Počinje javna rasprava o Nacrtu zakona o roditeljima-negovateljima. Mišljenja su podeljena, stižu brojne kritike
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja najavilo je da javna rasprava o Nacrtu zakona o roditeljima-negovateljima počinje u petak (17. aprila) i traje do 7. maja.
Ministarstvo je pozvalo sve zainteresovane građane i udruženja da učestvuju u javnoj raspravi, te da primedbe, predloge i sugestije dostave najkasnije do 7. maja putem obrasca koji je dostupan na njihovom sajtu.
Najavljeno je da će u okviru javne rasprave biti održana i dva okrugla stola, 21. aprila u Beogradu i 28. aprila u Subotici.
Zašto je pomoć neophodna
Za ovaj zakon roditelji teško bolesne dece bore se godinama. Porodicama je potrebna pomoć, pre svega materijalna.
Foto: FoNet/Aleksandar BardaTrenutni Nacrt zakona predmet je brojnih kritika
Roditelji dece sa smetnjama u razvoju, zbog svakodnevne brige o detetu, često nisu u mogućnosti da se zaposle i rade. Troškovi života ostaju izuzetno visoki zbog lečenja i nege dece.
Ovaj zakon roditeljima bi omogućio novčanu zaradu u iznosu od 65.000 dinara, penziono i zdravstveno osiguranje i pružio im sigurnost.
Ali, trenutni nacrt predmet je i brojnih kritika.
Gde nastaje problem
Otac dvoje dece sa invaliditetom i predsednik Regionalne alijanse za cerebralnu paralizu Nikola Čulić, kaže da iako je jasno da su roditelji u teškoj situaciji i da treba hitno reagovati da im se pomogne, ne treba po svaku cenu prihvatiti pomenuti zakon.
„Mi, kao udruženje, ćemo uvek podržati struku. Ovde struka ukazuje na velike manjkavosti tog zakona u nekoliko konkretnih tačaka”, objašnjava on.
Prvi problem je moguća diskriminaciju ostalih osoba koje su negovatelji. Zakon prepoznaje samo roditelje kao negovatelje, a ne i ostale članove porodice. Tako pomoć ne može da dobije, na primer, sestra, koja vodi računa o bratu.
„Drugi veliki problem je što se roditelji stimulišu da sa decom ostanu u kućama, umesto da se nalazi rešenje kako da se naša deca integrišu u društvo. Cilj valjda treba da bude da se dece osamostale što je više moguće. Šta će biti kad nas kao roditelja ne bude?”, pita Čulić i dodaje da je potrebno razvijati usluge u zajednici, poput personalne asistencije.
„Vreme” je i ranije pisalo o važnosti personalne asistencije kao usluge socijalne zaštite dostupne svim osobama sa invaliditetom.
„Ima jedan dosta emotivan aspekt ovoga. Ako razgovarate sa odraslim ljudima koji imaju očuvane mentalne kapacitete, koji imaju recimo cerebralnu paralizu, oni vrlo otvoreno govore o tome da nisu želeli da se život njihovih roditelja svodi samo na brigu o njima”, priča Nikola.
Foto: FoNet/Marko DragoslavicZakon roditelj-negovatelj ima i dobre i loše strane
Međutim, možda najveći problem je što pomoć ni ne mogu da dobiju svi roditelji dece sa smetnjama u razvoju, već samo oni koji su nezaposleni.
„Pričamo o naknadi od 65.000 dinara, to je minimalac. Imate roditelja koji su obrazovani, radno sposobni, koji mogu da doprinesu društvu – ne da zarade minimalac, nego da zarade neku normalnu platu. Vi ste sad izvukli te roditelje iz njihovih struka i dali ste im da rade nešto za šta nisu stručni, da neguju bolesnu decu. Zašto? Zato što eksploatišete njihovu ljubav prema deci. Jer da – to je moje dete, uradiću sve za njega”, objašnjava Nikola.
Dodaje da država ima na raspolaganju i druge mehanizme kako da pomogne porodicama.
„Već imamo tuđu negu i pomoć, koja može da se poveća, ako je stvar u tome da se da minimalac roditeljima. Država već ima zakon, kroz koji to može da uradi”, zaključuje predsednik Regionalne alijanse za cerebralnu paralizu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako je nastao Studentski pokret i zašto je pobedio na izborima 2026? Psihološka analiza objašnjava uspon pokreta kroz informacioni socijalni uticaj posle pada nadstrešnice, izgradnju poverenja, signalizaciju širine podrške, pluralističko neznanje, nenasilje i kampanju Studentske liste. Razmatra i ulogu represije, identiteta i emocija.
Radnici fabrike stočne hrane u Pojatama kažu da su proglašeni viškom zaposlenih odmah pošto su najavili štrajk, dok plate mesecima nisu isplaćivane redovno ni u celosti. Iz fabrike tvrde da je uzrok blokada računa u Alta banci i loša situacija na tržištu.
Raskid ugovora sa kompanijom Džareda Kušnera ne znači da je slučaj Generalštab završen. Studentski pokret traži da nova Narodna skupština ukine leks specijalis kojim je omogućena realizacija projekta i da se kompleksu vrati status kulturnog dobra
Tri i po godine posle masakra u „Ribnikaru“ javnosti nije poznato na osnovu kog rešenja K. K. boravi u klinici, koliko dugo može da ostane i ko o tome odlučuje. „Vreme“ to istražuje u novom broju
Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine
U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.