img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Privreda

Najdublja ekonomska kriza u Nemačkoj od 1949. godine

03. decembar 2025, 08:09 Srećko Matić/DW
Foto: Freepik / usertrmk
Ilustracija
Copied

Nemačka privreda je u najvećoj krizi od osnivanja savezne države, apeluju ekonomski stručnjaci ove zemlje. Oni smatraju da savezna vlada ne radi dovoljno da je i zaustavi

Industrijska proizvodnja u Nemačkoj verovatno će zabeležiti pad i ove 2025. – dakle četvrtu godinu zaredom. Savezno udruženje industrije ocenjuje da je zemlja u „najdubljoj krizi od osnivanja SR Nemačke“.

Savezno udruženje industrije (BDI) ocenjuje da je nemačka ekonomija „u slobodnom padu“. Industrija će se na kraju 2025. suočiti s još dramatičnim padom, najavljuje predsednik BDI Peter Lajbinger u izjavi za nemačku novinsku agenciju dpa, a prenosi Dojče vele.

„Ekonomija se nalazi u istorijskoj najdubljoj krizi od osnivanja Savezne Republike, a savezna vlada ne reaguje dovoljno odlučno“, upozorava Lajbinger.

„Strukturni pad“

U novom izveštaju BDI o stanju industrije predviđa se pad proizvodnje od dva odsto. To bi značilo da se minus beleži već četvrtu godinu zaredom.

„Ovo nije ciklični, već strukturni pad“, ocenjuje Lajbinger i dodaje da nemačka industrija „kontinuirano gubi tlo pod nogama“.

U pogledu perspektiva Evropske unije nemački BDI je, međutim, optimističniji. Prema njihovom izveštaju, recesija industrije u EU verovatno je okončana. BDI je revidirao svoju raniju prognozu i to naviše, pa sada očekuje da će industrijska proizvodnja Unije ove godine da poraste za jedan procenat. Ranije je prognoza predviđala pad od jedan odsto.

Ujedno, ne očekuje se da će izvoz nemačke robe nastaviti da pada u 2025. godini.

Niska iskorišćenost kapaciteta u hemijskoj industriji

Ovogodišnji izveštaj BDI fokusira se pre svega na hemijsku industriju. U poslednje vreme, iskorišćenost kapaciteta hemijskih postrojenja bila je samo 70 procenata.

Mašinogradnja i industrija čelika takođe su pod pritiskom.

S druge strane, situacija u građevinskoj industriji izgleda da se stabilizuje.

I u automobilskoj industriji očekuje se povećanje proizvodnje, a iskorišćenost kapaciteta je porasla. Međutim, sada je napeta situacija sa zaposlenošću u automobilskoj industriji.

Šef BDI zahteva strukturne reforme

„Nemačkoj je sada potrebna promena ekonomske politike sa jasnim prioritetima za konkurentnost i rast“, kaže Lajbinger. On naglašava da svaki mesec bez odlučnih strukturnih reformi košta dodatnih radnih mesta i prosperiteta, a ujedno u velikoj meri ograničava budući manevarski prostor države.

Konkretno, predsednik BDI zahteva da savezna nemačka vlada dâ prioritet investicijama u odnosu na potrošnju, a Specijalni fond koji je formirala vlada po njemu se mora transparentno koristiti za dodatne investicije.

Kritičari se žale da savezna vlada prebacuje projekte iz osnovnog budžeta u više milijardi evra vredan specijalni fond za infrastrukturu i zaštitu klime kako bi potom oslobođena sredstva koristila za finansiranje projekata kao što je povećanje nadoknade za majke.

Tagovi:

Industrija Nemačka Privreda
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Otkupna cena maline svake godine je briga poljoprivrednika

Trgovina

02.maj 2026. N.R.

Maline sa kadmijumom: Francuzi zadržali robu iz Srbije

Srbija je velesila u proizvodnji malina, ali nije zgodno kad se u njima pronađu veće količine teškog metala od dozvoljenih

Vučić i Mali

Ekspo 2027

30.april 2026. I.M.

Vučić iz helikoptera video 337 Kineza i kamione koji stoje

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da tokom leta ka Republici Srpskoj namerno promenio rutu helikoptera kako bi iz vazduha proverio napredak radova na Ekspu i stadionu u Surčinu

Privreda

29.april 2026. B. B.

Nova ekonomija: Loša prognoza Svetske banke za Srbiju

Privreda Srbije deli sudbinu regiona koji se suočava sa usporavanjem rasta

Francuska

29.april 2026. Jelena Kozbašić/Klima011

Duplirana državna pomoć za toplotne pumpe i električne automobile

Zbog opšte naftne krize, Francuska je duplirala državnu pomoć za e-vozila i toplotne pumpe na 10 milijardi evra godišnje

Energetika

29.april 2026. M. L. J.

„Kostolac B3“: Kad se Srbija hvali onim što svet izbacuje iz upotrebe

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović u termoelektrani „Kostolac“ slavi izgradnju bloka B3 i hvali se MMF-u . Dok je Srbija na njega čekala 30 godina, zahtevi EU u međuvremenu idu u potpuno drugom pravcu

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure