
Priča iz života
Slovenci u Beogradu: Zašto ste to dozvolili
Najčešće pitanje koje su mi postavljali gosti iz Ljubljane u obilasku Beograda koga vole i tvrde da ima ono što niko nema, bilo je – zašto ste to dozvolili
"Pored boljeg raspoloženja kod učenika, primetili smo i bolju koncentraciju, a naravno i napredak u motoričkim radnjama", kaže za "Vreme" Ivana Lazić koja sprovodi pilot-projekat u kojem škole imaju dva časa fizičkog više nedeljno
„Voleo bih da imam više časova fizičkog“, kaže nam Nikola, osnovac iz Aleksandrovca, „jer volim da se igram sa drugarima, to mi je omiljeni čas.“
Ali, Nikola ima fizičko vaspitanje po uobičajenom rasporedu, triput sedmično. Obično igraju fudbal i rukomet, ponekad se bave gimnastikom i atletikom.
Njegova škola nije deo pilot-projekta „Svako dete ima pravo da odrasta zdravo“ koji se sprovodi u skoro sto osnovnih i srednjih škola u Srbiji. U njima učenici od početka školske godine imaju dva časa fizičkog vaspitanja više – u osnovnim ukupno pet sedmično, a u srednjim četiri.
Profesorka fizičkog Ivana Lazić, koja učestvuje u sprovođenju projekta, kaže da stvar ide „odlično“. Deca su pokrenuta, vraćen je značaj kretanja i fizičke vežbe.
„Pored boljeg raspoloženja kod učenika, primetili smo i bolju koncentraciju, a naravno i napredak u motoričkim radnjama“, kaže za „Vreme“. Ideja je jednostavna – preko fizičke aktivnosti do boljeg zdravlja.
Fizička aktivnost i pravilna ishrana idu zajedno
Nutricionistkinja Slađana Radović kaže za „Vreme“ da njene kolege i ona misle da je projekat dobar. Važno je, kaže, da deca pored fizičke aktivnosti imaju i pravilnu ishranu, ali škole retko sarađuju sa nutricionistima na tom planu.
„Dete koje je naučilo kao malo kako treba da se hrani, tako se hrani ceo život“, naglašava Radović.
Prema jednoj studiji Instituta za javno zdravlje „Batut“, u Srbiji je svako osmo dete gojazno, a taj udeo neprestano raste. Procenjuje se da četiri petine te dece ostaju gojazni i kad odrastu.
Radović viđa takve pacijente, mlade koji su gojazni od malih nogu. Kaže, treba edukovati i roditelje. „Jer onako kako se roditelji ponašaju, tako se i dete razvija, ono u porodici razvija svoje navike.“
Lazić navodi da se nastavnici fizičkog trude da deci ukažu na eventualne greške u navikama i da tokom časova razgovaraju o značaju raznovrsne i zdrave ishrane.
Kako reaguju deca
Ona kaže da su mlađi razredi veoma raspoloženi da se uključe u sve fizičke aktivnosti i zadatke, dok sa starijim razredima ipak moraju biti malo liberalniji.
„Posebno nas raduje to što primećujemo bolju komunikaciju među učenicima, saradnju na časovima, jačanje sportskog duha i osećaja za fer-plej“, navodi ova profesorka.
Napredak se prati od samog početka projekta. „Nakon kontrolnih testiranja u maju, imaćemo preciznije pokazatelje našeg višemesečnog rada“, zaključuje Ivana Lazić.
Deca poput Nikole sa početka priče svakako navijaju da ti rezultati budu kako treba. Onda će možda i oni imati više časova fizičkog.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Najčešće pitanje koje su mi postavljali gosti iz Ljubljane u obilasku Beograda koga vole i tvrde da ima ono što niko nema, bilo je – zašto ste to dozvolili
Posle postavljanja zahteva početkom februara, zaposleni u pravosuđu, pre svega članovi Sindikata sudske vlasti, od ponedeljka 5. maja stupili su u štrajk - do ispunjenja zahteva
Blokada Radio-televizije Srbije je završena, ali deo zaposlenih otvorenim pismom od rukovodstva traži odgovore na niz pitanja o neobjektivnom izveštavanju
„Program druge komemoracije 3. maja osmišljen je kroz dve celine – jednu posvećenu sećanju, drugu društvenoj odgovornosti“
Deo građana Srbije okupio se ispred Skupštine gde se već danima nalaze postavljeni šatori. Na pitanje reporterke „Vremena“ zašto su se danas okupili, nisu želeli da odgovore
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve