

Niš
Sprega režima i medija: Gradska toplana plaća „niškom Informeru“ milione
Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara




Srbija će koristiti veštačku inteligenciju za, na primer, predikciju bolesti, najavljuje pompezno iz Indije Marko Čadež. On se još hvali da država nabavlja superkomjutere u poslovne svrhe, koje u svetu mahom koriste naučnici za nuklearke i svemirske letelice
Oni koji nisu znali, treba da se unapred ponose jer je Srbija, navodno, jedna od retkih zemalja u Evropi koja na visokom nivou koristi veštačku inteligenciju, rekao je Marko Čadež. Tu, pri tom, nije mislio da postavljanje pitanja građana Srbije ChatGPT-u već na resurse kojima navodno raspolaže država. Među njima se nalaze dva, kako je nazvao, superkopjutera, koji treba da omoguće zemlji korišćenje veštačke inteligencije u poslovne svrhe.
„Imamo dva superkompjutera i, evo, treći koji kroz dogovor sa Francuskom uskoro dolazi, na kome može da funkcioniše nacionalni jezički model. On ne znači samo očuvanje našeg jezika, on znači praktično čuvanje kompletnog znanja. Vi ako želite da imate firmu i želite da uradite sa veštačkom inteligencijom neki alat koji vam pomože da unapredite svoje poslovanje, da optimizujete svoje poslovanje, da se lakše snalazite kroz domaće propise, vama je potrebno domaće znanje“, naveo je on.
Čadež daje i primer korišćenja:
„Ukoliko, recimo, država želi da ga koristi za, na primer, predikciju bolesti koje mogu da izbiju u određenim delovima zemlje u određenim periodima, potrošnju lekova i slično, vi morate da imate svoj jezički model.“
Za to vreme, osnovne digitalne veštine ima svega 33 odsto građana Srbije, što je znatno ispod proseka u Evropskoj uniji, a manje ima samo Rumunija, podaci su evropske agencija za statistiku Eurostat. Takođe, verovatno određeni broj ljudi u Srbiji mobilni telefon ima, ali onaj najprostiji, preko kojeg znaju samo da pozovu ili pošalju poruku.
Tako će država Srbija moći da radi posao – poput inženjera svemirskih letelica i nuklearnih pogona.
„Superkompjuter je računar čija brzina izvršavanja operacija sa realnim brojevima višestruko nadmašuje računar opšte namene – laptop, desktop i server“, objasnio je Miloš Cvetanović, profesor Elektrotehničkog fakulteta (ETF) u Beogradu, za BBC na srpskom.
Superkompjuteri se, dodaju, najpre primenjuju u naučnim istraživanjima i inženjerskim poslovima „koji zahtevaju izuzetno brze proračune“.
Koriste se kod vremenske prognoze, za istraživanje klime, nafte i gasa, pri molekulskom modeliranju i novim hemijskim jedinjenjima, kao i simulaciju, između ostalog, aerodinamike aviona i svemirskih letelica, te demonstraciju nuklearnog oružja.
Čadež je još rekao da analize pokazuju da će ovi sistemi podići i srpski BDP.
„Ukoliko ne možete da koristite sve prednosti veštačke inteligencije u privredi za kompanije, razlika u vašem BDP-u je na nivou 10 godina više od 11 odsto. Dakle, svake godine, samo time što imate nacionalni jezički model, vi imate dodatnih od 0,8 do 1,2 odsto bolji ili snažniji BDP. To je ogromna stvar. Ljudi možda danas to ne shvataju, ali imati nacionalni jezički model je stvar koja vam omogućava da budete u budućnosti konkurentni na globalnom privrednom planu. I to je ono što je budućnost svih zemalja, pogotovo manjih zemalja poput nas“, dodao je Čadež.
Iako je 2023. Ane Brnabić rekla da smo „jedina zemlja u svetu koja je dala da se koristi besplatno” superkompjuter, Raskrikavanje je utvrdilo da je netačno da je superkompjuter samo kod nas besplatan – iz Hrvatske i Slovenije su tada potvrdili da se njihovi računari takođe koriste bez naknade u naučne i projektne svrhe.


Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara


Srbija će, po svemu sudeći, dobiti novi univerzitet sa imenom „Sveti Sava“, a osnivaju ga Vlada i SPC. Kada će, gde i s kojim tačno ciljem ova nova visokoškolska ustanova biti osnovana, zasad nije poznato


Televizija je u Srbiji dominantan medij koji gleda čak 96,7 odsto ispitanika, ali je kredibilnim izvorom informacija smatra samo 36,9 odsto. Štampu nikada ne čita čak 77,4 odsto građana, dok je svakodnevno prati svega 1,3 odsto. Kojim medijima građani veruju, kako utiču na njih i da li uspevaju da prepoznaju štetne sadržaje


Posle urušavanja plafona u učionici u OŠ „Karađorđe“ u Saranovu posle renoviranja, istraga otkrila sumnje na lažiranu dokumentaciju, neispunjene uslove za izvođenje radova i višemilionsku štetu po budžet


Lični podaci čak 5.000 pacijentkinja jedne ginekološke klinike u Srbiji, sa imenima, brojevima telefona, ali i dijagnozama i terapijama, su procurili, saznaje „Vreme“. Klinika nije želela da plati otkup hakerima. Mogu li se pacijentkinje zaštititi i šta može da uradi država
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve