Kako je jedno odbijanje poziva Hitne pomoći u domu za stare potpuno promenilo život jedne njegove korisnice? Šta to govori o brizi o starima u Srbiji
„Mami je za Novu godinu bilo loše, teško je govorila, posumnjala sam da opet ima moždani udar, imala je već jedan, znam kako to izgleda. Ali medicinski tehničar iz doma u kome je, odbio je moj zahtev da pozove Hitnu pomoć, rekavši da ona samo reaguje na novu terapiju. Ujutru su mi javili da je mama u teškom stanju prevezena u bolnicu i da je doživela moždani udar.”
Ovako razgovor započinje Radmila Kolašinac, kćerka korisnice državnog doma za stare u Diljskoj ulici na Karaburmi u Beogradu, Ljilje Adamović.
Njena majka je, kaže, tokom boravka u domu prošla kroz „zanemarivanje, verbalno maltretiranje“, odnos koji joj je na kraju, trajno promenio život nagore.
„Moja mama je već gotovo četiri godine u domu za stare. Od samog starta zaposleni su se prema njoj odnosili sa nepoštovanjem, drski su, bezobrazni. Ima i divnih ljudi tamo, ali oni ne smeju da dišu zbog glavne sestre koja je strah i trepet“, govori Radmila za „Vreme”.
Foto: Privatna arhivaLjilja Adamović je u domu gotovo četiri godine
„Samo da su pozvali Hitnu pomoć“
Prema Radmlinim rečima, problemi su kulminirali krajem decembra, kada je njena majka zbog teške upale pluća završila na gerijatriji.
„CRP joj je bio skoro 300. Doktorka me je zvala da kaže da teško diše i da će možda morati u bolnicu. U domu je tada vladala epidemija virusa i posete su bile zabranjene.“
Nakon povratka iz bolnice, zdravstveno stanje njene majke naglo se pogoršalo.
„Bila je Nova godina. Čule smo se. Čudno je pričala, usporeno, odmah sam posumnjala na moždani udar, jer je već jedan imala. Zvali smo tehničara da je pregleda. Posle 15 minuta rekao je da je dobro i da ne brinemo, da je takva zbog promene terapije.“
Radmila tvrdi da je molila tehničara da pozove Hitnu pomoć, ali da je on to odbio.
„Rekao mi je: ‘Ne, šta vam pada na pamet, da me grde što zovem Hitnu zbog ovog stanja?’ Ponavljala sam da pozove Hitnu, ali je tvrdio da to nije moždani udar.“
Sledećeg jutra usledio je poziv i potvrda – Radmilina mama Ljilja zaista je imala moždani udar.
„Zvali su me da kažu da je mama imala težak moždani udar i da joj se bore za život. To je bilo 1. januara. Usledila je paklena četvoronedeljna borba. Sve je moglo da bude drugačije samo da su pozvali Hitnu pomoć. Moja mama je sada zauvek invalid. Samo da je pozvao Hitnu pomoć, bilo bi drugačije“, govori u suzama, vidno potresena Radmila Kolašinac za „Vreme“.
Prijava nadležnim institucijama
Radmila kaže da je slučaj prijavila svim nadležnim institucijama.
„Pisala sam ombudsmanu, Ministarstvu za socijalna pitanja, Ministarstvu zdravlja, predsedniku Republike. Digla sam ceo svet.“
Međutim, odgovori nekih institucija su izostali, dok druge tvrde da nije bilo propusta u radu.
„Vreme” je povodom ovog slučaja kontaktiralo upravu doma u kome je smeštena Radmilina majka, ali odgovori su, uprkos višednevnim obećanjima, izostali do objave ovog teksta.
Foto: Privatna arhivaRadmila govori o nebrizi prema njenoj mami u domu za stare
Novi problemi po povratku u dom
Nakon oporavka i povratka u dom, kako tvrdi Radmila, usledili su novi problemi.
„Plašila sam se odmazde, da će je maltretirati kad se vrati. Pitala sam da li može da bude prebačena u drugi dom, rečeno mi je da ne može.“
Prema njenim rečima, jedna negovateljica je njenu majku vređala i ponižavala.
„Negovateljica je ušla da je presvuče, rekla joj da se pogleda na šta liči i da se smučila svima. Nije joj donela vodu, isključila je svetlo, zatvorila vrata i telefon stavila u fioku. Maltretirala ju je, vikala na nju i ostavila je bez vode.“
Radmila kaže da je taj slučaj prijavila policiji koja je izašla na teren, te da je predmet sada u nadležnom tužilaštvu.
Iskustva iz doma
O uslovima i odnosu prema korisnicima govori i dugogodišnja zaposlena u domu za stare, koja tvrdi da je godinama svedočila zanemarivanju korisnika.
Ona, zbog straha od otkaza i postupanja uprave prema njoj, želi da ostane anonima, a njeno ime je poznato redakciji.
„Videla sam uglavnom loše stvari – zanemarivanje korisnika, nekada neće ni da ih presvuku. Ne mogu da kažem da zaposleni ništa ne rade, ali način na koji rade nije kako treba.“
Foto: Gerontološki centar BeogradStacionar u Diljskoj ulici
I ona potvrđuje odnos prema Ljilji, za koju tvrdi da je meta grubog ponašanja zaposlenih.
„Prema njoj su bili veoma grubi. Govorili su da mnogo jede, da joj je soba prljava, stalno je bilo problema oko nje. Ta soba jeste bila zapuštena, ali bez potrebe. Žena se ponašala normalno, nije radila ništa drugačije od drugih korisnika.“
Tvrdi da su zaposleni često vikali na korisnicu i pretili joj izbacivanjem iz doma.
„Sestre dođu, viču na nju, pogotovo glavna sestra. Ponašaju se arogantno, prete joj da će biti izbačena iz doma.“
Dodaje i da su korisnicu okrivljavali za pojavu buba u sobi, iako je, kako kaže, problem postojao u čitavoj ustanovi.
„Oni su tu sobu smatrali hororom – najprljavijom i najzapuštenijom. Ženu su bez razloga uzeli na zub.“
Govoreći o atmosferi među zaposlenima, kaže da i sama oseća strah.
„Za glavnu sestru mogu da kažem da ima jako grub stav. I ja imam neki strah od nje. Prema meni je nekoliko puta bila drska.“
Na kraju zaključuje: „Po mojoj proceni, zaposleni se ponašaju tako da ne da ne pomažu ljudima, već da im se stanje pogoršava. To što gledam uopšte nije prijatno“.
Skuplji dom, gora nega
Cena boravka u domovima za stare u Srbiji porasla je početkom ove godine, a kako su ranije govorili sagovornici „Vremena”, usluga je ostala ista. Rođaci koji vode računa o ljudima u domu moraju da pokrivaju troškove lekova, da kupuju pelene i ostale neophodne stvari.
Isto je iskustvo i Radmile Kolašinac. Zbog komplikacija u lečenju njene mame, kaže za „Vreme”, sada su neophodni i dodatni lekovi, a sve troškove uglavnom snosi porodica, koja je zbog toga upala u ozbiljne finansijske probleme.
Od 1. februara 2026. smeštaj u državnim domovima za stare u Srbiji poskupeo je u osnovi za 30 odsto, dok su pojedine kategorije smeštaja skuplje i do 50 procenata. Povećanje dolazi svega dva meseca nakon rasta penzija od 12,2 odsto, pa mnoge porodice kažu da troškovi starosti i dalje rastu brže od prihoda.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Završili ste tek osmi razred, a vaša kreativnost i hrabrost su nas potpuno razoružale. Gledamo vas kako ponosno nosite bedževe i simbole „Studenti pobeđuju“ i znamo da za budućnost ove borbe ne moramo da brinemo“, poručili su studenti maturantima
CRH u regionu Adrije i Zapadnog Balkana, u saradnji sa Udruženjem arhitekata Srbije, raspisuje regionalni studentski konkurs „Ekoton 26: Novi prostori suživota“
Na sednici Lekarske komore Srbije na kojoj se biraju novi direktor, predsednik Skupštine i ostali organi utvrđene su brojne nepravilnosti. Medijima nije dozvoljen pristup
Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!