img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Papreno skupo uvođenje struje

Bandera je pored, ali uvođenje trofazne struje košta hiljadu evra

03. jun 2025, 17:31 Novak Marković
Foto: Tanjug / Filip Krainčanić
Centar za praćenje potrošnje struje
Copied

Zoranu Đeriću stigao je račun od tačno 111.277 dinara za prelazak sa monofazne na trofaznu struju u vikendici od pedesetak kvadrata. I to iako je vikendica par metara od bandere

Ukoliko je vašem domaćinstvu, vikendici ili radionici potrebno više i jače energije, pa želite da sa monofazne pređete na trofaznu struju, za to biste morali da izdvojite najmanje 1.000 evra.

Elektrodistribucija Srbije, tačnije njen ogranak u Rumi, uzima tačno 76.655 dinara i još nešto više od 15.000 PDV-a za, kako u ugovoru tačno navode „uslugu priključenja na elektroenergetsku mrežu – posebni priključak“. Na ovom računu se nalazi i druga usluga pod nazivom „trošak DTS“ za koju je potrebno izdvojiti, zajedno sa PDV-om, nešto manje od 20.000 dinara.

„Prvo sam čekao tri meseca da se neko javi, posle toga je došao čovek na plac, video i posle nekoliko dana mi poslato rešenje na kome je bila cena od 111.000 dinara, meni to nije normalno, s obzirom na to da samo treba da se postavi brojilo i priključi”, kaže Zoran Đerić iz Beograda, vlasnik vikendice u Krčedinu o kojoj se radi.

Prelazak na trofaznu – potreba savremenog domaćinstva

Monofazna struja nekada je bila najzastupljeniji način distribucije električne energije u napajanjima. Ova struja uključuje jedan živi provodnik (faza) i jedan neutralni provodnik. Danas ova vrsta distribucije struje polako odlazi u zaborav – za one koji imaju para to da plate. Ovakva vrsta distribucije energije najviše je zastupljena u kućama, vikendicama i stambenim objektima, mestima na kojima nema posebne potrebe za većom energijom.

Sa druge strane trofazna struja koristi tri živa provodnika. Trofazna struja specifična je za industrijske i komercijalne objekte, na ovakvim mestima potrebna je veća energija i povećana efikasnost prenošenja snage. Međutim, u poslednje vreme, pogotovo pojavom novih i modernijih kućnih aparata, gotovo da svakaka kuća prelazi ili uzima trofazni način distribucije energije.

„Moja žena i ja smo u problemu zato što su grejna tela, koja ja planiram za zimu, dosta jaka, pa nisam siguran da monofazna struja može to da izdrži. U ugovoru piše da imam dve godine da razmislim o tome, kada sam video cenu odlučio sam da ove zime pokušam sa monofaznom, pa ako to bude dobro ostajem na njoj”, ističe Zoran Đerić.

Foto: N1
Papreni prelazak na trofaznu struju

Šta sve čini cenu od 1000 evra?

Zašto troškovi prelaska zapravo koštaju toliko? Cena od preko 100.000 dinara zapravo je standardna, ali i ume dosta da varira. Međutim, slučaj Đerića zaista je specifičan, postavljanje brojila i eventualnog razvodnog ormana, ovog čoveka, kome se strujna bandera nalazi uz kuću, koštalo bi gotovo pa 1000 evra.

Kao i kod osnovnih životnih namirnica, tako i kod infrastrukturnih, država ima upliv u formiranje cena. Zakon jasno reguliše da formiranje cena ovakvih stvari nije slobodno, već sve mora da bude, iole, dostupno građanima. Pitanje je kako je moguće da se, recimo, penzioneri sa penzijama, čiji je prosek tek nešto iznad 50.000 dinara, prebace na trofaznu struju ukoliko ona košta preko 1.000 evra.

Da bi se uopšte prešlo na trofaznu struju pre svega je potrebno podneti zvaničan zahtev za promenu priključka u lokalnoj elektrodistribuciji. EPS zatim daje ponudu ili šalje ugovor za izvođenje radova sa cenom tog poduhvata. Treba napomenuti da se pojedini građani žale kako odgovor nisu dobili i preko godinu dana, pa je tri meseca u slučaju Đerića zaista odličan period.

Cenu zapravo određuje dosta faktora, snaga priključka, dužina kabla, potreba za novim ormarom ili stubom i tako dalje. Sa razvodnog ormana monofazne struje nije moguće direktno povezati trofaznu, potrebne su određene prepravke.

Troškovi priključenja obračunati su u skladu sa Metodologijom za određivanje troškola priključenja na sistem za prenos i distribuciju električne energije, a prema važećem Cenovniku troškova priključenja na DSEE, oni iznose tačno 92.731 dinara bez PDV-a”, stoji u ugovoru koji je Đerić dobio.

Energetska tranzicija: pravo ili luksuz?

Prelazak na trofaznu struju zvuči kao ulazak u višu ligu koju, veliki deo građana Srbije, nije spreman da igra, ali koju svi bez sumnje zaslužuju. Cena, koja je u najboljem slučaju negde oko 1000 evra, ipak navodi na to da se ostane veran staroj struji, pa makar se mašina za veš i šporet dogovarali kada će ko da radi.

U vremenu u kome se, pogotovo u Srbiji, govori o energetskoj efikasnosti i modernizaciji infrastrukture, postavlja se jedno vrlo lako pitanje – da li je prelazak na trofaznu struju luksuz ili pravo, pogotovo kada je za tako nešto potreban posao od svega nekoliko minuta.

Tagovi:

Struja Bandera Elektrodistribucija Srbije Trofazna struja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Lidl

PR

19.avgust 2026. R.V.

Lidlova bušilica oborila svetski rekord pokrenuvši čuveni panoramski točak u Londonu

Lidlova akumulatorska bušilica PARKSIDE ponovo je privukla pažnju svetske javnosti nakon što je, posle Airbusa A380, uspela da pokrene i čuveni London Eye. Poduhvat je izveden u okviru akcije „THE ROTATION“, a organizatori navode da je njime postavljen novi Ginisov svetski rekord

Suša

Poljoprivreda

18.avgust 2026. B. B.

Agroekonomista: Suša preti izvozu poljoprivrednih proizvoda

Kukuruza će, uprkos smanjenju prinosa, biti dovoljno za domaće potrebe, pre svega zbog smanjenog broja grla stoke, ali su žege „obrale rod“ soje

Milica Đurđević Stamenkovski

Zarada

18.avgust 2026. B. B.

Minimalac 70.470 dinara: Ministarka Đurđević Stamenkovski tvrdi da vredi više nego češki

Odluku o povećanju minimalne cene rada će doneti Vlada Srbije, jer sindikati nisu prihvatili predlog Vlade, smatrajući da je iznos od 600 evra nedovoljan

Penzioneri

18.avgust 2026. M. L. J.

Nova pravila PIO fonda za penzionerske kartice

Država je uvela novo pravilo za penzionere koji čekaju izradu penzionerske kartice. Iako je kartica pompezno najavljivana, mnogi penzioneri je ne koriste

Rudarstvo

18.avgust 2026. M. L. J.

Kinezi šire rudnik u Boru: Kada će biti gotova procena uticaja na životnu sredinu

Kinezi planiraju da prošire najstariji rudnik u regionu, „Jamu“ u Boru. Čeka se procena uticaja na životnu sredinu

Komentar
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure