img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Legalizacija

Radmilo Marković: Legalizacija objekata i u nacionalnim parkovima

22. septembar 2025, 16:10 B. B.
Radnik na gradilištu Foto: Freepik/pvproductions
Ilustracija
Copied

Dok će „obični“ građani moći da legalizuju objekte koje su bez dozvole izgradili na svojim parcelama, oni manje obični moći će da legalizuju vile u nacionalnim parkovima. Košta malo više, ali nije da nemaju

Predlog zakona o legalizaciji predviđa da upis svojine može da se uradi i na nelegalnoj gradnji u nacionalnom parku, rekao je za Novu ekonomiju novinar BIRN-a Radmilo Marković, koji je imao uvid u nacrt.

Predlog treba da se nađe pred Vladom Srbije u petak, a usvajanje u skupštini bi bilo po hitnoj proceduri.

„Stan će u nacionalnom parku vredeti 2.000 evra da se upiše svojina, a zgrada u nacionalnom parku, veća od 200 kvadrata, će koštati 10.000 evra za upis svojine“, rekao je Marković.

Kako objašnjava, uslov je da se upravljač nacionalnog parka, javno preduzeće koje je za to nadležno, u roku od sedam dana ne izjasni protiv.

„Isto i za vojsku, ako se vojska ne oglasi sedam dana, ja onda mogu da se uknjižim i na tome“, kaže novinar BIRN-a.

Zakon sličan onom iz 2015. godine

On je istakao da će novim zakonom najsrećniji biti oni koji su zidali posle 2015. godine i podsetio da je nekadašnja ministarka građevinarstva Zorana Mihailović tada rekla da je kraj nelegalne gradnje i da postoji milion i po nelegalnih objekata.

„Sada je pet miliona, što znači da je u međuvremenu izgrađeno 3,5 miliona objekata bez građevinske dozvole“, kaže Marković.

Naglašava da se radi o nacrtu, i da predlog koji će se naći na Vladi ne mora biti takav, ali u ovom trenutku, to je ono što piše u njemu.

„Mašeš ljudima sa tih sto evra pred očima, a ovamo ćeš da ‘legalizuješ’ Taru, Zlatibor, Kopaonik, Frušku Goru, Staru planinu…“, govori Marković.

Kako kaže, u načelu bi bilo dobro da se građani upišu kao vlasnici svoje imovine, ali treba videti kako će zakon da se primenjuje, jer zakon sa sličnom ciljem napravljen je 2015. godine.

Takođe, kaže Marković, nisu rešeni stari zahtevi za legalizaciju nego noviji, ozakonjivalo se šta nije smelo i „preko veze“.

„Deluje mi da će to da bude upodobljeno da se što pre ozakone ovi koji su ostali neozakonjeni prethodnom rundom legalizacije, a ovi drugi kad i ako dođu na red“, rekao je Marković.

Katastar je država u državi

Upozorava i da svi zahtevi treba da prođu kroz katastar, u kojem već postoje desetine, ako ne i stotine hiljada starih zahteva koji se ne završavaju godinama.

„S obzirom da je katastar država u državi, ja sumnjam da će tek tako da puste da se to sve uknjiži, a da oni nemaju upliv u to ko će prvi. S te strane vidim usko grlo u katastru“, kaže novinar BIRN-a.

Ističe da su istovremeno sa nicanjem miliona nelegalnih nekretnina postojali i oni koji su gradili po zakonu i uz sve neophodne dozvole. Marković navodi primer čoveka koji je izgradio 12 stanova, a za sve neophodne dozvole, takse i druge dažbine državi platio ukupno 80.000 evra.

„I on pita ‚jesam li ja budala što sam to uradio?‘. Tu poruku šalje država“, istakao je Marković.

Biće Formirana baza podataka

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je tokom vikenda da će država predložiti zakon o legalizaciji bez komplikovane procedure koji će rešiti pitanje 4,8 miliona bespravnih objekata do Nove godine, a za oko 70 odsto objekata cena legalizacije će biti ukupno 100 evra.

Dan nakon Vučićeve najave, ministarka građevinarstva Aleksandra Sofronijević je za RTS kazala da već postoji digitalna platforma na kojoj su evidentirani svi izgrađeni objekti na teritoriji Srbije, koja se svakodnevno dopunjuje.

Što se tiče procedure, biće obavezno prijavljivanje za legalizaciju objekata.

Opštine će određivati naknadu prema postojećim zonama, najavila je ministarka Sofronijević.

Agencija za prostorno planiranje i urbanizam Republike Srbije će formirati bazu podataka koja će biti dostupna svakome, rekla je ona za RTS.

U roku od 60 dana svi naši građani imaju pravo i mogućnost da se prijave, i dodatnih 30 dana da ulože prigovore na set podataka iz baze podataka, kazala je Sofronijević.

„Mi već imamo dosta toga kad govorimo o prijavi. Ona je digitalna i ona sadrži samo te osnovne podatke o objektu koji već kada kliknete na njega u digitalnom formatu otvori se taj objekat i vi ga identifikujete, date osnovne podatke o objektu i o sebi kao faktičkom vlasniku i to je to. Naravno da postoje situacije kada će država tražiti neke još dodatne stvari, ali to su oni malo komplikovani i granični slučajevi“, rekla je Sofronijević.

O zakonu bi trebalo da u petak odlučuje Vlada Srbije, a najavljeno je da će biti upućen u Skupštinu i biti usvojen po hitnoj proceduri.

Izvor: Nova ekonomija/N1/RTS

Tagovi:

Nekretnine Legalizacija Nacionalni parkovi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Beograd

28.jul 2026. I.M.

Nova ekonomija: Ko patrolira Beogradom i zašto vlast ćuti o novom obezbeđenju

Gradske patrole, komandno-bezbednosni centri i komunalno-bezbednosne stanice već postoje u Beogradu, iako je plan za njihovo finansiranje kroz javno-privatno partnerstvo povučen. Stručnjaci upozoravaju da nije jasno po kom zakonskom osnovu ova služba funkcioniše

Dunav

Štab za vanredne situacije

28.jul 2026. I.M.

Istorijski niski vodostaj Dunava – ugroženo funkcionisanje sistema Dunav–Tisa–Dunav

Dunav je dostigao istorijski nizak vodostaj, zbog čega je zasedao Republički štab za vanredne situacije. Državne institucije upozoravaju na potrebu stalnog praćenja situacije i koordinisanog delovanja kako bi se zaštitili građani, privreda i prirodni resursi.

Avion u letu

Avionske nesreće

28.jul 2026. M. L. J.

Dva pucanja prozora aviona u dve avio-kompanije u samo nekoliko nedelja

Dva puta su u samo nekoliko nedelja u dva aviona različitih avio-kompanija popucali prozori. Koliko su česte ovakve nesreće? Da li ove dve imaju veze jedna sa drugom? Kome građani mogu da se žale

Tužilaštvo

28.jul 2026. R. V.

Driftovanja na Ušću sa 200 km na sat: Da li priznanje oslobađa osumnjičenog od pritvora?

Dva tužilaštva ušla su u sukob zbog slučaja osumnjičenog sina profesionalnog trkača koji je driftujući teško povredio devojku koja se nalazila na zadnjem sedištu njegovog audija. Treće OJT mu nije odredilo pritvor sa obrazloženjem da je priznao krivicu, zbog čega je odmah reagovao VJT

Advokatska komora Srbije

28.jul 2026. M. L. J.

Advokatska komora Srbije poziva na bojkot televizije Informer

Advokatska komora Srbije (AKS) pozvala je sve advokate da do daljnjeg ne učestvuju u programu televizije Informer zbog targetiranja advokatice Jane Aćimović Planojević

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure