

Niš
Sprega režima i medija: Gradska toplana plaća „niškom Informeru“ milione
Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara




„Batina je iz raja izašla“, često se čuje u Srbiji kako bi se opravdalo vaspitavanje dece nasiljem. Zakon ne brani eksplicitno svako fizičko kažnjavanje, ali se traži njegova promena
Povodom videa koji se pojavio na društvenoj mreži TikTok na kojem je snimljeno kako majka šamara bebu, policija je brzo reagovala i u Kaluđerici pronašla majku i dete.
Majka je smeštena na odeljenje psihijatrije, radi veštačenja.
Upravo od nalaza psihijatra zavisi da li će žena biti osumnjičena za nasilje u porodici. Stručnjaci će procenti da li je bila uračunljiva u momentu kada je zlostavljala bebu.
Beba nema vidnih povreda, a preuzeo je nadležni Centar za socijalni rad i prevezao u bolnicu u Tiršovu, radi daljih pregleda i provera.
Batine se zabranjuju zakonom
Mnogi roditelji – koji su kao deca dobijali batine od svojih roditelja – vole da kažu: „Tukli su me za moje dobro i šta mi fali?“
Izmenama Porodičnog zakona, prošle godine je planirano da se uvede izričita zabrana fizičkog kažnjavanja dece.
Sada Porodični zakon roditeljima zabranjuje da dete podvrgavaju „ponižavajućim postupcima i kaznama koje vređaju ljudsko dostojanstvo“.
Međutim, razlika nastaje između struke i samih roditelja kada se precizno definišu granice između „ponižavajućeg postupanja“, „kazni koje vređaju ljudsko dostojanstvo“, „fizičkog zlostavljanja“ i sličnih termina čija primena se tumači na različite načine.
Tanka linija između vaspitanja i zlostavljanja
Iz Centra za prava deteta rekli su ranije za „Vreme“ da su izmene ovog zakona potrebne kako bi se unapredio i uskladio sa evropskim standardima koji se tiču prava deteta.
Psihološkinja Vesna Nenadić ranije je objasnila za „Vreme“ da Zakon treba da postoji da bi se predupredilo batinanje iz besa, batine kao oblik nesrazmerne fizičke i ekonomske moći roditelja nad detetom, koji to zloupotrebljava.
S obzirom da deca najviše usvajaju model ponašanja kod kuće, kada roditelj pribegava nasilju u svojim odnosima sa detetom, on pokazuje da je u redu da ga povređuju ljudi koji ga vole i daje detetu opasnu lekciju kako je to dobar način za rešavanje sukoba. (KO OVO KAŽE)
Batine za „tvoje dobro“
U istraživanju Instituta za psihologiju na Filozofskom fakultetu iz 2020. godine, većina roditelja je izjavila da su koristili neki oblik fizičke agresije kao način disciplinovanja deteta.
Njih 63 odsto je, barem jednom tokom detetovog života, koristilo fizičku agresiju.
Kao razloge što tuku decu roditelji najčešće navode da je dete bilo neposlušno ili da je bilo u opasnoj situaciji.
Rezultati više od 250 studija, uključenih u dve velike analize Američke psihološke asocijacije iz 2002. i 2016. godine, ukazuju na vezu između telesnog kažnjavanja dece i široke lepeze negativnih ishoda.
Ni u jednoj studiji nisu pronađeni dokazi o koristi telesnog kažnjavanja u disciplinovanju dece, osim kratkoročnog postizanja cilja.
Studije pokazuju da telesno kažnjavanje u detinjstvu povećava verovatnoću da će u odraslom dobu osoba biti nasilna prema svom partneru ili svojoj deci ili da će biti žrtva nasilja.


Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara


Srbija će, po svemu sudeći, dobiti novi univerzitet sa imenom „Sveti Sava“, a osnivaju ga Vlada i SPC. Kada će, gde i s kojim tačno ciljem ova nova visokoškolska ustanova biti osnovana, zasad nije poznato


Televizija je u Srbiji dominantan medij koji gleda čak 96,7 odsto ispitanika, ali je kredibilnim izvorom informacija smatra samo 36,9 odsto. Štampu nikada ne čita čak 77,4 odsto građana, dok je svakodnevno prati svega 1,3 odsto. Kojim medijima građani veruju, kako utiču na njih i da li uspevaju da prepoznaju štetne sadržaje


Posle urušavanja plafona u učionici u OŠ „Karađorđe“ u Saranovu posle renoviranja, istraga otkrila sumnje na lažiranu dokumentaciju, neispunjene uslove za izvođenje radova i višemilionsku štetu po budžet


Lični podaci čak 5.000 pacijentkinja jedne ginekološke klinike u Srbiji, sa imenima, brojevima telefona, ali i dijagnozama i terapijama, su procurili, saznaje „Vreme“. Klinika nije želela da plati otkup hakerima. Mogu li se pacijentkinje zaštititi i šta može da uradi država
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve