Cilj Zakona o obnovi prirode je da se obnovi najmanje 20 odsto kopnenih i morskih područja do 2030. i narušenih ekosistema do 2050. godine - šume, močvare, reke
Stupio je na snagu evropski Zakon o obnovi prirode, čiji je cilj da se staništa vrate u njihovo prirodno stanje.
Cilj Zakona je da se obnovi najmanje 20 odsto kopnenih i morskih područja Evropske unije do 2030. i narušenih ekosistema do 2050. obnavljanjem šuma, ponovnim natapanjem močvara i vraćanjem reka u njihovo prirodno stanje slobodnog toka.
Zakon se smatra kontroverznim posebno zbog straha od teških ograničenja za poljoprivrednike, navodi Hina.
Foto: TanjugJutro na Zlataru
Evropska komisija je saopštila da će države članice same odlučiti koje će se konkretne mere sprovoditi na njihovoj teritoriji.
Prema podacima EU, oko 80 odsto staništa je u lošem stanju, za 10 odsto vrsta pčela i leptira preti izumiranje, 70 odsto tla je u lošem stanju.
Zakon je bio predmet duge i burne rasprave, a na kraju je većina glasala za ublaženu verziju zakonskog teksta, podseća Hina.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pad Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi je rezultat pritisaka na Univerzitet i uslova u kojima se odvija naučni rad, kaže dekan beogradskog Poljoprivrednog fakulteta Vladan Bogdanović
Gotovo svaka Expo izložba organizovana u iole demokratskom društvu imala je i svoju „No Expo“ stranu. Od Osake 1970, preko Vankuvera 1986, Hanovera 2000. i Milana 2015, do Osake 2025 – pitanja ostaju slična, menjaju se samo kulise. A Beogradu je, izgleda, zapala kulisa u obliku krastavca
Uprkos milijardama dinara javnog novca uloženog u zbrinjavanje napuštenih životinja, mnogi psi ne dočekaju udomljavanje zbog loših uslova u prihvatilištima. Zbog korupcije i nedostatka jasne strategije ovaj problem nikako da se reši
Napadi na imovinu tužilaca su i napadi na same tužioce i njihove porodice, što ukazuje na eskalaciju ugrožavanja bezbednosti javnih tužilaca i pokušaja uticaja na njihov rad i postupanje u predmetima
„Novinari naših medija sumnjaju da se stvari ovde neće zaustaviti, te da će se nastaviti sa smenama urednika, a u nameri da se preostali nezavisni i profesionalni mediji upodobe u skladu sa željama aktuelnog režima“, poručili su sindikati
Ako se studentski pokret bude više bavio „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna
Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“
Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.