img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekologija

Srbija među zemljama u kojima se kućni otpad najmanje razvrstava

18. septembar 2024, 11:19 B. B.
U Vinču stiže skoro duplo više otpada od raspoloživog kapaciteta Foto: Tanjug/Filip Krainčanić
U Vinču stiže skoro duplo više otpada od raspoloživog kapaciteta
Copied

Čak 68 odsto domaćinstava u Srbiji ne razvrstava otpad pre nego što ga odloži. Na globalnom nivou, plastika i otpad od hrane su materijali koji ljudi najviše bacaju

Od deset zemalja i teritorija sveta u kojima se kućni otpad skuplja, ali ne razvrstava, čak sedam je u istočnoj Evropi, a među njima je i Srbija u kojoj se u 68 odsto domaćinstava ne razvrstava otpad, navodi se u najnovijem istraživanju Lloyd’s Register Fondacije u kojem su korišćeni podaci Galup Globalne ankete o riziku.

Na prvom mestu je Kosovo gde se u 81 odsto domaćinstava ne razvrstava otpad, a slede Crna Gora (76 odsto), Bugarska (74 odsto) i Bosna i Hercegovina (70 odsto). Posle Srbije na listi prvih 10 su i Kuvajt (66 odsto), Palestina (65 odsto), Severna Makedonija (60 odsto), Gruzija (59 odsto) i Čile (57 odsto).

Najčešće se bacaju plastika i ostaci hrane

Na globalnom nivou, plastika i otpad od hrane su materijali koji ljudi najviše bacaju, a četvoro od pet ljudi to navodi kao najčešći materijal u svom kućnom otpadu, piše Glas Amerike.

Jedna od sedam osoba u svetu (14 odsto) živi u domaćinstvima koja spaljuju svoj otpad, pa to čini spaljivanje na otvorenom treći najčešći oblik odlaganja kućnog otpada, iza onog koji skupljaju komunalna preduzeća ili kada neko iz domaćinstva direktno odvozi đubre na deponiju.

Spaljivanje kućnog otpada ispušta ugljendioksid, kao i zagađivače koji su poznati kao večni, jer ulaze u lanac ishrane, i izazivaju razne bolesti.

Opasnosti spaljivanja otpada

Paljenje otpada je rizik za bezbednost ljudi i na druge načine, uključujući slučajne požare i zagađenje zemljišta i vode, što dovodi do štete u poljoprivredi i ekoloških gubitaka. Mnoge zemlje izričito zabranjuju ovu praksu.

Spaljivanje đubreta rasprostranjeno je širom Afrike i delova Azije.

Nensi Hej, direktorka istraživanja u nezavisnoj globalnoj dobrotvornoj organizaciji za bezbednost Fondaciji Lloyd’s Register izjavila je da je bezbedno, a održivo odlaganje otpada oblik ključne infrastrukture, bilo da se radi o kućnom otpadu ili velikim građevinskim projekatima.

„Važno je koju vrstu otpada stvaramo i kako ga se rešavamo, to utiče na kvalitet vazduha i zdravlje, bezbednost ljudi koji rade sa otpadom i životnu sredinu, posebno ako završi u našim okeanima“, kaže Hej.

Ona dodaje da je cilj izveštaja da se popuni praznina u podacima o odlaganju kućnog otpada.

„Sada se nadamo da će kreatori politike i društvo biti u mogućnosti da koriste naše podatke, da započnu projektovanje dugoročnih, sistemskih promena“, kaže Hej.

Anketa je zasnovana na skoro 147.000 intervjua koje je sprovela globalna analitička firma Galup u 142 zemlje i teritorije tokom 2023. godine i pokriva mesta gde postoji malo ili uopšte nema zvaničnih podataka o bezbednosti i rizicima.

‌

Izvor: Glas Amerike

Tagovi:

Reciklaža Otpad Razvrstavanje otpada
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Akvarijum na Ušću

20.februar 2026. B. B.

Arhitekta Mitrović: Akvarijum na Ušću nije delfinarijum već naučni institut

Arhitekta Branislav Mitrović tvrdi da akvarijum na Ušću nije tek neki tamo delfinarijum, već Prirodnjački muzej koji će zauzeti manje od dva procenta ukupne površine parka na Ušću

Protest u Surdulici

Napadi na novinare

20.februar 2026. K. S.

Surdulica: Dopisnica „Vremena” Dejana Cvetković pozvana na informativni razgovor

Dopisnica „Vremena” Dejana Cvetković pozvana je da da izjavu tužilaštvu zbog pretnji i uvreda koje je doživela dok je izveštavala sa protesta u Surdulici. Tu je bila izložena otvorenim napadima, seksističkim dobacivanjima i pretnjama

Protest poljoprivrednika

20.februar 2026. Bojan Bednar

Ko je razgovarao sa ministrom poljoprivrede: Nikad za njih ni čuli, ni videli

Prorežimski mediji objavili su da su na sastanku sa ministrom poljoprivrede Draganom Glamočićem bili predstavnici „više od 100 udruženja poljoprivrednika“. Sve bi bilo sjajno da su poljoprivrednici koji protestuju ikada čuli za te ljude i ta udruženja

Divlja deponija Smederevska Palanka, buvljak

Smederevska Palanka

20.februar 2026. Katarina Stevanović

Između polovne robe i smeća: Buvljak pod padinom divlje deponije

Dok se na buvljaku u Smederevskoj Palanci prodaju polovna garderoba i kućni aparati, iznad tezgi raste brdo otpada. Divlja deponija nad panoramom grada se uprkos obećanjima vlasti godinama širi. A bliže se lokalni izbori

Mitropolit Justin jedan je od šestorice arhijereja Srpske pravoslavne crkve koji su stali u odbranu studenata.

Srpska pravoslavna crkva

20.februar 2026. Bojan Bednar

Žička eparhija: Šta posle smene mitropolita Justina?

Veoma je izvesno da mitropolita Justina čeka penzija. Žička eparhija bi mogla da bude podeljena na dva dela, a razlozi za to su očigledno potpuno svetovni, a ne duhovni: kontrola novca i moći

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Protesti poljoprivrednika i cena mleka

Nije kvarno mleko, već režim

Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure