Čak 25 proizvoda iz Srbije ove godine označeno je kao nebezbedno u Evropskoj uniji s različitim stepenom opasnosti po ljudsko zdravlje u slučaju konzumacije.
Poslednja u nizu Belgija je krajem oktobra nebezbednim označila trešnje iz Srbije, pošto je u njima pronađena veća količina insekticida ometoat od dozvoljene.
Upozorenje je objavljeno na sajtu evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obaveštavanje o hrani (RASFF), ali u rangu opasnosti po zdravlje, navodi se da nije opasno. I pored toga trešnje iz Srbije su došle na glas da su nepodobne za evropsko tržište.
Aflatoksin B1, Hepatitis A…
Hepatitis A u smrznutom voću, aflatoksin u sojinom brašnu, žica u njokama, listerija u dimljenom lososu, kadmijum u smrznutim jagodama – sve su ovo nepoželjne supstance pronađene u srpskim namirnicima izvezenim na evropsko tržište od početka 2025.
Pre Belgije, prethodna dva upozorenja je izdala Grčka početkom oktobra, a odnosila su se na sušene jagode i sušene kajsije izvezene u tu zemlju.
Najčešći razlog zbog kojih zemlje EU izdaju upozorenja za proizvode iz Srbije je prisustvo aflatoksina B1.
Stroža kontrola u Srbiji
Ovakvi slučajevi ubuduće bi mogli da budu ređi, pošto je Vlada Srbije usvojila novi predlog Zakona o službenim kontrolama, čiji je cilj uspostavljanje organizacije službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije životinja i robe na koje se zakon primenjuje.
Zakon će se, između ostalog primenjivati u oblasti hrane i bezbednosti hrane u svakoj fazi proizvodnje, prerade i distribucije.
Vlada Srbije usvojila je predlog ovog zakona na sednici održanoj 6. novembra, a zakon je sada u skupštinskoj proceduri.
Ko je odgovoran za ispravnost hrane
Kontrola kvaliteta utvrđena je Zakonom o bezbednosti hrane i njom se, prema tom zakonu, bave ministarstva poljoprivrede i zdravlja, odnosno njihove nadležne inspekcije, te referentne laboratorije.
I u zakonu se navodi da su proizvođači odgovorni, te da su dužni da obezbede da hrana za ljude i životinje ispunjava sve uslove propisane ovim zakonom i propisima donetim na osnovu njega.
Ipak, i pored svih ovih zakonskih odredbi, neretko se dešava da se u hrani pronađu nepoželjne supstance.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Igor Jajić ranije je za Newsmax Balkans pojasnio da su za kvalitet namirnica najodgovorniji proizvođači, odnosno oni koji hranu stavljaju u promet i koji su dužni da kontrolišu sopstvene proizvode u skladu sa zakonom.
Odgovornost je i na inspekcijama Uprave za veterinu i Uprave za proizvodnju bilja, koje su zadužene za kontrolu kvaliteta, a njihova nadležnost i učestalost kontrolisanja morala bi da bude veća, rekao je Jajić.
Novi zakon o bezbednosti hrane
Osim predloženog Zakona o službenoj kontroli, Srbija bi mogla uskoro da dobije novi Zakon o bezbednosti hrane, kojim će se prvi put uvesti sistem bržeg obaveštavanja i efikasnijeg reagovanja u slučaju pojave nebezbedne hrane na tržištu.
Glavni cilj ovog zakona je zaštita zdravlja potrošača i jačanje poverenja u sistem kontrole hrane u Srbiji.
Usvajanjem ovog zakona, Srbija će uskladiti propise sa standardima Evropske unije, što je važan korak ka ispunjenju Merila 1 za otvaranje Poglavlja 12 – Bezbednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, u okviru pregovora sa EU.
Međutim, ovaj zakon još se nije našao u skupštinskoj proceduri.