img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Potrošačko društvo

Štedljivi na kešu, trošadžije na kartici

21. februar 2024, 07:05 Nemanja Rujević
Foto: Nemanja Rujević
Istraživanja pokazuju da smo velikodušniji kad plaćamo karticom
Copied

Građanin Srbije prosečno 102 puta godišnje potegne karticu da plati. Keš i dalje dominira u maloprodaji, ali bi to uskoro moglo da se preokrene. A kartice imaju jednu veliku manu – lakše nam izvlače pare

Keš ili kartica? To pitanje je postalo pravilo u nabavci, šopingu ili kafani. I sve više ljudi odgovara – kartica.

Oduvek je veći deo novca digitalni i ide sa računa na račun, a tek se manji deo štampa i kuje. Ali je novo da digitalno plaćanje preuzima primat u maloprodaji.

Narodna banka Srbije to godinama podstiče. Tako je broj transakcija karticom na point-of-sale terminalima (ono malo na šta prislanjamo karticu) skočio sa 246 miliona (2019) na 521 milion prošle godine. I to računajući samo kartice izdate u Srbiji, dakle ne turiste.

To znači da punoletni stanovnici Srbije u proseku potegnu karticu 102 puta godišnje da bi platili.

Prednosti i mane

Lakše je nositi karticu nego pare, brže se plaća, nema greške u sumi ili kusuru, a banke se raduju – njima je štampanje novca i održavanje bankomata ionako gnjavaža.

Ali, kad plaćamo digitalno, svaki naš korak ostaje zabeležen i tako se o nama može saznati skoro sve.

Najmanje se priča o nečem drugom – kad plaćamo plastikom, više i lakše trošimo nego kad istresamo keš na sunce.

„Kupovina karticom je brža, lakša, omogućava kupovinu iz fotelje. Manje je ‘bolna’ jer nemamo utisak da dajemo novac“, rekla je za naš njuzleter Jelena Matanović, koja se posebno bavi psihologijom marketinga.

Istraživači sa čuvenog bostonskog MIT su to nazvali „uparivanjem“. Kad je iskustvo potrošnje „upareno“ sa davanjem novčanica iz novčanika, onda više cenimo svaki dinar ili dolar.

Kad nije – to jest, kad se nestanak novca vidi tek kasnije na računu – onda smo veće trošadžije.

Istraživanje Poslovne škole iz Kopenhagena gledalo je koliko su ispitanici spremni da plate za pivo ili kafu. Našli su da ljudi daju između dvadeset i pedeset odsto više, kad koriste karticu u odnosu na gotovinu!

Šta nam uopšte treba?

Jelena Matanović kaže da „i mogućnosti odloženog plaćanja i kupovine na rate takođe olakšavaju odluku o kupovini i omogućavaju da uz ograničene resurse ipak dođemo do željenog proizvoda“.

Mada, „željeni proizvod“ je nekad potreban, a nekad je trenutak slabosti. Ovo drugo se zove „impulsivna kupovina“, a Matanović upozorava da se u velikoj meri takvo nepotrebno bacanje para odvija poručivanjem preko interneta.

Naša sagovornica navodi i da je, posebno u zemljama poput Srbije, mnogo ljudi koji planiraju kupovinu i teško mogu biti zavedeni jer moraju da vode računa o svakom dinaru.

„Pitanje je da li se njihovi obrasci ponašanja razlikuju od ponašanja ljudi koji imaju dovoljno na raspolaganju, ili i oni kupuju više kad ne vide novac koji su potrošili“, kaže Matanović.

Za odgovor na to pitanje mora da se sačeka neka ozbiljna studija.

Za trošadžije ima ipak i jedna dobra vest. Kad ne vidite kako vam novčanice napuštaju buđelar, više uživate u stvarima koje kupujete.

Ako, recimo, putujete na letovanje sa mrgudnim članovima familije, pa nećete da vam presedne jer deset dana cokću i kukaju da je sve skupo – ponesite karticu umesto keša.

Tagovi:

Kartica banka Keš
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Pad nadstrešnice

Nadstrešnica

18.novembar 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: NBS blokirala račune kineskoj firmi koja je rekonstruisala nadstrešnicu

Narodna banka Srbije je blokirala sva tri računa beogradskom ogranku kineske kompanije CCECC, koji je bio zadužen za rekonstrukciju Železničke stanice u Novom Sadu, saznaje „Vreme“.

Ekonomija

18.novembar 2026. M. L. Janković

SL predlaže progresivno oporezivanje: Da li će se menjati plate

Studentska lista predložila je uvođenje progresivnog oporezivanja. Da li to znači da će najsiromašnjima u Srbiji plate biti veće, a najbogatijima manje?

Zgrada Alta banke u Beogradu

Ekonomija

18.novembar 2026. M. L. Janković

Poslovi Alta lizinga sa državom: Šta će biti sa vozilima Hitne pomoći

Alta lizing ostao je bez dozvole za rad NBS. Šta će to značiti za najnoviji posao koji je ova firma sklopila za Ministarstvom zdravlja za vozila Hitne pomoći?

Biznis

16.novembar 2026. M. L. J.

Sukob interesa u stečaju Alta banke: Porodica direktorke AOD povezana sa kreditima

Dever direktorke Agencije za osiguranje depozita u Alta banci podigao je tri kredita ukupne vrednosti 1,6 miliona evra, za koje garantuje i njen suprug, piše Forbs. Agencija je imenovana za stečajnog upravnika banke

Putnički voz Soko na stanici

Voz

15.novembar 2026. M. L. Janković

Brzi voz Beograd–Budimpešta: Hoće li Mađari ikada pustiti u rad kinesku prugu

Putnički vozovi između Beograda i Budimpešte trebalo je da krenu još u februaru 2026. godine, ali su rokovi više puta pomerani. Ko je nepoverljiv? Da li Mađari „dlaku u jajetu“ ili samo ukazuju na brojne nepravilnosti u kineskom poslu?

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure