img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Potrošačko društvo

Štedljivi na kešu, trošadžije na kartici

21. februar 2024, 07:05 Nemanja Rujević
Foto: Nemanja Rujević
Istraživanja pokazuju da smo velikodušniji kad plaćamo karticom
Copied

Građanin Srbije prosečno 102 puta godišnje potegne karticu da plati. Keš i dalje dominira u maloprodaji, ali bi to uskoro moglo da se preokrene. A kartice imaju jednu veliku manu – lakše nam izvlače pare

Keš ili kartica? To pitanje je postalo pravilo u nabavci, šopingu ili kafani. I sve više ljudi odgovara – kartica.

Oduvek je veći deo novca digitalni i ide sa računa na račun, a tek se manji deo štampa i kuje. Ali je novo da digitalno plaćanje preuzima primat u maloprodaji.

Narodna banka Srbije to godinama podstiče. Tako je broj transakcija karticom na point-of-sale terminalima (ono malo na šta prislanjamo karticu) skočio sa 246 miliona (2019) na 521 milion prošle godine. I to računajući samo kartice izdate u Srbiji, dakle ne turiste.

To znači da punoletni stanovnici Srbije u proseku potegnu karticu 102 puta godišnje da bi platili.

Prednosti i mane

Lakše je nositi karticu nego pare, brže se plaća, nema greške u sumi ili kusuru, a banke se raduju – njima je štampanje novca i održavanje bankomata ionako gnjavaža.

Ali, kad plaćamo digitalno, svaki naš korak ostaje zabeležen i tako se o nama može saznati skoro sve.

Najmanje se priča o nečem drugom – kad plaćamo plastikom, više i lakše trošimo nego kad istresamo keš na sunce.

„Kupovina karticom je brža, lakša, omogućava kupovinu iz fotelje. Manje je ‘bolna’ jer nemamo utisak da dajemo novac“, rekla je za naš njuzleter Jelena Matanović, koja se posebno bavi psihologijom marketinga.

Istraživači sa čuvenog bostonskog MIT su to nazvali „uparivanjem“. Kad je iskustvo potrošnje „upareno“ sa davanjem novčanica iz novčanika, onda više cenimo svaki dinar ili dolar.

Kad nije – to jest, kad se nestanak novca vidi tek kasnije na računu – onda smo veće trošadžije.

Istraživanje Poslovne škole iz Kopenhagena gledalo je koliko su ispitanici spremni da plate za pivo ili kafu. Našli su da ljudi daju između dvadeset i pedeset odsto više, kad koriste karticu u odnosu na gotovinu!

Šta nam uopšte treba?

Jelena Matanović kaže da „i mogućnosti odloženog plaćanja i kupovine na rate takođe olakšavaju odluku o kupovini i omogućavaju da uz ograničene resurse ipak dođemo do željenog proizvoda“.

Mada, „željeni proizvod“ je nekad potreban, a nekad je trenutak slabosti. Ovo drugo se zove „impulsivna kupovina“, a Matanović upozorava da se u velikoj meri takvo nepotrebno bacanje para odvija poručivanjem preko interneta.

Naša sagovornica navodi i da je, posebno u zemljama poput Srbije, mnogo ljudi koji planiraju kupovinu i teško mogu biti zavedeni jer moraju da vode računa o svakom dinaru.

„Pitanje je da li se njihovi obrasci ponašanja razlikuju od ponašanja ljudi koji imaju dovoljno na raspolaganju, ili i oni kupuju više kad ne vide novac koji su potrošili“, kaže Matanović.

Za odgovor na to pitanje mora da se sačeka neka ozbiljna studija.

Za trošadžije ima ipak i jedna dobra vest. Kad ne vidite kako vam novčanice napuštaju buđelar, više uživate u stvarima koje kupujete.

Ako, recimo, putujete na letovanje sa mrgudnim članovima familije, pa nećete da vam presedne jer deset dana cokću i kukaju da je sve skupo – ponesite karticu umesto keša.

Tagovi:

banka Kartica keš
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Kupovina

03.septembar 2025. T. S.

Ograničenje marži u prodavnicama: Gde su nestale akcije sniženja proizvoda?

Nove mere Vlade dovele su do neujednačenih rezultata: negde se osnovne namirnice prodaju znatno jeftinije, na drugim mestima su poskupele, a u nekim marketima katalog akcija više ni ne postoji

Kvalitet života

02.septembar 2025. M. L. J.

Epidemija kredita: Srbi u najvećim dugovima u poslednjih 17 godina

U Srbiji se dešava svojevrsna epidemija zaduživanja. Građani su uzeli najviše kredita u dinarima, među kojima prednjače keš pozajmice, od 2008. godine, kada je bila Svetska ekonomska kriza

Ekonomija

02.septembar 2025. I.M.

Nova ekonomija: Produžen ugovor sa firmama koje vrše nadzor radova na železnici

Ministarstvo građevinarstva produžilo je trajanje ugovora za stručni nadzor nad modernizacijom pruge Novi Sad – Subotica, iako je jedna od firmi iz konzorcijuma vršila nadzor na stanici gde je poginulo 16 ljudi

Ekonomija

02.septembar 2025. I.M.

CLS: Beograd rizikuje da EXPO 2027 dočeka bez glavne autobuske stanice

Zbog višestrukih obaranja tendera i sumnji na korupciju, izgradnja zgrade u Bloku 42 ponovo je pod znakom pitanja

Kolaps

02.septembar 2025. I.M.

Kamioni stali – BiH u saobraćajnom i privrednom kolapsu

Od šest ujutru prvog septembra, kamioni u Bosni i Hercegovini stali su na puteve i granične prelaze. Snabdevanje je obustavljeno, a privreda upozorava na milionske gubitke i urušavanje ugleda

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure