
Naftna industrija Srbije
Da li su i zašto Mađari dobili NIS za „male pare“?
Ruski udeo u NIS-u, tvrdi Aleksandar Vučić, otićiće MOL-u za manje od milijardu evra. A Srbija je, kaže predsednik države, bila spremna da plati duplo više

Niz fabrika koje napuštaju Srbiju se nastavlja. Ovog puta je na redu fabrika kablova „Drekslmajer“ koja u Zrenjaninu upošljava gotovo 2.000 radnika
Nakon 17 godina poslovanja u Srbiji, nemačka kompanija „Drekslmajer Grup“ (Draexlmaier Group), globalni proizvođač kablovskih setova za automobilsku industriju, ugasiće svoj proizvodni pogon u Zrenjaninu.
Fabrika će biti zatvorena 2026. godine, a pogon će nastaviti da radi do kraja ove godine kada će gotovo 2.000 radnika ostati bez posla, kažu za portal Danas u Industrijskom sindikatu Srbije.
Kao razlog za zatvaranje pogona navodi se sve dublja kriza u nemačkoj auto-industriji koja traje već izvesno vreme.
Kako navodi predsednik „Industrijskog sindikata DAD DM“ Dragan Matić, izvesno je da će „Drekslmajer“ gasiti svoje pogone širom sveta.
„Ono što su nam predstavnici poslodavaca izneli jeste da je auto-industrija za koju oni rade, odnosno da su završne kompanije u industriji, najavile da će određeni proizvodi za koje oni rade setove kablova da se gase“, kaže Matić.
Matić navodi da su se zaposleni nadali da će doći do smanjenja radne snage, a ne do gašenja čitavog pogona.
„Sindikati će već za mesec dana krenuti u razgovore sa poslodavcem na koji će se način gašenje sprovoditi, kao i koji će se uslovi dati zaposlenima. Predstavnici poslodavca su već najavili fer i korektne uslove što podrazumeva ne samo poštovanje zakonskih minimuma već su u planu izdašnije nadoknade. U međuvremenu će kolege iz fabrike zajedno sa rukovodstvom kontaktirati Nacionalnu službu za zapošljavanje u Zrenjaninu kako bi se pripremili za situaciju da će značajan broj ljudi završiti na birou“, ističe Matić.
Prema njegovim rečima, ovo je dosta teška i stresna situacija za zaposlene, naročito za značajan broj bračnih parova koji radi u „Drekslmajeru“.
O „Drekslmajeru“
Nemačka kompanija „Drekslmajer” od 2007. godine posluje u Zrenjaninu. Do 2018. godine izgrađene su četiri proizvodne hale koje se nalaze u industrijskoj zoni Bagljaš.
Ova nemačka kompanija je dobijala i subvencije između 2007. i 2012. godine i od Pokrajine i od Republike. U jednom periodu je od države dobila paket finansijske podrške u iznosu od oko četiri miliona evra za zapošljavanje 800 radnika, odnosno pet hiljada evra po jednom novom radnom mestu.
U periodu pre pandemije, prema podacima Agencije za privredne registre (APR) u 2018. godini
prosečan broj zaposlenih je bio 6.251, što je činilo 17,8% od ukupnog broja radnika u Zrenjaninu. Nakon toga, prosečan broj zaposlenih je i više nego prepolovljen, da bi danas dostigao broj od oko dve hiljade radnika.
Niz zatvorenih fabrika
„Drekslmajer“ je samo jedna u nizu fabrika koje su u proteklim nedeljama navele da se suočavaju sa problemima u poslovanju. Najpogođeniji je jug Srbije, gde će svoj pogon zatvoriti fabrika „Beneton“, o čemu je ranije pisalo „Vreme“.
Osim „Benetona“, u teškoj situaciji su i fabrike „Džonson elektrik“, „Aptiv“ i „Jura“, u kojima se nude sporazumni raskidi ugovora.
Izvori: Danas/Vreme

Ruski udeo u NIS-u, tvrdi Aleksandar Vučić, otićiće MOL-u za manje od milijardu evra. A Srbija je, kaže predsednik države, bila spremna da plati duplo više

Proizvođači mleka iz okoline Čačka najavili su blokadu kao upozorenje Ministarstvu poljoprivrede, nezadovoljni višenedeljnim prekidima otkupa i ponudama mlekara da mleko plaćaju svega 25 do 35 dinara po litru

Kupac Naftne industrije Srbije (NIS) biće zajedničko preduzeće MOL-a i ADNOC-a u čijoj bi strukturi mađarska kompanija bila većinski i kontrolni vlasnik, dok bi partner iz UAE bio manjinski akcionar
Do 20. marta bi trebalo da bude potpisan konačni ugovor Gaspromnjefta i MOL-a oko Naftne industrije Srbije, najavio je ministar finansija Siniša Mali

OFAC je u pismu srpskom Ministarstvu finansija naveo uslove pod kojima važi operativna licenca za Naftnu industriju Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve