img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Fudbal

Nova ekonomija: Kako posluje Crvena zvezda?

22. avgust 2025, 09:23 B. B.
Foto: Tanjug/Marko Đoković
FK Crvena Zvezda
Copied

Ovog leta, samo prodajom pojedinih igrača kao što su Lazar Jovanović, Andrija Makrsimović, Luka Ilić i Andrej Đurić, Zvezda je zaradila 23 miliona evra. Ali, da li je to, uz svu pomoć države, dovoljno makar da pokrije dugovanja

FK Crvena zvezda je jedan od najtrofejnijih klubova u Srbiji, sa najvećim brojem navijača i snažnom finansijskom podrškom, kako od sponzora, tako i od države. Godinama je rival Partizana, ali to ne znači da su im budžeti i prihodi jednaki.

Zvezda se smatra za najuspešniji fudbalski klub po broju osvojenih šampionata i kupova. Stekla je najveći uspeh 1991. godine kada je osvojila Kup evropskih prvaka u Bariju i Interkontinentalni kup u Tokiju.

Prema poslednjim podacima, iz jula 2025. godine, FK Crvena zvezda je za deceniju zaradila 475 miliona evra, odnosno od 2015. godine, pa sve do 2025. Prihodi transfera i takmičenja UEFA odnose 70 odsto budžeta kluba i iznose oko 331 miliona evra, piše Đina Nedović za Novu ekonomiju.

Ovog leta, samo prodajom pojedinih igrača kao što su Lazar Jovanović, Andrija Makrsimović, Luka Ilić i Andrej Đurić, Zvezda je zaradila 23 miliona evra. Pravi sportsko-poslovni način razmišljanja Zvezdu je pogurao među najprofitabilnije klubove u Srbiji.

Prema podacima iz APR-a ukupni prihodi FK Crvene zvezde u 2024. godini iznosili su oko 90 miliona evra.

Dugovanja i priliv novca

Kao što je prethodno napomenuto, većinsko finansiranje FK Crvene zvezde dolazi iz UEFA takmičenja, potom transfera. Od sponzora, Gazprom u zbiru od 2014. do 2024. Zvezda je prihodovala oko 54 miliona evra, a od Telekoma u 2024. godini dobila je oko 2,8 miliona evra. Prodaja ulaznica klubu donosi oko 29 miliona.

Za domaća TV prava Zvezda dobija 6 miliona evra, a država je tokom decenije uložila 17,6 miliona evra, što je 4 odsto od ukupnog Zvezdinog budžeta.

Međutim, 2022. godine predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, skrenuo je pažnju na dugovanja klubova i pozvao ih da izmire dugove prema državi. Među tim klubovima se nalazila i Crvena zvezda.

U tome ga je podržao ministar finansija Siniša Mali i napomenuo da FK Zvezda i KK Partizan duguju državi 25,2 miliona evra za porez – samo Zvezda je dugovala 18,8 miliona evra.

„Kada saberete ulaganja u fudbalske klubove Zvezde i Partizana u prethodnih 10 godina, vidite da ih je država sa više od 120 ili 130 miliona evra direktno ili indirektno podržala“, rekao je Mali 2022. godine.

Potom je, 2023. godine, generalni direktor Crvene zvezde, Zvezdan Terzić izjavio da je klub izmirio sve obaveze državi, iz nekoliko delova. To je potvrdio i Vučić i zahvalio se putem svog Instagram naloga na snimku sa ministrom unutrašnjih poslova, Ivicom Dačićem.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)

,,To je dobar primer za sve naše klubove kako treba da se ponašaju.“, rekao je tada predsednik.

Ipak, prema podacima dostupnim preko APR-a i prema izveštavanju medija, FK Crvena zvezda i dalje ima neizmiren dug. Iako je klub tvrdio da je porez plaćen podaci su pokazali da postoje odložene poreske obaveze, odnosno poreski dug koji je dogovoren da se plati kasnije i on iznosi 7,8 miliona evra.

Istovremeno, postoji nesklad u izjavama Zorana Terzića koji je naglasio više puta da je Zvezda izmirila sve poreze, zatim Aleksandra Vučića koji to potvrđuje naspram dostupnih podataka na APR-u.

Tako da presek na kraju 2024. godine pokazuje da obaveze kluba iznose 86,5 miliona evra (ukupna pasiva umanjena za kapital) – uključujući odloženi porez.

Do maja 2025. godine Zvezda je zaradila 32 miliona evra, kako je izjavio Terzić i naglasio da je poslovanje kluba potpuno transparentno, kao i da Crvena zvezda ima finansijski samoodrživ sistem.

Večiti derbi, ali finansijski

Posmatrajući isključivo fudbalske klubove od 2012. do 2022. godine FK Crvena zvezda je dobila više finansijske pomoći od države u poređenju sa FK Partizanom. Kako je ministar finansija Siniša Mali objasnio jula 2022. godine u Zvezdu je država uložila 17,6 miliona evra, a Partizan je dobio 14 miliona.

Dok FK Crvena zvezda ima snažniji i stabilniji finansijski okvir zahvaljujući kombinaciji UEFA nagrada, transfera i velikih sponzorstava, FK Partizan se u prethodnoj deceniji oslanjao na znatno skromnije izvore prihoda.

Prema podacima iz jula 2022. godine, Zvezda je ostvarila ukupno 63,4 miliona evra iz državnih ulaganja i sponzorstava (uglavnom Gazprom), dok je Partizan u istom periodu raspolagao sa približno 14 miliona evra direktne državne pomoći i znatno manjim prihodima od sponzora.

Partizan se većinski oslanja na igrače i prihod od takmičenja, dok Zvezda dominira tržištem zahvaljujući velikim komercijalnim ugovorima i stabilnijem prilivu sredstava. Oba kluba su, imala značajna dugovanja prema državi.

Iza Zvezdinih stabilnih prihoda kriju se izazovi, od odloženih poreskih obaveza do nesklada između zvaničnih podataka APR-a i izjava rukovodstva. Posebnu ulogu u ovoj dinamici ima politički kontekst.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, kao istaknuti navijač Crvene zvezde, više puta je javno podržao klub i otvoreno isticao njegov značaj za sport. Ova povezanost dodatno učvršćuje percepciju Zvezde kao „državnog projekta“, budući da se finansijska ulaganja i sponzorski ugovori često tumače kroz politički kontekst.

Tagovi:

Crvena zvezda državna pomoć finansije Fudbal Transfer igrača
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Sankcije NIS-u

17.jun 2026. I.M.

OFAK produžio licencu NIS-u do 1. jula, nastavljeni pregovori o promeni vlasništva

Američke vlasti odobrile su novo produženje licence za rad NIS-a, čime je kompaniji omogućeno da nastavi poslovanje do početka jula. Odluka dolazi u trenutku kada se razmatra promena vlasničke strukture

Staklena zgrada NIS-a sa logoom

Naftna industrija Srbije

16.jun 2026. B. B.

Potpisan akcionarski ugovor o upravljanju NIS-om

Sporazum koji je potpisan sa MOL-om ne označava kraj procesa prodaje 56,15 odsto vlasništa Gazpromnjefta u NIS-u

Međunarodni monetarni fond

16.jun 2026. B. B.

MMF: Hitno proceniti finansije Grada Beograda

Međunarodni monetarni fond traži hitnu procenu finansijske pozicije Grada Beograda kako bi se ublažili fiskalni rizici pre sledećeg budžetskog ciklusa

Konobar

Politika i ekonomija

15.jun 2026. I.M.

Kako dobiti dozvolu za sezonski rad u Hrvatskoj i Crnoj Gori koje „vode hibridni rat protiv Srbije“

Dok vlast Srbiju predstavlja kao „ekonomskog tigra“, desetine hiljada građana svake godine odlaze na sezonski rad u Hrvatsku i Crnu Goru. Najviše se traže konobari, kuvari, recepcioneri i pomoćni radnici u turizmu

Gasovod

Energetika

15.jun 2026. Marija L. Janković

Čeka se nova cena ruskog gasa za Srbiju: Ima li Vulinovog popusta

„Srbija računa na podršku ruskog predsednika Vladimira Putina u vezi sa popustom na gas“, izjavio je Aleksandar Vulin za ruski Tass. Da li će Moskva stvarno da odobri popust za srpsku pravoslavnu braću? Za sada gasni aranžman produžava samo na "kašičicu"

Komentar

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slućaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure