img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Autoindustrija

Fijatov „grande panda“: Bestseler u najavi, za bogate

24. jul 2024, 13:30 B. B.
Foto: FoNet
Copied

Fijatov „grande panda“ će biti bestseler, ubeđen je izvršni direktor Stelantisa Karlos Tavareš i hvali „litijumski sporazum“ između Srbije i EU. Jer, baterija predstavlja 40 odsto troškova električnih automobila koji su skupi, a troškovi se znatno smanjuju ako je na istom ekonomskom prostoru zaokružen ceo lanac proizvodnje

Fijat „grande panda“, čija proizvodnja počinje na jesen u Kragujevcu, relativno je skup za prosečnog građanina Srbije, pa će se ti automobili uglavnom izvoziti, verovatno u Evropsku uniju, piše Nova ekonomija.

Prema najavama, prodaja ovog modela bi trebalo da bude subvencionisana u Srbiji i tada bi maloprodajna cena bila 18.000, umesto 25.000 evra.

Ekonomski analitičar Bogdan Petrović kaže za Novu ekonomiju da su dve stavke nejasne – da li možemo da damo prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju subvencije samo za domaću proizvodnju i zašto subvencionišemo nešto što može da bude dostupno samo najbogatijima?

„Raniji Fijatovi modeli koji su se prodavali u Srbiji su takođe bili subvencionisani, pa je zato i prodaja išla dobro. Za ove subvencije sada najavljene, prvo moramo da vidimo da lije prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju uopšte moguće da se subvencioniše samo ovaj model“, kaže Petrović.

Bolje će proći u EU

FIJAT GRANDE PANDA
Foto: Rade Prelić/Tanjug

Na pitanje da li očekuje da će zaista kupci u Srbiji biti zainteresovani, s obzirom na cenu i visinu prosečne plate, Petrović ukazuje na dva nedostatka.

„Električni automobili su pre svega igračka za bogate ljude kojima treba drugi automobil. Oni imaju problem sa dometom, a i nemate nikakvu infrastrukturu za punjenje tih automobila – znači da njih mogu sebi da priušte samo ljudi koji imaju svoju garažu „, kaže Petrović.

Prema njegovom mišljenju, ovaj model može eventualno da se nada boljoj prođi u Evropskoj uniji (EU), ali samo zbog novih carina koje će EU da uvede na kineska električna vozila, a „koji su daleko ispred u proizvodnji od evropskih“.

„Biće to bestseler“

Karlos Tavareš, izvršni direktor kompanije Stelantis u okviru koje posluje Fijat Srbija, istakao je da će „grande panda“ biti „bestseler“ i u Srbiji i u Evropi.

KARLOS TAVAREŠ I ALEKSANDAR VUČIĆ
Aleksandar Vučić i Karlos Tavareš u Kragujevcu / Foto: Rade Prelić/Tanjug

„Nadam se da će ovaj automobil biti najprodavaniji u Nemačkoj, Italiji, Francuskoj i Španiji. Mislim da smo sada bolji i konkurentniji od kineskih modela i to najviše cenom. ‘Grande panda’ će u startu biti jeftinija za 30 odsto od ostalih, što znači da će uz subvenciju države moći da se kupi za 15.000 do 16.000 evra“, rekao je Tavareš, a prenosi Mondo.

On je rekao da je glavni motiv Stelantisa da se novi proizvodi prilagode tehnologijama koje kupci žele, što omogućava kompaniji i da ispunjava važeće regulative.

„Za srpsko tržište radićemo između 35.000 i 50.000 vozila godišnje, a fabrika u Kragujevcu ima kapacitet od 150.000. Jasno je da proizvodnja ove fabrike neće biti u potpunosti samo za potrebe srpskog tržišta i da će najviše da se izvozi. To znači dve stvari: konkurentnost u troškovima i kvalitet. Atraktivnost proizvoda je vidljiva svima nama i mislim da ‘grande panda’ ima pravu tehnologiju“, rekao je Tavareš.

„Veoma dobar potez u vezi sa litijumom“

On je ocenio da je nedavno potpisani Memorandum o razumevanju o strateškom partnerstvu Srbije i Evropske unije u oblasti održivih sirovina, lanaca vrednosti baterija i električnih vozila „veoma dobar potez za Srbiju u vezi litijuma“.

„Najveća slabost električnih vozila je njihova pristupačnost. Da biste smanjili troškove, morate imati manje baterije, jer one predstavljaju više od 40 odsto ukupnih troškova proizvodnje automobila. Da biste to uradili, potrebne su vam efikasnije baterijske ćelije koje će doći u budućnosti i moći će da koriste drugačiju hemiju od litijum-jonskih. Tako da mislim da je to dobar potez i mi smo, naravno, deo te priče“, rekao je Tavareš.

Kompaktan i dobro organizovan auto

„Grande panda” je inspirisan modelom iz 1980-ih, i to je prvo vozilo na tržištu koje uključuje integrisani kabl za punjenje, koji se uparuje sa standardnim onboard punjačem do sedam kilovata.

Spiralni kabl ima posebno kućište ispod haube, što omogućava uštedu prostora u prtljažniku i praktičan je za upotrebu.

„Grande panda” se izdvaja od ostalih automobila u B-segmentu zahvaljujući kompaktnosti koju omogućava njegova mala veličina od 3,99 metra dužine, 1,57 metara visine i 1,76 metara širine, i dobro organizovana prostoru.

Prtljažnik ima zapreminu od 361 litar, a ukupni kapacitet skladišnih pregrada smeštenih ispred suvozača je 13 litara.

Tagovi:

Fabrika automobila Kragujevac električni automobili litijumske baterije Stelantis Fijat Grande Panda
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Kolutovi tvrdog, žotog sira na drvenoj tacni

Poljoprivrednici

19.mart 2026. B. B.

Kačkavaljski klan: Srbija nemoćna pred krijumčarima sira

Poremećaj tržišta izazvan je uvozom jeftinih sireva iz Evrope, a značajan deo problema leži i u ilegalnom tržištu sireva, tvrdi ministar poljoprivrede Dragan Glamočić

Zlatnici i zlatne poluge

Rudarstvo

18.mart 2026. M. L. J.

Zlatna groznica u Priboju: Australijska rudarska kompanija počinje sa bušenjem

U naselju Zabrnjica u blizini Priboja australijska rudarska kompanija Middle Island Resources Limited otkrila je „potencijalno značajnu zonu zlatne mineralizacije”

Javni prevoz

17.mart 2026. Marija L. Janković

Mesecima vozili na svoju štetu: Šta se krije iza velike tužbe protiv Grada Beograda za javni prevoz

Aleksandar Samuilović, advokat konzorcijuma privatnih prevoznika „Arriva Litas“, za „Vreme“ objašnjava kako je grad Beograd izgubio spor protiv njih vredan 900 miliona dinara. Razlog spora je što su, kaže on, privatni prevoznici mesecima prevozili Beograđane „na svoju štetu“ zbog direktnih odluka Grada

Reciklaža

17.mart 2026. M. L. J.

Stari bojleri i gume ipak neće preplaviti Srbiju: Država pod pritiskom vraća podsticaje za otpad

Država pod pritiskom najzde starih frižidera, guma i bojlera u prirodi vraća podsticaje firmama koje se bave reciklažnim otpadom u Srbiji

Veliki broj autobusa zaglavljenih u ulici

Grad Beograd

17.mart 2026. M. L. J.

Nikola Jovanović: „Dug komunalnih preduzeća Beograda 26 milijardi dinara“

Grad Beograd je izgubio još jedan veliki spor vredan 900 miliona dinara, tvrdi Nikola Jovanović iz Centra za lokalnu samoupravu, a ukupan dug dobavljačima mnogo je veći

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singulasa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure