img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Crno turističko tržište

Jeftini aranžmani na društvenim mrežama: Pazi kome daješ novac

24. мај 2024, 18:29 Maja Popović
Foto: Pexels/Lara Jameson
Sigurnije je samostalno organizovati putovanje, nego ga platiti ilegalnim prodavcima sa društvenih mreža.
Copied

Udruženja za zaštitu potrošača, ali i ona koja štite turističke agencije, jednoglasno upozoravaju da ne treba koristiti usluge nepoznatih fizičkih lica koja nude povoljna putovanja putem interneta, ma koliko ona jeftina bila. Osim što je takva prodaja nezakonita, veliki je rizik za potrošača da svoj novac uloži bez ikakve garancije da će dobiti ono što je plaćeno

Poslednjih nekoliko godina na društvenim mrežama pojavljuju se fizička lica koja nude usluge smeštaja, rezervacija avionskih karata, pa čak i paket aranžmana. Profili koji nude ovakve usluge neretko u svom nazivu sadrže “jeftino” i to je ono što privuče većinu kupaca.

„Lica koja nemaju registrovane firme, a prodaju turističke aranžmane, krše Zakon o turizmu kojim je definisano koji su uslovi za obavljanje ove delatnosti. Potrošači, država i turističke agencije, svi su ugroženi nelegalnom prodajom” kaže za „Vreme “ Marko Dragić iz Udruženja za zaštitu potrošača Vojvodine.

„Ne kažem da ta usluga neće biti realizovana, ali nemamo garanciju da će ona biti izvršena. Ukoliko agencija ne ispoštuje ugovoreno, štiti nas zakon, možemo vratiti novac ili dobiti zamenski vaučer”, objašnjava Dragić.

Povoljne cene aranžmana koje fizička lica prodaju putem društevnih mreža i uplate nepoznatim osobama odmah bi trebalo da pobude sumnju, a turističke agencije ne mogu biti konkurentne sa cenama koje nude fizička lica, objašnjava za „Vreme” predsednik Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (NATAS) Dragan Subotić.

„Turističke agencije su opterećene raznim nametima i naravno da ne mogu da budu konkurentne sa ponudom fizičkog lica, jer agencija plaća porez, polisu osiguranja, prostor, komunalne račune, radnike“ objašnjava Subotić i dodaje da crno tržište u Srbiji konstantno raste, posebno od kovida.

Poverenje u nepoznate osobe

„Naši ljudi više veruju društvenim mrežama nego plaćanju putem interneta“ objašnjava Dragan Subotić i dodaje da nismo dovoljno digitalno pismeni.

„Umesto da sami uplate avio kartu i uzmu smeštaj na bukingu, oni radije prepuštaju da to neko uradi umesto njih i ukazuju poverenje nepoznatim ljudima na društvenim mrežama“, rekao je Subotić.

Nacionalna asocijacija turističkih agencija Srbije (NATAS) je više puta turističkoj inspekciji ukazala na profile koji ilegalno prodaju turističke aranžmane, a inspekcija te prijave prosleđuje Ministarstvu unutrašnjih poslova, tačnije odeljenju za tehnološki kriminal, jer se radi o fizičkim licima.

Prema rečima predsednika NATAS-a, uglavnom su falsifikovanim ličnim kartama otvarani računi u bankama, na koje klijenti uplaćuju svoja putovanja.

„Stignete na svoju destinaciju i uputite se ka hotelu, kad ono vaš smeštaj uopšte nije plaćen! Reći ćete pa dobro, tužiću osobu kada se vratim. No, po povratku brzo uviđate da je gotovo nemoguće pronaći osobu kojoj ste platili usluge, jer je račun u banci te osobe registrovan sa lažnom ličnom kartom”, objašnjava Subotić.

Izbegavati usluge fizičkih lica

Veoma često se građani u Udruženju za zaštitu potrošača raspituju o profilima na društvenim mrežama koja pružaju usluge organizovanja putovanja. Kako Dragić objašnjava, turističke agencije, ukoliko putnik ima žalbu, nude rešenja na licu mesta, a žalbe se najčešće odnose na manjkavost samog hotela. On dodaje da agencije uglavnom daju srazmernu odštetu.

Najbitnija stavka je ugovor o putovanju, napominje Dragić, jer jedino na osnovu toga putnik može imati bilo kakva potraživanja. Ugovor se može potpisati i sa fizičkim licem, ali nema pravnu težinu kao onaj potpisan sa pravnim licem.

„Treba izbegavati bilo kakve usluge fizičkih lica. Isključivo od pravnih lica treba kupovati,i to od proverenih, sa dobrim recenzijama. Uvek treba putovati sa agencijama koje imaju uplaćene premije osiguranja”, upozorava Dragić.

Ugovor o osiguranju je garancija putovanja i jedan je od uslova za dobijanje A licence za organizovanje putovanja sa više od jednog noćenja u zemlji i inostranstvu. Upravo iz tih osiguranja putnici se isplaćuju ukoliko nastane šteta, odnosno agencija ne ispuni ugovoreno.

Lako se može proveriti

„Ukoliko putnik nije siguran da li iza profila stoji fizičko ili pravno lice, lako to može proveriti. Kada dobiju instrukcije za plaćanje, ukoliko je samo ime i prezime, jasno je da je reč o fizičkom licu. Ukoliko su instrukcije na ime firme, onda se može proveriti na sajtu Agencije za privredne registre, gde postoji poseban registar za turizam. Jednostavno se tu ukuca ime firme, na osnovu čega se može videti da li ona uopšte postoji, ali i za koju delatnost je regostrovana, što je takođe vrlo važno“, objasnio je Subotić.

U Evropskoj uniji to je nepojmljivo

Ovakvih slučajeva nema samo u Srbiji, već i u okolnim zemljama, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji, Bugarskoj, Severnoj Makedoniji.

„U zemljama Evropske unije je to nepojmljivo, ljudi se time ne bave, jer je to krivično delo, utaja poreza“, kaže Subotić i dodaje da i u Srbiji postoje zakoni koji to zabranjuju, ali se jednostavno država ne bavi dovoljno time, finansijska inspekcija bi mogla da deluje, ali i oni sve prebacuju na MUP.

Tagovi:

Crno tržište Društvene mreže Nacionalna asocijacija turističkih agencija Srbije turistička ponuda Udruženje za zaštitu potrošača Vojvodine
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Koliko ljudi zarađuje minimalac, prosečnu i medijalnu platu?

Zarade u Srbiji

15.јул 2025. Katarina Stevanović

Minimalac raste, ali siromaštvo ostaje: Šta nam statistika govori?

Više od pola miliona ljudi u Srbiji radi za minimalac, koji će od oktobra iznositi 500 evra. Da li je to dovoljno za dostojanstven život – i kako uopšte izgleda plata u Srbiji izvan statistike?

Davor Macura

15.јул 2025. R. V.

Ko je Davor Macura čijoj će Alta banci građani puniti račune plaćanjem struje?

Građani Srbije će račune za struju plaćati na račun u Alta banci biznismena Davora Macura. Ko je čovek čije poslovanje poslednjih godina doživljava meteorski uspon

Ugrožen izvoz

15.јул 2025. I.M.

Nemačka izdala upozorenje: Hepatitis A pronađen u zamrznutom voću iz Srbije

Evropski sistem za brzo obaveštavanje o hrani (RASFF) objavio je da je Nemačka pronašla virus hepatitisa A u zamrznutom mešanom bobičastom voću koje potiče iz Srbije. Upozorava se da konzumacija ovog proizvoda nosi ozbiljan rizik po zdravlje

Prosečna neto zarada u maju 2024. godine iznosila je 100.170 dinara.

Ekonomija

15.јул 2025. I.M.

Minimalac u Srbiji od oktobra veći za 9,4 odsto – prvi put preko 500 evra

Na današnjoj sednici Socijalno-ekonomskog saveta odlučeno je da minimalna zarada u Srbiji od 1. oktobra bude povećana za 9,4 odsto, čime će prvi put premašiti 500 evra mesečno

Novine u plaćanju računa za struju

14.јул 2025. I.M.

Nova ekonomija: Građani od ovog meseca račune za struju uplaćuju u Alta banci

Elektroprivreda Srbije obavestila je korisnike da se od juna menja račun za uplatu struje – umesto trezorskog, uplate idu na račun privatne Alta banke, u vlasništvu Davora Macure, biznismena bliskog SNS-u. EPS nije dao obrazloženje za ovu odluku, niti detalje ugovora

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure