Polovina mladih uzdržavala se od učešća u protestima u proteklih 12 meseci. Od onih koji nisu, skoro petinu je vređala policija, a više od četvrtine mladih trpelo je uvrede učesnika kontra-protesta. Među državnim institucijama najveće poverenje mladih zavredila je Vojska Srbije - poražavajućih 2,29
Kao najozbiljniju pretnju mladi vide u mogućnost da im državni organi krše građanska prava.
Osim toga, kao pretnju po ličnu bezbednost mladi vide i u širenju dezinformacija i lažnih vesti, i u političkoj polarizaciji i govoru mržnje.
U istraživanju KOMS-a mladi su istakli da se osećaju najsigurnije u poznatim mikro okruženjima, kao što su škole, fakulteti, komšiluk i radna mesta.
Kako se prostor širi ka javnom i političkom okruženju, kao što su javni prevoz i protesti, osećaj bezbednosti opada.
Kao pretnju ili rizik vide političku polarizaciju i govor mržnje u javnom prostoru, saobraćajne nesreće i širenje ekstremističkih ideja i nasilja motivisanog ekstremizmom.
Uzdržavanje od iskazivanja stavova na društvenim mrežama
Oko 38 odsto mladih se uzdržalo od izražavanja stavova na društvenim mrežama zbog straha od negativnih posledica po ličnu bezbednost.
Među najviše ocenjenim pretnjama su ugrožavanje prava na pravično suđenje i slobodu izražavanja, kao i ugrožavanje fizičkog i psihičkog integriteta od državnih organa.
Navodeno je da je 17,6 odsto mladih koji su učestvovali u protestima doživelo verbalno nasilje od policije, a 26,2 odsto verbalno nasilje od učesnika kontra-protesta.
Kada je reč o fizičkom nasilju, 11,5 odsto ispitanika prijavilo je da je doživelo fizičko nasilje od policije, a 10,1 odsto od učesnika kontra-protesta.
Polovina ispitanika u proteklih 12 meseci doživela je verbalno, digitalno ili fizičko nasilje zbog političkih stavova, a mladi kao najvažniji faktor radikalizacije vide nedostatak poverenja u institucije.
Kao drugi najvažniji faktor mladi vide lošu materijalnu situaciju, a na trećem mestu je nizak nivo kritičkog mišljenja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Širom zapadne Srbije, stotine istražnih bušotina za litijum i bor odražavaju rastući talas stranih direktnih investicija u rudarstvo i eksploataciju resursa. To je, između ostalog tema skupa „Zajednički prostori: Skup za budućnost bez ekstraktivizma“
Prilagođavanje pravosuđa osobama sa invaliditetom nije posebna pogodnost. To je osnovni uslov jednakosti pred zakonom. Arhitektonski, informaciono i komunikacijski pristupačni pravosudni organi i pružaoci pravne pomoći, razumljiv i dostojanstven postupak i podrška u komunikaciji i kretanju kroz procedure ne daju osobi sa invaliditetom prednost. Oni samo otklanjaju prepreke sa kojima se osobe bez invaliditeta ne suočavaju
O Frenku Zapi se i dalje pišu knjige, njegova muzika se izvodi i sluša širom sveta, on je prepoznat kao nesuđeni političar i društveni kritičar čiji je svaki intervju doneo novu originalnu misao, vođa benda koji je držao najkomplikovanije audicije, dirigent sa samosvojnim pristupom
Kada je sagovornik “Vremena” došao u Srbiju, imao je 16 godina i nije imao nikog svog. U školi, u kojoj nije razumeo ni reč srpskog, mogao je samo da gleda u zidove. Danas na srpskom sanja, završava master studije i ima prijatelje na svakom koraku
Vlast i njeni čauši tvrdili su da će studentska pobuna oterati buduće studente na privatne fakultete i inostranstvo. Kad ono, Beogradski univerzitet ima veći broj prijava
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.