

Električna energija
Zašto je struja u Srbiji skuplja nego u Crnoj Gori ili Bosni i Hercegovini
Srbija nema najjeftiniju struju, pokazuju podaci Eurostata




Zašto direktor MOL-a pominje „sinergiju rafinerija“ u regionu? Kome odgovara podmetnuti biznismen koji bi kupio NIS?
Dojučerašnje bliske zemlje, čiji su režimi radili tesno i blisko se uspomagali, Srbija i Mađarska, u medije su počele da izbacuju jasne pokazatelje međusobnih neslaganja. Spor je nastao oko Naftne industrije Srbije, a pozadina sukoba je verovatno promena vlasti u Mađarskoj, jer je sa čela zemlje otišao Viktor Orban, politički prijatelj Aleksandra Vučića.
Prvo je generalni direktor MOL grupe Žolt Hernadi komentarisao nameru da MOL pazari NIS, iako su tema bili finansijski rezultati preduzeća u prethodnom periodu, a ne naredna ulaganja.
„Naš cilj je oduvek bio da izgradimo ekosistem sigurnosti snabdevanja u centralnoj i jugoistočnoj Evropi u kojem će sinergije između rafinerija i energetske infrastrukture biti maksimalno iskorišćene“, rekao je Hernadi. „Nedavno puštena u rad jedinica za odloženo koksovanje u Rijeci, najveća investicija u istoriji naše hrvatske kompanije INA, kao i namera da kupimo NIS, najbolji su primeri toga da smo dugoročno posvećeni regionu i preuzimamo odgovornost za svaku državu.“
Pominjanjem „sinergije između rafinerija“ Hernadi se osvrnuo na rafineriju koju MOL već ima u Hrvatskoj. Naime, preuzimanje vlasništva NIS-a ne bi bila novina za MOL, jer je prethodno preuzeo upravljanje državnim naftnim kompanijama u Hrvatskoj (INA) i Slovačkoj (Slovnaft). Saradnja Hrvata i Mađara nije se, međutim, baš najbolje pokazala.
Posle prodaje INA-e 2016. godine, u Hrvatskoj je bilo kritika pošto su mnogi stručnjaci ocenili da je posao ugovoren po višestruko nižoj ceni od realne, a premijer Andrej Plenković je naširoko najavljivao da će INA biti vraćena u hrvatsko vlasništvo, ali to se nije dogodilo.
Nakon preuzimanja je zatvorena rafinerija nafte u Sisku, nekada glavni pogon za proizvodnju derivata u Hrvatskoj. Srpska strana evidentno strepi od toga, a prema izjavama Aleksandra Vučića i ostalih članova Vlade – Mađari su nešto slično i planirali.
Vučić izjavio je dan nakon Hernadijevog obraćanja rekao da će mađarska kompanija MOL, ukoliko želi da kupi ruski udeo u Naftnoj industriji Srbije, morati da drži otvorenom rafineriju u Pančevu.
„Što bi MOL držao otvorenu rafineriju u Srbiji? Ima rafineriju u Bratislavi i Budimpešti. Što bi držao otvorenu i u Srbiji? Ne bi, ali će morati da je drži, ako hoće da kupi“, rekao je Vučić.
Prema njegovim rečima, Srbija se drži „tvrdo i čvrsto, i hrabro štiti svoje interese“. On je još komentarisao ponudu Ranka Mimovića od dve milijarde evra za NIS, a kako se ispostavilo da pomenuti verovatno nije validan kupac, Vučić je za ovu spletku otvoreno optužio MOL.
„Mi smo rekli ne može. Izmislili su nekog biznismena da bi se sve prolongiralo još tri-četiri meseca, rekli smo ne može. Ili ćete to da kupite sad, ili ćemo to drugačije da rešavamo“, kazao je Vučić.
NIS: Šta povezuje zatvaranje rafinerije u Pančevu i nepristojnu ponudu Ranka Mimovića
Energetski i politički stručnjaci u zemlji su, pak, kreatora ove medijske patke videli pre u prethodnom mađarskom režimu kojeg su građani oterali sa vlasti ili – u postojećem srpskom.
Viktoru Orbanu neuspeh dila oko MOL-a i NIS-a bi odgovarao, pogotovo ako to Rusima odgovara, a poznati su njegovi prisni odnosi sa Vladimirom Putinom. Poznato je, takođe, da se Rusima NIS ne prodaje bez preke potrebe, kao i da ga ne bi prodali sigurno strani kojoj ne veruju.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Srbija nema najjeftiniju struju, pokazuju podaci Eurostata


Vlada Srbije preusmerila je novac za vojni rok na druge aktivnosti. Gde, umesto u vojsku, odlaze sredstva iz budžeta


U svega nekoliko dana građani su saznali da mađarski MOL planira da zatvori deo rafinerije u Pančevu ako preuzme NIS i da izvesni biznismen nudi navodno duplo više novca za istu firmu. Ima li tu ičega čudnog?


Elektroprivreda Srbije ponudila je preduzećima u zemlji novu vrstu ugovora - sa promenljivom, odnosno dinamičkom cenom električne energije. U čemu je razlika?


U Srbiji postoji najmanje 11 pojedinaca i porodica koji su milijarderi, a oni zajedno imaju najmanje 16 milijardi evra
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve