img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Radonjić: Dva miliona građana na pragu siromaštva

21. april 2025, 12:26 B. B.
Foto: Zoran Mrđa
Ognjen Radonjić
Copied

„Srbija spada u najkorumpiranije zemlje sveta, i iza Rusije i Ukrajine, treća je na evropskoj listi zemalja po snazi organizovanog kriminala“, kaže Ognjen Radonjić, redovni profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu u Beogradu

Oko dva miliona stanovnika Srbije živi na pragu siromaštva i socijalne isključenosti, a Srbija spada u zemlje sa najvećim nejednakostima u raspodeli dohotka u Evropi, izjavio je kaže prof. dr Ognjen Radonjić, redovni profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i član Naučnog društva ekonomista Srbije.

On naglašava da Srbija spada u „najkorumpiranije zemlje sveta“ i da je, iza Rusije i Ukrajine, treća na evropskoj listi zemalja po snazi organizovanog kriminala.

„Onda se čudimo zašto Srbiju godišnje napušta oko 40.000 njenih građana, negativan prirodni priraštaj je na nivou od oko 40-50.000 godišnje, dok stanovništvo uporno stari i ruralna područja se ubrzano prazne“, izjavio je Radonjić za N1.

Veći BDP ne znači uvek nužno boljitak za građane

On upozorava da je slabost srpske ekonomije njen privredni rast koji „ostavlja dolazeće generacije bez budućnosti“.

„Privredni rast ne sadrži elemente privrednog razvoja, jer nije održiv i ne nosi u sebi klice uspona na lestvici tehnološkog napretka. Podsećam, oktobra 2024, američka agencija S&P prvi put je dodelila Srbiji investicioni kreditni rejting BBB-. Međutim, oni su jasno istakli da privredni rast Srbije vuče jaka tražnja iza koje se nalaze javne infrastrukturne investicije i Ekspo 2027, ali i da Srbija ima vrlo slabo institucionalno okruženje – čitaj: visoku korupciju, nisku vladavinu prava, nizak BDP po stanovniku, visok neto spoljni dug i visoko učešće evra u ekonomiji“, kaže Radonjić.

On ističe da veći BDP ne znači uvek nužno boljitak za građane jer ne govori o nivou političke represije, korupciji, i kriminalu u nekom društvu.

„Isto tako, BDP zanemaruje degradaciju životne sredine, zagađenje vazduha, voda i šuma. Sasvim je moguć scenario rasta BDP, ali uz nemilosrdnu eksploataciju radne snage, masivno ugrožavanje zdravlja ljudi, neodrživo crpljenje prirodnih resursa, uništavanje životnog okruženja i upotrebu prljave tehnologije“, upozorava Radonjić.

Rast BDP-a može da poveća siromaštvo

Napominje da je uz rast BDP istovremeno sasvim moguće da dođe do porasta u siromaštvu, i da, na primer, 80 odsto novokreiranih dohodaka prisvoji 10 odsto najbogatijih ili da jedan odsto najbogatijih prisvoji 50 odsto novokreiranog bogatstva

„Posledično, privredni rast, odnosno rast BDP-a, može biti i štetan. Prema definiciji Ujedinjenih nacija jedan od nekoliko štetnih vrsti privrednog rasta, a koji se po meni odnosi na Srbiju je privredni rast koji ostavlja dolazeće generacije bez budućnosti – futureless growth i on se svodi na ispunjavanje potreba jednog privilegovanog sloja društva na račun ostatka društva i onih koje tek dolaze“, navodi Radonjić.

Upitan kako objašnjava izjavu ministra finansija da je učešće javnog duga u BDP-u u Srbiji 44,3 odsto, što je znatno bolje od evropskog proseka i dali to znači da je Srbija stabilna zemlja, Radonjić naglašava da to velikim delom objašnjavam „naduvavanjem“ BDP-a, kroz njegovu reviziju sprovedenu u oktobru prošle godine.

„Kako je i sam Fiskalni savet primetio, nominalni BDP je kroz ovu reviziju uvećan za oko pet odsto, čime po automatizmu opada udeo javnog duga u BDP-u. Sa druge strane, od polovine 2012, godine, kada je ova vlast preuzela dizgine, apsolutni nivo duga je porastao sa 15,5 milijardi evra na današnjih oko 40 milijardi evra što je dramatičan porast od 160 odsto“, kaže Radonjić.

„Narativ o ekonomskom tigru je bušna priča“

Navodi i da su troškovi na ime kamata na javni dug sa 63 milijardi dinara 2012. godine skočili na 185 milijardi dinara 2024. godine.

„Narativ o ekonomskom tigru je bušna priča kada zavirite u realne podatke. Pre revizije BDP-a 2024, srpski realni BDP po stanovniku po cenama iz 2010. je u 2023. iznosio 6.500 evra i bio je niži od crnogorskog koji je iznosio 6.900 evra. Nakon revizije, i naduvavanja srpskog BDP-a, iste te 2023. srpski realni BDP po stanovniku, po cenama iz 2020. godine je iznosio 8.520 evra i bio je iznad crnogorskog koji je 8.460 evra. Dakle, na delu možemo videti kako se manipuliše podacima“, navodi Radonjić.

Dodaje da Srbija i pored toga značajno zaostaje za zemljama Evropske unije. Konkretno, prema poslednje dostupnim podacima, u 2024. realni BDP po stanovniku Srbije, napominjem nakon problematične revizije, iznosio je 8.900 evra, dok je prosek za Evropsku uniju bio 33.530 evra i recimo, Sloveniju 25.389 evra, Hrvatsku 16.690 evra, Rumuniju 13.130 evra i Bugarsku 11.300 evra.

 

Izvor: N1

Tagovi:

Srbija BDP Siromaštvo Ekonomija Ognjen Radonjić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Pečenje

Ekonomija

19.novembar 2026. I. M.

Pečenje sve skuplje pred sezonu slava: Šta od toga imaju stočari?

Kako je moguće da pečenje poskupljuje, dok cena živih svinja pada? Predstavnici domaćih stočara upozoravaju na nesrazmeru između maloprodajnih i otkupnih cena, kao i na sve teži položaj proizvođača

Pad nadstrešnice

Nadstrešnica

18.novembar 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: NBS blokirala račune kineskoj firmi koja je rekonstruisala nadstrešnicu

Narodna banka Srbije je blokirala sva tri računa beogradskom ogranku kineske kompanije CCECC, koji je bio zadužen za rekonstrukciju Železničke stanice u Novom Sadu, saznaje „Vreme“.

Ekonomija

18.novembar 2026. M. L. Janković

SL predlaže progresivno oporezivanje: Da li će se menjati plate

Studentska lista predložila je uvođenje progresivnog oporezivanja. Da li to znači da će najsiromašnjima u Srbiji plate biti veće, a najbogatijima manje?

Zgrada Alta banke u Beogradu

Ekonomija

18.novembar 2026. M. L. Janković

Poslovi Alta lizinga sa državom: Šta će biti sa vozilima Hitne pomoći

Alta lizing ostao je bez dozvole za rad NBS. Šta će to značiti za najnoviji posao koji je ova firma sklopila za Ministarstvom zdravlja za vozila Hitne pomoći?

Biznis

16.novembar 2026. M. L. J.

Sukob interesa u stečaju Alta banke: Porodica direktorke AOD povezana sa kreditima

Dever direktorke Agencije za osiguranje depozita u Alta banci podigao je tri kredita ukupne vrednosti 1,6 miliona evra, za koje garantuje i njen suprug, piše Forbs. Agencija je imenovana za stečajnog upravnika banke

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure