Prema tipu domaćinstva, najvišu stopu rizika od siromaštva imale su osobe u domaćinstvima koja čine jedan roditelj s jednim ili više izdržavane dece
Republički zavod za statistku objavio je da je u 2025. godini stopa rizika od siromaštva iznosila je 19,6 odsto, što je odnosu na 2024. godinu manje za 0,1 procentni poen.
Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti iznosila je 23,2 odsto i u odnosu na 2024. godinu niža je za 1,1 procentni poen.
Stopa rizika od siromaštva predstavlja procenat osoba čiji je raspoloživi ekvivalentni prihod niži od praga rizika od siromaštva, koji je u 2025. iznosio 45.674 dinara prosečno mesečno za jednočlano domaćinstvo.
Prag rizika od siromaštva za domaćinstvo s dvoje odraslih i jednim detetom mlađim od 14 godina iznosio je 82 213 dinara, dok je za četvoročlano domaćinstvo s dvoje odraslih i dvoje dece mlađe od 14 godina iznosio 95 915 dinara.
Foto: FoNetSolidarna kuhinja
Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti pokazuje procenat osoba koje su u riziku od siromaštva, ili su izrazito materijalno i socijalno uskraćena, ili žive u domaćinstvima veoma niskog intenziteta rada.
Posmatrano prema starosti, osobe stare 65 i više godina bila su najviše izložena riziku od siromaštva – 25,8 odsto, kao i osobe starosti od 55 do 64 godine – 21,4 odsto. Najnižu stopu rizika od siromaštva imale su osobe starosti od 25 do 54 godine – 14,9 odsto.
Prema tipu domaćinstva, najvišu stopu rizika od siromaštva imale su osobe u domaćinstvima koja čine jedan roditelj s jednim ili više izdržavane dece – 41,3 odsto, a najnižu stopu rizika od siromaštva imala su domaćinstva koja čine tri ili više odraslih osoba – 10,8 odsto.
Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti, za osobe stare 18 i više godina, pokazuje da je 49,9 odsto nezaposlenih bilo izloženo riziku od siromaštva. Samozaposleni su imali veću stopu rizika od siromaštva od osoba zaposlenih kod poslodavca, 13 odsto u odnosu na 4,8 odsto. Za penzionere ova stopa iznosila je 23,4 odsto.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Roditelji učenika „Jovine“ gimnazije kažu da je nova v. d. direktorka škole Katarina Kovačević dugogodišnja prosvetna radnica koja dobro poznaje gimnaziju
Hiljade parova ostalo je bez lekova koji su neophodni tokom vantelesne oplodnje jer iz RFZO pola godine nisu uplatili privatnim klinikama potreban novac. Sredstva nikada nisu ovoliko dugo kasnila, a mnoge žene strahuju da će izgubiti pravo na besplatnu VTO
Oba vremenska ekstrema, i oluje i suše jačaju, i taj porast imaćemo do polovine veka, čak iako se bude radilo na merama za ispunjavanje Pariskog sporazuma, upozorava meteorološkinja Ana Vuković Vimić
Kako je nastao Studentski pokret i zašto je pobedio na izborima 2026? Psihološka analiza objašnjava uspon pokreta kroz informacioni socijalni uticaj posle pada nadstrešnice, izgradnju poverenja, signalizaciju širine podrške, pluralističko neznanje, nenasilje i kampanju Studentske liste. Razmatra i ulogu represije, identiteta i emocija.
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine
U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.