Vlasti Aleksandra Vučića godinama ništa nisu radile na energetskoj bezbednosti, pa su protraćile i ovih deset meseci, koliko su odlagane sankcije NIS-u, kaže za „Vreme“ Vasko Kelić iz Centra za ekonomska istraživanja. Sada su na stolu samo loše opcije
Šta će biti sa naftom – ne zna se. Manje su verovatne nestašice, poskupljenja su gotovo sigurna, ali je jedno sasvim izvesno – srpska ekonomija će doživeti pad.
To u intervjuu za „Vreme“ kaže Vasko Kelić, istraživač u Centru za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka.
„Sankcije će gotovo sigurno dovesti do pada domaće proizvodnje pomenutih naftnih derivata, što će se svakako negativno odraziti na industrijsku komponentu BDP“, kaže Kelić za novi broj „Vremena“ koji na kioske stiže u četvrtak (16. oktobar).
„Samo snabdevanje u najvećem broju slučajeva ne bi trebalo da bude drastično ugroženo do kraja godine i u toku zime. A posle toga nas očekuje ogromna neizvesnost, čiji ishod će zavisiti od toga šta će se u međuvremenu dešavati“, dodaje on.
Foto: Marija JankovićVasko Kelić
Dugo nečinjenje
Stvar je imala dugu predigru – godine energetske zavisnosti od Rusije, a potom i deset meseci odlaganja sankcija. U tom periodu, kritikuje Kelić, vlast nije uradila takoreći ništa.
Sada mora da se bira između dva zla – ili da građani plaćaju preskupu naftu, koja je i sada najskuplja u regionu. Ili da se pritisak cene popusti smanjenjem akciza što će prazniti državni budžet.
Kelić inače ne očekuje drastične nestašice. Kaže, najverovatnije će mađarski MOL biti među glavnim dobavljačima. Ali, bez domaće prerade sirove nafte, to „rešenje“ će skupo koštati.
Preuzimanje NIS-a jedina opcija
I na dugi i na kratki rok, smatra naš sagovornik, teško se mogu zaobići nacionalizacija NIS-a ili uvođenje prinudne uprave.
„Spominje se gasni sporazum kao argument za nastavak prilagođavanja ruskim zahtevima u pogledu NIS-a. Kao što vidimo, taj sporazum je uprkos blagonaklonom stavu vlasti prema Ruskoj Federaciji upitan, a najave iz Bugarske i EU upućuju da za koju godinu možda neće biti moguć nikakav upliv ruskog gasa“, kaže Kelić, koji je i odbornik Zeleno-levog fronta u opštini Stari grad.
„Za ovih deset meseci od kako su sankcije inicijalno najavljene, a posebno u proteklih nekoliko godina, naša vlast je propustila priliku da traži dodatni dugoročni gasni aranžman sa drugim potencijalnim partnerima, što u Evropi, što u svetu“, zaključuje on.
Ceo intervju čitajte u „Vremenu“ od četvrtka, 16. oktobra.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kupac Naftne industrije Srbije (NIS) biće zajedničko preduzeće MOL-a i ADNOC-a u čijoj bi strukturi mađarska kompanija bila većinski i kontrolni vlasnik, dok bi partner iz UAE bio manjinski akcionar
Mađarski MOL će, po svemu sudeći, od ruskog Gazpromnjefta kupiti većinski udeo u NIS-u. U Hrvatskoj zbog toga strahuju za svoj naftovod i rafineriju, jedan je od komentara u nemačkoj štampi. Drugi je da Mađarska i Srbija prave enegergestke aranžmane mimo EU, po sopstvenim pravilima
Andrej Vučić, Igor Brnabić, Predrag Mali, Ostoja Mijailović, Davor Macura, Ivan Bošnjak... uložili su novac u naprednjački investicioni fond Vista Rica Invest. Koliko je njegova vrednost porasla za godinu dana?
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!