img
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Crno turističko tržište

Jeftini aranžmani na društvenim mrežama: Pazi kome daješ novac

24. maj 2024, 18:29 Maja Popović
Foto: Pexels/Lara Jameson
Sigurnije je samostalno organizovati putovanje, nego ga platiti ilegalnim prodavcima sa društvenih mreža.
Copied

Udruženja za zaštitu potrošača, ali i ona koja štite turističke agencije, jednoglasno upozoravaju da ne treba koristiti usluge nepoznatih fizičkih lica koja nude povoljna putovanja putem interneta, ma koliko ona jeftina bila. Osim što je takva prodaja nezakonita, veliki je rizik za potrošača da svoj novac uloži bez ikakve garancije da će dobiti ono što je plaćeno

Poslednjih nekoliko godina na društvenim mrežama pojavljuju se fizička lica koja nude usluge smeštaja, rezervacija avionskih karata, pa čak i paket aranžmana. Profili koji nude ovakve usluge neretko u svom nazivu sadrže “jeftino” i to je ono što privuče većinu kupaca.

„Lica koja nemaju registrovane firme, a prodaju turističke aranžmane, krše Zakon o turizmu kojim je definisano koji su uslovi za obavljanje ove delatnosti. Potrošači, država i turističke agencije, svi su ugroženi nelegalnom prodajom” kaže za „Vreme “ Marko Dragić iz Udruženja za zaštitu potrošača Vojvodine.

„Ne kažem da ta usluga neće biti realizovana, ali nemamo garanciju da će ona biti izvršena. Ukoliko agencija ne ispoštuje ugovoreno, štiti nas zakon, možemo vratiti novac ili dobiti zamenski vaučer”, objašnjava Dragić.

Povoljne cene aranžmana koje fizička lica prodaju putem društevnih mreža i uplate nepoznatim osobama odmah bi trebalo da pobude sumnju, a turističke agencije ne mogu biti konkurentne sa cenama koje nude fizička lica, objašnjava za „Vreme” predsednik Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (NATAS) Dragan Subotić.

„Turističke agencije su opterećene raznim nametima i naravno da ne mogu da budu konkurentne sa ponudom fizičkog lica, jer agencija plaća porez, polisu osiguranja, prostor, komunalne račune, radnike“ objašnjava Subotić i dodaje da crno tržište u Srbiji konstantno raste, posebno od kovida.

Poverenje u nepoznate osobe

„Naši ljudi više veruju društvenim mrežama nego plaćanju putem interneta“ objašnjava Dragan Subotić i dodaje da nismo dovoljno digitalno pismeni.

„Umesto da sami uplate avio kartu i uzmu smeštaj na bukingu, oni radije prepuštaju da to neko uradi umesto njih i ukazuju poverenje nepoznatim ljudima na društvenim mrežama“, rekao je Subotić.

Nacionalna asocijacija turističkih agencija Srbije (NATAS) je više puta turističkoj inspekciji ukazala na profile koji ilegalno prodaju turističke aranžmane, a inspekcija te prijave prosleđuje Ministarstvu unutrašnjih poslova, tačnije odeljenju za tehnološki kriminal, jer se radi o fizičkim licima.

Prema rečima predsednika NATAS-a, uglavnom su falsifikovanim ličnim kartama otvarani računi u bankama, na koje klijenti uplaćuju svoja putovanja.

„Stignete na svoju destinaciju i uputite se ka hotelu, kad ono vaš smeštaj uopšte nije plaćen! Reći ćete pa dobro, tužiću osobu kada se vratim. No, po povratku brzo uviđate da je gotovo nemoguće pronaći osobu kojoj ste platili usluge, jer je račun u banci te osobe registrovan sa lažnom ličnom kartom”, objašnjava Subotić.

Izbegavati usluge fizičkih lica

Veoma često se građani u Udruženju za zaštitu potrošača raspituju o profilima na društvenim mrežama koja pružaju usluge organizovanja putovanja. Kako Dragić objašnjava, turističke agencije, ukoliko putnik ima žalbu, nude rešenja na licu mesta, a žalbe se najčešće odnose na manjkavost samog hotela. On dodaje da agencije uglavnom daju srazmernu odštetu.

Najbitnija stavka je ugovor o putovanju, napominje Dragić, jer jedino na osnovu toga putnik može imati bilo kakva potraživanja. Ugovor se može potpisati i sa fizičkim licem, ali nema pravnu težinu kao onaj potpisan sa pravnim licem.

„Treba izbegavati bilo kakve usluge fizičkih lica. Isključivo od pravnih lica treba kupovati,i to od proverenih, sa dobrim recenzijama. Uvek treba putovati sa agencijama koje imaju uplaćene premije osiguranja”, upozorava Dragić.

Ugovor o osiguranju je garancija putovanja i jedan je od uslova za dobijanje A licence za organizovanje putovanja sa više od jednog noćenja u zemlji i inostranstvu. Upravo iz tih osiguranja putnici se isplaćuju ukoliko nastane šteta, odnosno agencija ne ispuni ugovoreno.

Lako se može proveriti

„Ukoliko putnik nije siguran da li iza profila stoji fizičko ili pravno lice, lako to može proveriti. Kada dobiju instrukcije za plaćanje, ukoliko je samo ime i prezime, jasno je da je reč o fizičkom licu. Ukoliko su instrukcije na ime firme, onda se može proveriti na sajtu Agencije za privredne registre, gde postoji poseban registar za turizam. Jednostavno se tu ukuca ime firme, na osnovu čega se može videti da li ona uopšte postoji, ali i za koju delatnost je regostrovana, što je takođe vrlo važno“, objasnio je Subotić.

U Evropskoj uniji to je nepojmljivo

Ovakvih slučajeva nema samo u Srbiji, već i u okolnim zemljama, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji, Bugarskoj, Severnoj Makedoniji.

„U zemljama Evropske unije je to nepojmljivo, ljudi se time ne bave, jer je to krivično delo, utaja poreza“, kaže Subotić i dodaje da i u Srbiji postoje zakoni koji to zabranjuju, ali se jednostavno država ne bavi dovoljno time, finansijska inspekcija bi mogla da deluje, ali i oni sve prebacuju na MUP.

Tagovi:

Društvene mreže turistička ponuda Crno tržište Nacionalna asocijacija turističkih agencija Srbije Udruženje za zaštitu potrošača Vojvodine
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Kada dođe vreme za naplatu računa, građani mogu da ostvare određene popuste i na taj način olakšaju sebi troškove

Energetika

22.septembar 2026. M. L. J.

EPS pazari gotove projekte za OIE: Bez javnosti i bez javne nabavke

EPS želi da kupi projekate iz oblasti obnovljivih izvora energije. Ovo polje je do sada bila meka za biznismene bliske vlastima, pa način na koji to EPS radi zabrinjava, jer će mnogo šta biti tajnovito. Sve to plaćaju građani Srbije kroz račun za struju

Jednokratna pomoć

22.septembar 2026. I.M.

Počinje isplata 6.000 dinara: Ko danas dobija novac, a ko mora da sačeka do sutra

Isplata jednokratne pomoći od 6.000 dinara biće sprovedena tokom četiri dana, a trebalo bi da bude završena u petak. Ko novac dobija danas, ko od 23. septembra i ko nije morao da se prijavi?

Remote

21.septembar 2026. I.M.

Kraj ere rada od kuće? Sve više IT oglasa traži povratak u kancelariju

Posle dve godine u kojima je čak 40 odsto IT oglasa nudilo rad na daljinu, taj model je u 2026. godini pao na 26 odsto. Istovremeno je udeo oglasa koji zahtevaju rad iz kancelarije porastao na 42 odsto

Čovek toči gorivo na benzinskoj pumpi

Gradski prevoz

20.septembar 2026. M. L. J.

I „Knez Petrol“ će prevoziti Beograđane: „Igralište za tajkune“

Firma za promet naftnih derivata „Knez Petrol“ ulazi u posao obavljanja prevozničke usluge u Beogradu, saopštio je Centar za lokalnu samoupravu

Novac

Naši, ne Vučićevi novci

20.septembar 2026. Marija L. Janković

Prijava za 6.000 dinara: Ko dobija novac na svoj račun, a ko u Poštanskoj štedionici

Neki građani će novac Akcionarskog fonda dobiti na sopstveni račun u privatnoj banci, a neki u Poštanskoj štedionici. Postoji i rok do kada se novac može podići

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure