img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekologija

Srbija među zemljama u kojima se kućni otpad najmanje razvrstava

18. septembar 2024, 11:19 B. B.
U Vinču stiže skoro duplo više otpada od raspoloživog kapaciteta Foto: Tanjug/Filip Krainčanić
U Vinču stiže skoro duplo više otpada od raspoloživog kapaciteta
Copied

Čak 68 odsto domaćinstava u Srbiji ne razvrstava otpad pre nego što ga odloži. Na globalnom nivou, plastika i otpad od hrane su materijali koji ljudi najviše bacaju

Od deset zemalja i teritorija sveta u kojima se kućni otpad skuplja, ali ne razvrstava, čak sedam je u istočnoj Evropi, a među njima je i Srbija u kojoj se u 68 odsto domaćinstava ne razvrstava otpad, navodi se u najnovijem istraživanju Lloyd’s Register Fondacije u kojem su korišćeni podaci Galup Globalne ankete o riziku.

Na prvom mestu je Kosovo gde se u 81 odsto domaćinstava ne razvrstava otpad, a slede Crna Gora (76 odsto), Bugarska (74 odsto) i Bosna i Hercegovina (70 odsto). Posle Srbije na listi prvih 10 su i Kuvajt (66 odsto), Palestina (65 odsto), Severna Makedonija (60 odsto), Gruzija (59 odsto) i Čile (57 odsto).

Najčešće se bacaju plastika i ostaci hrane

Na globalnom nivou, plastika i otpad od hrane su materijali koji ljudi najviše bacaju, a četvoro od pet ljudi to navodi kao najčešći materijal u svom kućnom otpadu, piše Glas Amerike.

Jedna od sedam osoba u svetu (14 odsto) živi u domaćinstvima koja spaljuju svoj otpad, pa to čini spaljivanje na otvorenom treći najčešći oblik odlaganja kućnog otpada, iza onog koji skupljaju komunalna preduzeća ili kada neko iz domaćinstva direktno odvozi đubre na deponiju.

Spaljivanje kućnog otpada ispušta ugljendioksid, kao i zagađivače koji su poznati kao večni, jer ulaze u lanac ishrane, i izazivaju razne bolesti.

Opasnosti spaljivanja otpada

Paljenje otpada je rizik za bezbednost ljudi i na druge načine, uključujući slučajne požare i zagađenje zemljišta i vode, što dovodi do štete u poljoprivredi i ekoloških gubitaka. Mnoge zemlje izričito zabranjuju ovu praksu.

Spaljivanje đubreta rasprostranjeno je širom Afrike i delova Azije.

Nensi Hej, direktorka istraživanja u nezavisnoj globalnoj dobrotvornoj organizaciji za bezbednost Fondaciji Lloyd’s Register izjavila je da je bezbedno, a održivo odlaganje otpada oblik ključne infrastrukture, bilo da se radi o kućnom otpadu ili velikim građevinskim projekatima.

„Važno je koju vrstu otpada stvaramo i kako ga se rešavamo, to utiče na kvalitet vazduha i zdravlje, bezbednost ljudi koji rade sa otpadom i životnu sredinu, posebno ako završi u našim okeanima“, kaže Hej.

Ona dodaje da je cilj izveštaja da se popuni praznina u podacima o odlaganju kućnog otpada.

„Sada se nadamo da će kreatori politike i društvo biti u mogućnosti da koriste naše podatke, da započnu projektovanje dugoročnih, sistemskih promena“, kaže Hej.

Anketa je zasnovana na skoro 147.000 intervjua koje je sprovela globalna analitička firma Galup u 142 zemlje i teritorije tokom 2023. godine i pokriva mesta gde postoji malo ili uopšte nema zvaničnih podataka o bezbednosti i rizicima.

‌

Izvor: Glas Amerike

Tagovi:

Razvrstavanje otpada Reciklaža Otpad
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Danka Nešović i Aleksandar Vučić

Peta beogradska gimnazija

24.februar 2026. M. L. J.

„Orden represije“: Rezultati rada Danke Nešović – 12 oteranih profesora

Danka Nešović završila je mandat u Petoj beogradskoj gimnaziji sa skorom od 12 suspenzija nastavnika za godinu dana. Takva odluka šalje poruku da se u školi kažnjava integritet, a nagrađuje slepa poslušnost, kažu profesori ove gimnazije

Radikalizacija protesta

24.februar 2026. I.M.

Poljoprivrednici potpuno blokirali pojedine saobraćajnice u Srbiji

Poljoprivrednici širom Srbije radikalizovali su protest i započeli blokade magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva

Hronika

23.februar 2026. I.M.

Još jedno obrušavanje plafona: Zatvorena škola u Donjem Crnatovu kod Niša

Posle pada maltera sa plafona u školi u Donjem Crnatovu, učenici prate nastavu onlajn, a roditelji traže više informacija

Baletska škola Lujo Davičo u Beogradu

Obrazovanje

23.februar 2026. Katarina Stevanović

Blokiranje rada Baletske škole „Lujo Davičo”: Bez direktora i dela plata

Baletska škola „Lujo Davičo” u Beogradu, skoro dva meseca funkcioniše bez direktora ili vršioca dužnosti, iako je konkurs za izbor rukovodioca sproveden. Zbog neodgovornosti Ministarstva prosvete zaposlenima kasni deo plate

Protesti

23.februar 2026. Marija L. Janković

Paori zaustavljaju Srbiju, advokati kratkoročno paralisali pravosuđe

Paori u utorak, 24. februara, najavljuju najveći protest u istoriji srpske poljoprivrede. Za to vreme, advokati su u trodnevnom štrajku. Pitanje je da li će ih druga strukovna udruženja slediti, a građani podržati

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure