 1,43 milijarde dinara. Pošto su, istovremeno, poslovni rashodi iznosili 2,53 milijarde, Torlak je pre dve godine ostvario gubitak iz poslovanja od 1,1 milijarde dinara.
S druge strane, kada se pogledaju ukupni rezultati, tačnije ukupni prihodi i rashodi, rezultat je nešto drugačiji. I uprkos nešto većim ukupnim rashodima (2,59 milijardi dinara) od ukupnih prihoda (2,58 milijardi dinara) Torlak nije ostvario gubitak nego dobit. Razlog za to su odloženi poreski prihodi koji su doprineli da na kraju ova zdravstvena ustanova knjiži skromnu dobit od 8,8 miliona dinara.
Kada se pogledaju Napomene uz dostavljeni finansijski izveštaj jasno je da je nedostajuća 1,1 milijarda dinara, kolika je razlika između poslovnih prihoda i rashoda, stigla iz nadležnog Fonda za zdravstveno osiguranje, piše Forbes.


Procenjuje se da će ulaganja države od dve milijardi evra u Ekspo privući i privatne investicije u približno istom iznosu – tačnije 1,83 milijarde evra


Isplata jednokratne državne pomoći penzionerima počeće 14. septembra 2026. godine. Iznos pomoći kreće se od 20.000 do 35.000 dinara, u zavisnosti od visine penzije. Posebna prijava nije potrebna


Država je raspisala javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru programa „Vrati se i stvaraj“. To bi trebalo da privuče onih 250.000 ljudi koji su otišli iz zemlje u poslednjih pet godina, a najviše mlade


Dvanaest bugarskih nevladinih organizacija 18. avgusta pismeno je ministarki životne sredine i voda Bugarske tražilo informacije o rudarenju Ziđina u Srbiji. Dan ranije isto je zatražilo 28 rumunskih organizacija. Strahuju od prekograničnog zagađivanja


Lidlova akumulatorska bušilica PARKSIDE ponovo je privukla pažnju svetske javnosti nakon što je, posle Airbusa A380, uspela da pokrene i čuveni London Eye. Poduhvat je izveden u okviru akcije „THE ROTATION“, a organizatori navode da je njime postavljen novi Ginisov svetski rekord
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve