img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Telekomunikacije i politika

Ko je novi vlasnik SBB-a

12. februar 2025, 12:21 Marija L. Janković
SBB logo 1
Copied

SBB je prodat komaniji e&PPF Telecom. Iako država na prvi pogled nema udela u firmi čiji je naziv teško izgovoriti, odnosi Srbije i novog vlasnika SBB-a ipak govore za sebe

Ime češko-emiratske firme je komplikovano, ali od danas će ga sigurno znati svaki zaposleni u SBB-u. Lakše je zapamtiti da je drugi kablovski operater po veličini u državi otišao kompaniji koja se u Srbiji zove Jetel.

U toj razmeni kolača, državni Telekom pazario je šlag na torti – sva prava na sportske prenose za ceo region, kao i EON, internet-televiziju, koju koristi veliki broj srpskih gastrabajtera.

Kompanija e&PPF Telecom je nastala spajanjem češke PPF grupe, koja je u Srbiji vlasnik Jetela, i Emiratske telekomunikacione grupe iz Abu Dabija.

Proces prodaje United grupe, čiji je većinski vlasnik BCC Partners, a u čijem sklopu je poslovao SBB, traje već godinama, gotovo koliko i poslovi države Srbije, na čelu sa Srpskom naprednom stranom i Aleksandrom Vučićem, sa Ujedinjenim arapskim emiratima.

Državni aparat je za to vreme činio sve da oteža poslovanje SBB-a na kome se emituju televizije N1 i Nova S.

„Spavali“ u Srbiji pet godina, pa se naglo probudili

Češki investicioni fond PPF je na tržištu telekomunikacija u Srbiji još od 2018. godine, kada je od državne norveške firme kupio srpski Telenor. Iako investicioni fondovi često funkcionišu tako što kupe neku firmu da bi je brže-bolje ekonomski upakovali kao bolji biznis i prodali dalje, Česi su u Srbiji „sedeli“ mirno, pet godina.

Nisu pravili gotovo nikakve drastične poteze, iako su mnogi zaposleni strepeli od kadriranja i potpune reorganizacije posla i strategije, koju bi napravio novi vlasnik. Čak su, kako za „Vreme“ govore dobro obavešteni izvori, doveli svega nekoliko svojih ljudi da firmu sprovedu kroz celokupan proces tranzicije, koji su se kasnije vratili u centralu. Ni ljude koje su Norvežani postavili kao menadžere, pogotovo srednji nivo menadžmenta, nisu menjali.

Nisu „trčali“ tada ni da promene samo ime brenda, pa mnogi potrošači godinama nisu ni znali da Telenor više ne drže Norvežani. Ribrending su uradili tek 2022. godine, kada su promenili ime u Jetel.

Promene su išle sporo – do 2023. godine.

Tada su Česi prodali više od  50 odsto akcija svoje kompanije u Srbiji firmi Emirates Telecommunication Group Company („e&“) iz Abu Dabija. Prodaja je ipak finiširana nešto više od godinu dana kasnije. Značajno je i da češki PPF nije hteo da se odrekne poslovanja u Češkoj, već je prodao samo akcije na Balkanu.

Ko je Emiratska firma

Kompanija Emirates Telecommunication Group Company, poznata je i kao „Etisalat“ (e&), a to je upravo onaj naziv pred kojim se i profesionalni spiker zamisli kada treba da ga izgovori.

Jedna je od vodećih u polju telekomunikacija u svom regionu i 18. najveći operator na svetu po broju pretplatnika i nivou prihoda, pisala je nakon preuzimanja Nova ekonomija.

Šesta je najveća kompanija na Bliskom istoku i posluje na tržištu Istočne Azije, Bliskog istoka i Afrike.

Firma je prvo osnovana kao akcionarsko društvo britanske kompanije International e-radio limited i lokalnih partnera. Potom se 1983. godine vlasnička struktura promenila –  Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) je imala 60 odsto udela u kompaniji, a sa preostalih 40 odsto se javno trgovalo.

Jat, Beograd na vodi i ostali

Upravo je Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata dugogodišnji ekonomski partner i finansijer poslova koje Srpska napredna stranka, od kada je na vlasti, sprovodi u Srbiji.

Na spisku je izobilje firmi i projekata. Prvi posao bio je prodaja akcija Jata 2013. godine. Iako je Srbija Emiratima pompezno prodala 49 odsto učešća, a Aleksandar Vučić se tada hvalio kako „ni jednoj vladi do sada nije uspjelo da proda Jat ervejs, koji je bio opterećen višedecenijskim dugovima“, taj udeo je narednih godina drastično smanjen zbog lošeg poslovanja firme.

Ipak, Emirati su u Srbiji najpoznatiji po Beogradu na vodi. Ovaj stambeno-poslovni kompleks na desnoj obali Save blizu centra Beograda, usred koga se uzdiže kula od 168 metara, najvidljiviji je i najkontroverzniji simbol ove saradnje.

Saradnju su pratili jedan leks specijalis, zakon donet mimo srpske regulative, incidenti pri rušenju u Hercegovačkoj ulici, kao i činjenica da je Srbija formalno jedan od najelitnijh  delova Beograda besplatno udelila drugoj državi u svrhu izgradnje.

U Srbiju godinama iz Emirata stižu – zajmovi za izgradnju ovog dela Beograda. Tako je država dobila milijardu evra kredita od UAE na koje ćemo platiti tri odsto kamate, što je Aleksandar Vučić ocenio „praktično kao poklon“, jer po njegovim rečima „Mađarska, kao i neke druge zemlje članice EU kredite dobijaju po kamati od šest odsto“.

Srbija Bogoljubu, on Norvežanima, oni Česima, a oni…

Ne treba zaboraviti da je firmu koja je kupila SBB delom osnovala država Srbija, davne 1994. godine, zajedno sa Bogoljubom Karićem, koji je imao firmu u Moskvi. Tako je počelo poslovanje Mobtela, čija je privatizacija označena kao jedna od 24 sporne, a čiju je istragu svojevremeno tražila i Evropska unija.

Protiv Bogoljuba Karića je, pod sumnjom da je učestvovao u brojnim malveracijama, nelegalnom prenosu vlasništva između njegove firme i države, pokrenuto i dva postupka u Srbiji, pa je on 2006. godine zato pobegao u Rusiju.

Vratio se nakon što su obustavljene obe istrage, a ubrzo se uključio u predizbornu kampanju SNS-a, sa kojom je njegov Pokret Snaga Srbije u koaliciji od 2012, a supruga i brat su mu bili poslanici u Skupštini Srbije.

Šta ide Telekomu od SBB-a

United grupa, koja ostaje vlasnik medija N1, Nova S, kao i „Radara” i „Danasa”, godinama vodi bitku sa državnim Telekomom oko prava na prenose najvećih svetskih sportskih takmičenja.

Ovo bi mogao biti finiš okršaja dve firme, u kojima je prvo poluvreme dobio Telekom još 2021. godine. Tada su otkupili prava za televizijski prenos fudbalske Premijer lige Engleske na kanalu Arena sport za 100 miliona evra po sezoni, u narednih šest godina, što je gotovo deset puta više nego što je ta prava ranije plaćao Sport klub.

Sport klub je tada ostao bez presudnog broja gledalaca, ali i glavnih izvora finansiranja od zakupaca reklamnog prostora, koji su naravno želeli da njihove reklame idu u pauzama između najgledanijih utakmica sezone.

Redakcija je morala da promeni finasijsku konstrukciju i pretrpela je tešku reorganizaciju.

Tagovi:

Telekom Jetel Kabloska televizija Mediji SBB
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Grb Narodne banke Srbije (NBS)

Demanti Narodne banke Srbije

25.februar 2026. R. V.

Kome trebaju neistinite interpretacije Izveštaja o inflaciji NBS

Povodom neistinite interpretacije najnovije projekcije inflacije Narodne banke Srbije od strane portala „Vreme“ koristimo priliku da još jednom ponovimo detalje februarske projekcije inflacije

Inflacija

25.februar 2026. M. L. J.

Kako je NBS priznala da će porasti cene u radnjama

Iako guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković tvrdi da ne očekuje značajan skok cena u prodavnicama, zvanični podaci institucije koju vodi ipak pokazuju drugačije

Plate u Srbiji

24.februar 2026. Marija L. Janković

„Najveće plate u istoriji“: Kako je Vučić „ukrao“ vest od Zavoda za statistiku

Aleksandar Vučić ekskluzivno je objavio da je prosečan Srbin zaradio više od 1.000 evra u decembru. Ovu vest „pozajmio je“ dan pre puštanja zvanične državne računice Republičkog zavoda za statistiku. Iako naizgled pozamašna, ova cifra na žalost nema veze sa stvarnošću većine ljudi u zemlji

Ekologija

24.februar 2026. M. L. J.

Bojleri i gume će teći srpskim rekama: Država ukinula podsticaje za reciklažni otpad

Država je od 1. januara 2026. obustavila podsticaje za otpad. Neke reciklažne kompanije su, saznaje „Vreme“, prestale da preuzimaju stare gume, frižidere i akumulatore. Mnogi su preplašeni za dalji opstanak, iako se bave poslom od javnog interesa. Šta će biti sa ovim otpadom?

Javni servis

24.februar 2026. I.M.

Manja Grčić više nije direktorka svoje tri firme nakon imenovanja za direktorku RTS-a

Nakon imenovanja za generalnu direktorku RTS-a, Manja Grčić je prestala da obavlja funkcije direktorke u firmama Minacord Media, Tačno i Majo Public

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure