img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Veštačka inteligencija

Srbija će koristiti AI da predvidi bolesti u zemlji i još mnoga ozbiljna čuda

18. februar 2026, 14:28 M. L. J.
foto: instagram
...B. Gašić i M. Čadež
Copied

Srbija će koristiti veštačku inteligenciju za, na primer, predikciju bolesti, najavljuje pompezno iz Indije Marko Čadež. On se još hvali da država nabavlja superkomjutere u poslovne svrhe, koje u svetu mahom koriste naučnici za nuklearke i svemirske letelice

Oni koji nisu znali, treba da se unapred ponose jer je Srbija, navodno, jedna od retkih zemalja u Evropi koja na visokom nivou koristi veštačku inteligenciju, rekao je Marko Čadež. Tu, pri tom, nije mislio da postavljanje pitanja građana Srbije ChatGPT-u već na resurse kojima navodno raspolaže država. Među njima se nalaze dva, kako je nazvao, superkopjutera, koji treba da omoguće zemlji korišćenje veštačke inteligencije u poslovne svrhe.

„Imamo dva superkompjutera i, evo, treći koji kroz dogovor sa Francuskom uskoro dolazi, na kome može da funkcioniše nacionalni jezički model. On ne znači samo očuvanje našeg jezika, on znači praktično čuvanje kompletnog znanja. Vi ako želite da imate firmu i želite da uradite sa veštačkom inteligencijom neki alat koji vam pomože da unapredite svoje poslovanje, da optimizujete svoje poslovanje, da se lakše snalazite kroz domaće propise, vama je potrebno domaće znanje“, naveo je on.

Čadež daje i primer korišćenja:

„Ukoliko, recimo, država želi da ga koristi za, na primer, predikciju bolesti koje mogu da izbiju u određenim delovima zemlje u određenim periodima, potrošnju lekova i slično, vi morate da imate svoj jezički model.“

Za to vreme, osnovne digitalne veštine ima svega 33 odsto građana Srbije, što je znatno ispod proseka u Evropskoj uniji, a manje ima samo Rumunija, podaci su evropske agencija za statistiku Eurostat. Takođe, verovatno određeni broj ljudi u Srbiji mobilni telefon ima, ali onaj najprostiji, preko kojeg znaju samo da pozovu ili pošalju poruku.

Od nuklearke do svemira

Tako će država Srbija moći da radi posao – poput inženjera svemirskih letelica i nuklearnih pogona.

„Superkompjuter je računar čija brzina izvršavanja operacija sa realnim brojevima višestruko nadmašuje računar opšte namene – laptop, desktop i server“, objasnio je Miloš Cvetanović, profesor Elektrotehničkog fakulteta (ETF) u Beogradu, za BBC na srpskom.

Superkompjuteri se, dodaju, najpre primenjuju u naučnim istraživanjima i inženjerskim poslovima „koji zahtevaju izuzetno brze proračune“.

Koriste se kod vremenske prognoze, za istraživanje klime, nafte i gasa, pri molekulskom modeliranju i novim hemijskim jedinjenjima, kao i simulaciju, između ostalog, aerodinamike aviona i svemirskih letelica, te demonstraciju nuklearnog oružja.

Bićemo i mnogo bogatiji

Čadež je još rekao da analize pokazuju da će ovi sistemi podići i srpski BDP.

„Ukoliko ne možete da koristite sve prednosti veštačke inteligencije u privredi za kompanije, razlika u vašem BDP-u je na nivou 10 godina više od 11 odsto. Dakle, svake godine, samo time što imate nacionalni jezički model, vi imate dodatnih od 0,8 do 1,2 odsto bolji ili snažniji BDP. To je ogromna stvar. Ljudi možda danas to ne shvataju, ali imati nacionalni jezički model je stvar koja vam omogućava da budete u budućnosti konkurentni na globalnom privrednom planu. I to je ono što je budućnost svih zemalja, pogotovo manjih zemalja poput nas“, dodao je Čadež.

Iako je 2023.  Ane Brnabić rekla da smo „jedina zemlja u svetu koja je dala da se koristi besplatno” superkompjuter, Raskrikavanje je utvrdilo da je netačno da je superkompjuter samo kod nas besplatan – iz Hrvatske i Slovenije su tada potvrdili da se njihovi računari takođe koriste bez naknade u naučne i projektne svrhe.

Tagovi:

Veštačka inteligencija AI Marko Čadež
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Mural stradalima u Duboni (Foto: Tanjug/Veran Matić)

Masovno ubistvo

04.maj 2026. B. B.

Otac žrtava masakra u Duboni: I dalje preovlađuje stav „nije moje dete“

„Nismo se pomakli sa te tačke, ostali smo u 3. i 4. maju. Ništa novo se nije desilo, niko nije preduzeo konkretne korake“, kaže Saša Panić koji je u masakru Duboni izgubio ćerku i sina

Uroš Blažić

Masovno ubistvo

04.maj 2026. B. B.

Treća godišnjica masakra u Malom Orašju i Duboni

Uroš Blažić naoružan automatskom puškom i pištoljem u Malom Orašju i Duboni ubio je devetoro mladih ljudi

Tragedija u „Ribnikaru“

03.maj 2026. Tijana Stanić / B. B.

Tri godine od amoka u „Ribnikaru“: Jedno tmurno jutro

Hronologija masovnog ubistva u „Ribnikaru“ i dešavanja koja su usledila

Autobusi

Javni saobraćaj

03.maj 2026. B. B.

Vozila GSP-a „na meti“ bahatih vozača

Vozači GSP-a svakodnevno su izloženi riziku zbog bahatosti pojedinaca

Košutnjak

03.maj 2026. B. B.

Sajt za uvid u izradu Prostornog plana prekoputa Košutnjaka

Prvi put u plansko-urbanističkoj praksi građanima je omogućen neprekidni javni uvid u postupak izrade Prostornog plana područja posebne namene

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure