
Penzija
Penzioneri Niša traže povećanje penzija od 60 odsto
Nije tačno da penzije nikad nisu bile veće, kažu penzioneri Niša, i traže povećanje penzija od 60 odsto prosečne zarade. Kažu i da je njihov uticaj na političko odlučivanje marginalizovan
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srbija je u poslednjih deset godina izgubila više od 660.000 stanovnika. Istovremeno, prosečna starost građana raste, a broj novorođenih beba opada, što ukazuje na ozbiljne demografske izazove
Za poslednjih 10 godina Srbija je ostala bez više od 660.000 stanovnika, a godišnje gubi grad veličine Kikinde, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZSS).
Osim što je stanovnika sve manje, stanovništvo je i sve starije, pa se očekuje da će 2041. godine svaki četvrti stanovnik biti stariji od 65 godina, a znatno je smanjen i broj žena u reproduktivnom dobu.
Gordana Bjelobrk iz RZSS rekla je za Radio-televiziju Srbije (RTS) da će Srbija 2025. godine imaćti 5,2 miliona stanovnika.
„Bićemo prosečno stariji za dve do tri godine. Prosečna starost stanovništva biće 46,4 godine. Polovina stanovništva živeće u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu, Novom Pazaru“, navela je Bjelobrk, ukazujući da se povećava broj opština sa manje od 5.000 stanovnika i sa od 5.000 do 10.000 stanovnika.
Između dva poslednja popisa, 2011. i 2022. godine, broj stanovnika u Srbiji smanjen je za više od pola miliona. Sada već taj broj premašuje 660.000 stanovnika. Svake godine, Srbija u proseku izgubi grad veličine Kikinde – oko 85 odsto zbog negativnog prirodnog priraštaja – jer je godišnje više umrlih nego živorođenih, a razliku čine migracije. Godišnje u proseku 11.000 ljudi više ode iz Srbije nego što se vrati u zemlju.
„Između dva poslednja popisa Srbiju je napustilo oko 147.000 stanovnika. Prosečna starost ljudi koji odlaze u inostranstvo je između 30 i 35 godine. Najčešće odlaze u Evropu. Vraćaju se posle određenog perioda. Povratnici u proseku imaju 44 godine“, objašnjava Bjelobrk.
U prvoj polovini ove godine rođeno je skoro 1.500 beba manje nego u istom periodu prošle godine.
„Bilo bi dobro da je taj pad manji. Videćemo drugu polovinu godine. Najviše beba se, inače, rađa u julu, avgustu i septembru. Prosečna starost majke koja se odlučuje na rađanje je 29 godina“, rekla je za RTS Gordana Bjelobrk iz RZSS.
Jovana Ružičić iz Centra za mame kaže da država može da uradi puno toga da podstakne rađanje, najpre da da obezbedi sistem koji funkcioniše, da se svi zakoni poštuju i da svako može da ostvari svoja prava. Ona je rekla da problem nastaje u primeni većine zakona.
„Na primer u porodilištima, zakoni govore da bi žene trebalo dobro da se tretiraju, ali iskustva pokazuju da svaka 10. žena u Srbiji bira da nikada više ne postane mama zbog iskustva koje je imala u porodilištu“, rekla je Jovana Ružičić za RTS.
Centar za mame se zalaže da država stimluše povratak žene na posao.
„Država bi mogla da pomogne time što će otpisati deo poreza i doprinosa na njenu platu posle porodiljskog i time zaštiti tu ženu da ne dobije otkaz. Trebalo bi da imamo više vrtića i budu namenjeni i slobodni i za decu čiji roditelji ne rade, da bi mogli da se zaposle“, kaže Ružičić.
Izvor: Fonet / RTS
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.
Nije tačno da penzije nikad nisu bile veće, kažu penzioneri Niša, i traže povećanje penzija od 60 odsto prosečne zarade. Kažu i da je njihov uticaj na političko odlučivanje marginalizovan
Gradsko saobraćajno preduzeće (GSP) Beograd najavilo je da će tokom avgusta raspisati novi tender za nabavku autobusa na gas. Razlog za raspisivanje ove javne nabavke je činjenica da je prethodna poništena, i to jer su dve firme podnele žalbu. GSP će obema firmama morati da plati po 120.000 dinara
Još jedan simbol Beograda mogao bi uskoro da ode u istoriju – tramvajska linija broj 2. Plan gradske uprave da zatvori Parisku ulicu izazvao je revolt građana i organizacija koje za vikend izlaze na protest upozorenja
U gradu koji decenijama nema pijaću vodu, počela je tradicionalna manifestacija „Dani piva”. Pored mutne vode, mutna su i ovogodišnja festivalska dešavanja
Humanitarno udruženje „Čep za hendikep" već deceniju prikuplja plastične zatvarače širom Srbije kako bi pomoglo osobama sa invaliditetom. Međutim, ono se sada nalazi u veoma teškoj situaciji, koju su, između ostalog, izazvali i neodvojivi čepovi na plastičnim flašama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve