Ekologija
Srbija među zemljama u kojima se kućni otpad najmanje razvrstava
Čak 68 odsto domaćinstava u Srbiji ne razvrstava otpad pre nego što ga odloži. Na globalnom nivou, plastika i otpad od hrane su materijali koji ljudi najviše bacaju
Čak 68 odsto domaćinstava u Srbiji ne razvrstava otpad pre nego što ga odloži. Na globalnom nivou, plastika i otpad od hrane su materijali koji ljudi najviše bacaju
Direktiva Evropske unije po pitanju odlaganja rudarskog otpad je manjakava, utvrdila je pravna analiza koju je objavila nevladina organizacija Transport & Environment. Istovremeno, Zajednički istraživački centar Evropske komisije je saopštio da u Srbiji trenutno ima 709 kontaminiranih lokacija koje niko ne nadzire
Kod Bloka 71 nalazi se vodoizvorište koje je od suštinskog značaja za vodu u glavnom gradu. Građani već duže vreme upozoravaju na potpunu devastaciju jer se na ovom mestu odlažu tone šuta i zemljišta sa različitih gradlišta
U Srbiji je samo 16 odsto stanovništva priključeno na sistem za preradu voda, što je značajan zaostatak za EU i državama članicama, kao što je na primer Hrvatska u kojoj je taj procenat 96,5 odsto. Veći procenat stanovništa priključenih na sisteme za preradu imaju Bosna i Hercegovina (36 odsto) i Albanija (26 odsto)
Veliki požar u maju ostavio je Čačak bez deponije pa će taj grad, prema najavama vlasti, privremeno odlagati svoje smeće u Kragujevcu. Kragujevčani žele da pomognu, ali podsećaju da već imaju ekološku bombu nadomak centra grada
Pre nekoliko dana je zvanično počela proizvodnja energije iz otpada u termoelektrani-toplani Vinča. Međutim, kapaciteti spalionice nisu dovoljno veliki da isprate količinu otpada koja godišnje stiže u Vinču, te se prostor nove deponije neplaniranom brzinom puni. Profesor Aleksandar Jovović sa Mašinskog fakulteta u Beogradu objašnjava za „Vreme“ da je sistem spaljivanja otpada u Evropi dugo godina razvijan, ali da je važna razlika u odnosu na Srbiju proces primarne separacije koji sistem čini znatno efikasnijim
Ugovorom o javno-privatnom partnerstvu predviđeno je dopremanje 510.000 tona komunalnog otpada godišnje u Termoelektranu-toplanu u Vinči. Međutim, poslednje dve godine stiže za oko 100.000 tona komunalnog otpada više
Čačak će komunalni otpad odlagati na deponiji kod Kraljeva dok regionalna deponija "Duboko" kod Užica, na kojoj je godinama odlagan otpad, ne bude ponovo otvorena posle saniranja posledica požara koji traje i dalje
Šumaričko jezero postalo je rizik za kupanje zbog fekalija koje se slivaju direktno u vodu. Nedavno je problem sa fekalijama imao i Kopaonik, a kanalizacija se godinama izliva u reke u okolini Valjeva i na Divčibarama. Kako zagađena voda utiče na zdravlje i šta se u Srbiji dešava sa otpadnim vodama
Osnovni problem u Srbiji po pitanju odlaganja opasnog otpada je, kaže za „Vreme“ međunarodni ekspert za pitanje životne sredine i energetike Dušan Vasiljević, taj što je ceo taj sistem nedovršen i nedorečen zato što u Srbiji ne postoji nijedno postrojenje za tretiranje opasnog otpada te se uglavnom taj otpad izvozi. Ono što se ne izveze, a ne može se tretirati, skladišti se do daljeg
Meštani, ribolovci i aktivisti kažu da je rudnik Medna kod Mrkonjić Grada zagadio vode i ugrozio sav živi svet. Ruda navodno u velikoj meri ide za Srbiju, a inspekcije u Republici Srpskoj ćute. U slivu Sane teških metala ima stotine puta više od dozvoljene količine. Pre samo 30 godina meštani su pili tu vodu
Razlozi za nemar vlasti, čak i neprijateljstvo prema filozofiji, jasni su i najmanje zanimljivi. Filozofija stvara slobodne ljude, a svaka autoritarna struktura zazire od učenih i slobodnih ljudi. Legitimnim se, međutim, može učiniti pitanje o tome gde bi se toliki filozofi i humanistički naučnici zapošljavali, šta bi oni radili? To je, međutim, slabo pitanje